I trgovkinje imaju pravo na slobodnu nedjelju | Marijana Petir

Na inicijativu nezavisne zastupnice u Hrvatskom saboru, Marijane Petir, Vlada je u Hrvatski sabor uputila i Izmjene i dopune Zakona o trgovini kojim se planira uvesti slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za zaposlene u sektoru trgovine, dok će se Zakonom o radu, utvrditi naknada koja ne može biti manja od 50% po satu rada za one koji će raditi nedjeljom.

Rješenja propisana ovim zakonima rezultat su dugotrajnog i sustavnog dijaloga sa socijalnim partnerima, a iz njih proizlazi da će poslodavci moći birati 16 nedjelja kada će raditi, dok će 70% nedjelja biti neradno.

“U odnosu na dosadašnje stanje, kada su sve nedjelje radne, ovaj prijedlog smatramo pozitivnim korakom prema pronalaženju trajnog rješenja pitanja osiguranja slobodne nedjelje za zaposlene, koje je između ostalog i civilizacijsko.  Iako taj civilizacijski doseg svoje temelje crpi iz judeo-kršćanskih korijena, većina je zemalja na Zapadu, često u potpuno sekularnom kontekstu, zadržala neradnu nedjelju kao dan koji je važan za društvo, zbog svijesti da je potreban određeni ritam da bi se moglo funkcionirati – ritam rada i ritam odmora”, rekla je zastupnica Marijana Petir.

Države članice slobodno mogu uređivati radno vrijeme trgovina, stoga su i prakse u različitim državama članicama, različite.

U Austriji su primjerice trgovine zatvorene uz izuzeća koja su dopuštena u turističkim područjima, na kolodvorima, benzinskim postajama.

U Belgiji, Cipru, Francuskoj, Njemačkoj, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Grčkoj, Islandu, Mađarskoj i Španjolskoj trgovine su uglavnom zatvorene, uz određena izuzeća vezana uz blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr.

U Njemačkoj je pravo na neradnu nedjelju zajamčeno Ustavom.

Petir je upozorila da u Hrvatskoj trgovine prema Zakonu koji je sada na snazi mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Takvo stanje nije u skladu s ustavnim vrednotama koje radnicima garantiraju pravo na tjedni odmor i koje Hrvatsku definiraju kao socijalnu državu. Država smatra da je potrebno urediti radno vrijeme trgovina na način da se štite naše ustavne vrednote. Da na to država ima pravo rekao je i Ustavni sud u svojim odlukama vezanim uz ocjenu ustavnosti uređenja rada nedjeljom 2004. i 2009. godine.

Međunarodnim ugovorima koje je Hrvatska ratificirala poput Europske povelje o socijalnim pravima i Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada, propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje. “To je u našoj zapadnoj civilizaciji nedjelja”, rekla je Petir i podsjetila da je nedjelja, uostalom, kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu i to vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, a to je u svom očitovanju potvdio i Ustavni sud.

Nedjelja je dakle neradni dan i to je pravilo, a od tog pravila ovim Zakonom utvrđene su i iznimke koje su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.

Navedene iznimke  nalazimo i u Zakonu o radu kojima je propisna mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika,  ako se radi o djelatnosti pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u lukama i zračnim lukama, željezničkom prometu, poljoprivredi ili turizmu te obavljanja sajamske djelatnosti.

“Kako se mogu čuti različiti  prijedlozi na ovaj zakon, što je naravno legitimno, želimo skrenuti pažnju da oni prijedlozi koji idu u smjeru veće liberalizacije zakona i uvođenja dodatnih iznimaka, mogu nas odvesti u krivom smjeru. Radnike se ne može iscrpljivati do krajnjih granica i zato je važno regulirati radno vrijeme”, rekla je Petir.

Europski parlament usvojio je 2019. godine Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi koja se mora početi primjenjivati ove godine!

Zakonodavstvo i praksa, kako u Europskoj uniji, tako i državama članicama trebaju pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih te se mora aktivnije promovirati ravnoteža između obitelji i privatnog života s jedne strane, i posla s druge.

Europa, pa sukladno tome i Hrvatska, danas se nalaze pred nekoliko bitnih izazova koji će u velikoj mjeri utjecati na našu budućnost, a jedan od tih izazova svakako je i demografski izazov u kojemu nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uvjeti imaju negativan utjecaj na postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Stoga je i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine navedeno da će se u okviru politike ljudskih potencijala ali i demografske politike, oblikovati i ustrajno provoditi mjere koje će olakšati stvaranje djelotvorne ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, naročito mladih obitelji i žena.

U sektoru trgovine većinu zaposlenih čine upravo žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora za plaće koje su prema podacima FINA-e manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. „Te su žene gurnute na marginu, od njih se traži da su stalno na raspolaganju i ne daje im se mogućnost izbora, a nemaju moć da se izbore za sebe, jer nemaju čak niti granski kolektivni ugovor koji bi ih štitio, a o kojem se pregovara punih 14 godina.  U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom, žene zaposlene u trgovini dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju Slobodan”, istaknula je zastupnica Marijana Petir.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanjima provođenim proteklih nekoliko godina, a koja su  pokazala da se 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje.

Prema podacima Sindikata trgovine, ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze. To je neodrživo!

Petir ističe da se nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu boriti s rastućom konkurencijom velikih trgovačkih lanaca te su mali trgovci prisiljeni zatvarati svoje trgovine. Očigledno je da rad trgovina nedjeljom u Hrvatskoj prvenstveno pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu koji, u svojim matičnim državama ne rade nedjeljom.

“Kada je riječ o tvrdnjama da će uvođenje slobodne nedjelje izazvati posljedice po gospodarstvo i otpuštanja radnika, odbacujemo ih kao neosnovane.  Podatci Porezne uprave pokazuju da je promet u trgovinama na malo najveći petkom i subotom, a ne nedjeljom, a obzirom da radnika u trgovinama nedostaje kao suhog zlata, oni koji tvrde da će doći do njihovog otpuštanja imaju problem s logičkim zaključivanjem”, rekla je Petir.

U vrijeme snažnijih epidemioloških mjera, kada su trgovine nedjeljom bile zatvorene, pokazalo se je da taj promet od nedjelje nije nestao, već se je raspodjelio na druge dane – uglavnom na subotu i ponedjeljak.

Iz svega toga je kristalno jasno, istaknula je Petir,  da radno vrijeme trgovina nije čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju građana.

Brojna istraživanja potvrdila su da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. Sve se to negativno održava na zdravlje, na obiteljske ali i međuljudske odnose. Slobodna nedjelja omogućila bi zaposlenima u trgovini da budu sa svojom obitelji i prijateljima ali i da se posvete svom privatnom životu i slobodnim aktivnostima.

“Važno je da nedjelja bude neradna kako bi bila slobodna, kako bi se očuvalo ljudsko dostojanstvo i kako bi se zajednica, obiteljska ili društvena mogla izgraditi te na taj način pridonijeti razvoju hrvatskog društva”, zaključila je Petir.