Istraživanje Eurobarometra o poljoprivredi provedeno na 27 237 ispitanika | Marijana Petir

„Planiranje i nacionalno strateško usmjeravanje razvoja ruralnih područja i poljoprivredne proizvodnje teme su koje su neizostavno vezane uz najdugovječniju i financijski najzahtjevniju politiku Europske unije – Zajedničku poljoprivrednu politiku“, istaknula je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora komentirajući istraživanje Eurobarometra o percepciji Zajedničke poljoprivredne politike i položaju koji ruralna područja zauzimaju u razmišljanjima građana Hrvatske i EU a koje se provodi svake dvije godine. Petir je naglasila kako je ispunjavanje cilja osiguranja kvalitetne, zdravstveno ispravne hrane po pristupačnim cijenama za više od 500 milijuna stanovnika Unije, kao i pošteno, pravedno plaćanje poljoprivrednika i proizvođača hrane za njihov rad, temelj kojeg u budućnosti trebamo jačati uz stalno preispitivanje potreba, mogućnosti i načina unapređenja poljoprivredne proizvodnje, ali i odgovornog korištenja prirodnih resursa i hrane kako bi se spriječilo njeno rasipanje.

Istraživanje Eurobarometra na temu „Građani EU-a, poljoprivreda i Zajednička poljoprivredna politika“, kojim je obuhvaćeno 27 država članica Europske Unije i ispitano 27.237 ispitanika starosti iznad 15 godina, provedeno je od 3. kolovoza do 15. rujna 2020. godine, a njime Europska komisija ispituje percepciju javnosti o poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima Unije, kako bi bolje oblikovala Zajedničku poljoprivrednu politiku obzirom na potrebe i prioritete građana Unije.

Velika većina ispitanika, njih 95% u EU i 96% u Hrvatskoj vjeruje da su poljoprivreda i ruralna područja Unije vrlo i prilično važni za njihovu budućnost. Ispitanici kao dvije glavne odgovornosti poljoprivrednika u našem društvu vide osiguranje sigurne, zdrave hrane visoke kvalitete i poticanje i poboljšanje života na selu, a značajan dio hrvatskih ispitanika istaknuo je i stvaranje rasta i radnih mjesta u ruralnim područjima. O pitanju utjecaja Zajedničke poljoprivredne politike na europske građane, hrvatski ispitanici su u visokom postotku (88%) istaknuli kako ZPP pogoduje svim europskim građanima, dok je taj postotak u EU 27 iznosi 76%. I dok je 70% hrvatskih ispitanika upoznato s potporama ali ne zna pojedinosti (EU27 64%), svega 11% hrvatskih ispitanika upoznato je s pojedinostima vezanim uz potpore (EU27 9%), dok 19% hrvatskih ispitanika nije čulo za ove potpore (EU27 27%). Uloga Zajedničke poljoprivredne politike u osiguranju stabilne opskrbe hranom u EU ocijenjena je kao najznačajnija kod 83% hrvatskih ispitanika i 80% ispitanika Unije, slijede je osiguranje sigurne, zdrave hrane visoke kvalitete, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, osiguranje održivog načina proizvodnje hrane, osiguranje razumnih cijena hrane za potrošače. Uz navedeno, 67% hrvatskih ispitanika i 58% ispitanika EU27 drži kako ZPP ispunjava svoju uslugu u stvaranju rasta i radnih mjesta u ruralnim područjima dok 30% hrvatskih ispitanika i 32% ispitanika EU27 drži kako ZPP ne osigurava pravedni životni standard za poljoprivrednike. „Ovakav odgovor mogao bi ubrzati rasprave o pravednosti distribucije potpora jer još uvijek oni veliki, najviše profitiraju“, pojašnjava Petir koja podsjeća da u Hrvatskoj 20 poljoprivrednih gospodarstava prima u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog PG-a, a da gotovo 70 000 njih ne prima nikakve potpore premda su upisani u Upisnik.

Da ZPP pridonosi osiguranju održivog upravljanja prirodnim resursima misli 81% hrvatskih i 70% EU27 ispitanika iako 73% hrvatskih i 69% EU27 ispitanika misli da bi europski poljoprivrednici trebali promijeniti način na koji djeluju kako bi se borili protiv klimatskih promjena, čak i ako to znači da će poljoprivreda EU biti manje konkurentna. Uz navedeno, 33% hrvatskih i 29 EU27 ispitanika spremno je platiti 10% više za poljoprivredne proizvode proizvedene na način kojim se ograničava njihov ugljični otisak.  Viši postotak hrvatskih ispitanika (44%) u odnosu na EU27 (34%) smatra kako je poljoprivreda već dala glavni doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, kao i 38% hrvatskih i 42% EU27 ispitanika koji drže da je poljoprivreda jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena.

Petir smatra da se kada je riječ o ublažavanju klimatskih promjena svu odgovornost ne smije prebacivati samo na poljoprivredu i poljoprivredne proizvođače, već je visoku ambiciju u okviru europskog Zelenog plana potrebno ravnomjerno rasporediti i na druge sektore. Uz navedeno, Petir se referirala i na podatak iz Eurobarometrovog istraživanja koji pokazuje da 85% hrvatskih ispitanika i 88% ispitanika EU27 smatra da se međunarodnim trgovinskim sporazumima trebalo regulirati da poljoprivredni proizvodi bilo kojeg podrijetla mogu ući u Uniju samo ako su proizvedeni u skladu sa standardima EU-a vezanim za okoliš i dobrobit životinja. Podsjetila je kako europski poljoprivrednici proizvode zdravu, visoko kvalitetnu hranu udovoljavajući pri tome visokim standardima brige o okolišu i dobrobiti životinja, a kojim standardima ne mora udovoljavati hrana koja temeljem međunarodnih trgovinskih sporazuma ulazi u Uniju. „S jedne strane uvozom jeftinijih i proizvoda upitne kvalitete stvaramo nelojalnu konkurenciju domaćim poljoprivrednicima, a s druge strane, globalno gledajući, uvozom ovih proizvoda prešutno dajemo odobrenje za pojačanje ugljičnog otiska, zato sam stava da EU treba hitno revidirati trgovinske ugovore s trećim zemljama“, rekla je Petir.

Rezultati istraživanja pokazuju kako 42% EU27 ispitanika i 48% hrvatskih ispitanika smatra da su se prilike za zapošljavanje na ruralnim područjima pogoršale što nas sve treba zabrinuti jer će nedostatak radnih mjesta uzročno-posljednično rezultirati odlaskom ljudi sa sela. 39% hrvatskih i 32% EU27 ispitanika ne primjećuje poboljšanje u pristupu zdravstvenim uslugama na ruralnim područjima dok svega 48% hrvatskih i 37% EU27 ispitanika primjećuje poboljšanja u kvaliteti prometnica i javnog prijevoza što ponovo otvara temu potrebe osiguranja adekvatne društvene, socijalne, komunalne i društvene infrastrukture kao preduvjeta ostanka ljudi na selu.

„Nadam se da će Europska komisija rezultate  ovog istraživanja koristiti i za potrebe budućih aktivnosti vezanih uz Zajedničku poljoprivrednu politiku i europski Zeleni plan, ali i za izradu Dugoročne vizije za ruralna područja s ciljem očuvanja i jačanja ruralnih područja i konkurentnosti domaće poljoprivrede“, zaključila je Petir.