Izmjenama Zakona o šumama rasteretit će se gospodarstvo za 33 milijuna kuna - Marijana Petir
Protekom vremena sve više postajemo svjesni sveukupnog utjecaja bolesti COVID 19 na koju smo, vezano uz gospodarsku aktivnost reagirali najbolje kako smo mogli kroz osiguranje bespovratnih financijskih sredstava, potporu gospodarstvenicima, ali i kroz izmjene zakonskih akata kojima je dodatno smanjeno opterećenje na gospodarstvenike, a sve s ciljem kako bi se očuvala i nastavila proizvodnja, a samim time i funkcioniranje države. „Ovaj prijedlog izmjena zakona o šumama kojim se smanjuje naknada za općekorisne funkcije šuma jedna je od takvih reakcija koja će pružiti ukupno rasterećenje gospodarstva od 33 milijuna kuna na godišnjoj razini“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru prilikom rasprave o Izmjenama i dopunama Zakona o šumama.
Predloženim se izmjenama stopa po kojoj se obračunava naknada za općekorisne funkcije šuma smanjuje s 0,0265 posto godišnjeg prihoda ili primitka na 0,024 posto. Također se predlaže i oslobađanje od plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma poduzetnika s godišnjim prihodom ili primitkom manjim 7,5 milijuna kuna, dok su do sada toga bili bili oslobođeni poduzetnici s prihodom do tri milijuna kuna godišnje.
„I koliko god ova strana medalje bila sjajna, druga strana medalje znači smanjenje sredstava za općekorisne funkcije šuma na godišnjoj razini“, rekla je Petir i pojasnila da iako podržava Zakonom predloženo rasterećenje, ujedno se zalaže da sredstva koja će nedostajati za općekorisne funkcije šuma nadomjestimo iz drugih izvora. „Ta su sredstva potrebna za održavanje šumske infrastrukture, šumskih putova kod javnih i privatnih šumoposjednika, razminiranje i pomoć u zaštiti od požara i moramo ih nadomjestiti u novom Višegodišnjem financijskom okviru, za koji je programiranje u tijeku, kroz mjere ruralnog razvoja kao i kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Šume su važne jer dok one dišu i mi ćemo disati i ako zbog njih samih o njima ne želimo voditi brigu onda zbog nas samih to moramo učiniti“, istaknula je Petir.
Naši šumari već više od četvrt stoljeća gospodare hrvatskim šumama na potrajan način, na način zbog kojega možemo biti uzor drugim državama i koji je uvelike poznat izvan granica Republike Hrvatske, no ipak nedovoljno prepoznat u Hrvatskoj a počesto i kritiziran.
Petir je upozorila da je nakon rasprave o ovom Zakonu u prvom čitanju pristiglo dosta komentara u kojima su građani tvrdili da na određenim lokacijama upravljanje šumama nije u stilu dobrog gospodara, da ima prekomjerne sječe šuma, da se uništavaju šumske prometnice, ali i javne i županijske ceste prilikom izvlačenja i transporta drva iz šume. Na takve kritike, predstavnici šumarskog sektora odgovorili su da se radi o aktivnostima koje su uobičajene u gospodarenju šumama, govore o konverziji degradiranih šumskih sastojina i šumskih struktura, pomlađivanju šuma…. „Zbog tako oprečnih stavova ali i zbog pojava bolesti u šumama hrasta, jasena i kestena važno nam je žurno reagirati i snimiti stvarno stanja naših šuma i temeljem toga izraditi preporuke za buduće upravljanje šumama“, rekla je Petir.
Ne treba zaboraviti da se Hrvatska još uvijek bori s problemom zaostalih mina iz Domovinskog rata i da posao razminiranja nije niti približno priveden kraju. Prema podatcima Hrvatskog centra za razminiranje, minski sumnjivo područje na prostoru Hrvatske nalazi se još na području osam županija odnosno 49 gradova i općina, i iznosi 281,5 četvornih kilometara. Od 1998. godine do danas Europska unija je pridonijela procesu razminiranja u Hrvatskoj sa 177,6 milijuna eura a nastavlja pomagati i dalje kroz strukturne fondove. “U vrijeme mog mandata hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, zatražila sam od Komisije da se ispoštuje za novo financijsko razdoblje puni iznos predviđen Ugovorom o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji koji je namijenjen razminiranju preostalih minski sumnjivih površina, što je i prihvaćeno”, istaknula je Marijana Petir.
Ona je dodala da hrvatsko drvo treba i može biti konkurentno, a sektoru se može pomoći uporabom domaćeg drva u drugim sektorima, posebno kod obnove ili izgradnje zgrada javne namjene.
Građevina s jednom tonom drva dovodi do prosječnog smanjenja emisija CO2 za čak 2,1 tonu tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda u odnosu na građevinu s jednom tonom betona.
Isto tako, procjenjuje se da bi gradnja drvom mogla pohraniti između 10 milijuna i 700 milijuna tona CO2 godišnje na globalnoj razini, a istovremeno bi smanjila emisije uslijed proizvodnje materijala poput čelika i betona.
Pozvavši sve da vode više računa o šumama i koriste drvo, Petir je rekla da moramo uložiti napore da hrvatsko drvo, bude prvo.