Jasno označavanje proizvoda u interesu je potrošača i poljoprivrednika | Marijana Petir

Hrvatski sabor raspravio je Nacionalni program zaštite potrošača od 2021. do 2024. godine koji je zastupnica Marijana Petir ocijenila kao značajan dokument kojim pokazujemo svoje opredjeljenje da želimo zaštititi potrošače i da želimo otkloniti one malformacije koje postoje u sustavu.

Istaknula je kako su prava potrošača visoko su na ljestvici prioriteta i u EU, ali i u Hrvatskoj, no da moramo priznati kako je i puno posla pred nama kad govorimo o tom području. Covid kriza pokazala je važnost ove teme, jer zbog te krize koja je pogodila cijeli svijet došlo je i do izražavanja slabosti unutar sustava zaštite potrošača.

„Drago mi je da se to uviđa i da se te slabosti pokušavaju otkloniti posebno što to dolazi sa vrha, iz Europske komisije, koja je vrlo često potpuno pasivno reagirala na naša upozorenja kada je riječ o zaštiti potrošača i određenim sumnjivim pojavama koje se događaju na hrvatskom tržištu ali i u nekim novim državama članicama“, istaknula je Petir.

Rekla je kako je Europska komisija odbijala godinama izmjeniti Direktivu o medu i nije pristajala navesti na deklaraciju zemlju porijekla meda premda su istraživanja pokazala da jedna trećina meda na europskom tržištu patvorena i da u tom području zbog nejasnoća oko deklariranja postoji veliki prostor za manipulacije. Rekla je da je s kolegama došla do saznanja kako neke države članice plasiraju na tržište puno više meda nego što proizvode, pa je to vjerojatno razlog zbog čega se nevoljko pristupa izmjeni ove direktive.

„No sada kada je lokalna prodaja hrane uslijed covid krize postala prioritet, postalo je vidljivo da se više neke stvari ne mogu stavljati pod tepih pa ćemo tako sada napokon doživjeti i to da se direktiva promijeni i znat ćemo točno u kojoj državi je med ali i drugi proizvodi proizvedeni“, rekla je Petir referirajući se da nas na to poziva i Strategija „Od polja do stola“.

Podsjetila je kako je više puta upozoravala na problem smrznutog mesa jer je promijenjena regulativa te je ukinuta odredba da meso ne može biti smrznuto duže od godinu dana nakon čega je Hrvatska agencija za hranu otkrila na tržištu u trgovini meso staro 7 godina.

Također je bilo rečeno da se tu apsolutno ništa ne može napraviti jer ne postoji ograničenje koliko se meso može držati smrznuto, iako svatko tko zna kakav je život na selu, zna da se meso nikada nije držalo duže od godinu dana zamrznuto u zamrzivaču“, rekla je Petir i pozvala da se to područje regulira i da se na mesu i na svim drugim poljoprivrednim proizvodima navede tijek slijedivosti.

Govoreći o razlici između starih i novih država članica, istaknula je kako su mnogobrojna istraživanja pokazala da postoji razlika u kvaliteti proizvoda a na pitanja zašto se to događa i zašto to Komisija ne sankcionira, odgovor je bio da postoje različiti okusi u državama članicama, pa onda proizvođači to prilagođavaju u stvari tim različitim okusima.

„No, ja mislim da se problem može riješiti jedino i na način da se kroz zakonodavstvo koje regulira pitanje nepoštenih trgovačkih praksi zabrani da proizvodi koji se plasiraju na istočno i na zapadno tržište budu različite kvalitete. Isto tako treba sankcionirati da nešto što ima naziv hrvatski proizvod, a sastoji se od sirovina koje su odasvud došle samo nisu hrvatske, da to počnemo smatrati nepoštenom trgovačkom praksom i da definiramo da takav proizvod ne može nositi naziv hrvatski proizvod“, rekla je Petir istaknuvši kako podržava one inicijative koje idu u smislu jasnog označavanja poljoprivrednih proizvoda jer će to pomoći i hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima da budu konkurentniji na tržištu, te biti  jasan signal našim potrošačima što to kupuju kako ne bi više kupovali mačka u vreći.