Marijana Petir primila je u Hrvatskom saboru Najuzornije hrvatske seoske žene - Marijana Petir

U povodu Svjetskog dana hrane i Međunarodnog dana ruralnih žena predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijan Petir održala je sastanak s predsjednicom Udruge uzorne hrvatske seoske žene, Katicom Jerleković, pobjednicom 21. Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu – Matejom Vranović, prvom pratiljom Mateom Bello, drugom pratiljom Marijanom Svetić i najuzornijom hrvatskom seoskom ženom za 2019. i 2020. godinu – Svetlanom Bastalić.

Petir je zaželjevši dobrodošlicu u Hrvatski sabor, čestitala ovogodišnjim pobjednicama i izvijestila o aktivnostima Odbora za poljoprivredu kojima je inicirana raspravu o pitanjima položaja žena na ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj. Ona je rekla kako je Odbor za poljoprivredu upozorio na važnost jačanja ekonomskog i socijalnog položaja žena u ruralnim područjima i predložio da se za to predvide mjere u Strategiji poljoprivrede do 2030. i u Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike u čemu ih je podržala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Petir je rekla kako u svojim programima ruralnog razvoja za trenutno programsko razdoblje niti jedna država članica EU nije programirala potprograme za potporu ženama na ruralnim područjima, iako je njihova uloga multifunkcionalna, njihovi projekti su važni a njihov status je potrebno profesionalizirati, za što se je založila kada je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za žene u ruralnom području. Naglasila je da je važno osvijestiti donosioce odluka, ali i javnost o ulozi koju žene imaju za proizvodnju hrane, zaštitu okoliša i biološke raznolikosti te za očuvanje tradicijskih i obiteljskih vrijednosti na ruralnim područjima.

Katica Jerleković je zahvalila zastupnici Petir na kontinuiranoj i dugogodišnjoj podršci koju pruža svim seoskim ženama te je upozorila na negativnu sliku koja se stvara o njima u medijima i javnosti a što je rezultat predrasuda. Upozorila je i na problem s nedostatkom poljoprivrednog zemljišta, na visoke troškove proizvodnje, ali i uvoz proizvoda po nelojalnim cijenama kojima hrvatski poljoprivrednici ne mogu konkurirati.

„Žena iz grada i žena sa sela su iste jer obje rade, proizvode, privređuju, no taj rad nije prepoznat u dovoljnoj mjeri“, rekla je Međimurka Mateja Vranović koja se uz stočarstvo bavi i ratarstvom, proizvodnjom bučinog ulja i proizvodnjom meda. Kao glavni izazov navela je povećanje obima svoje proizvodnje i istaknula je ograničenja koja zbog ekonomske veličine njezinog gospodarstva ima u pristupu mjerama iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

Matea Bello, koja na svom obiteljskom poljoprivrednim gospodarstvu u Pleternici uz uzgoj lipicanaca, svinja, tov junadi, peradarstvo, vinogradarstvo i proizvodnju povrća vodi i restoran, te se bavi seoskim turizmom istaknula je kako su se nakon pojave pandemije bolesti COVID-19 hrvatski potrošači okrenuli prema domaćim proizvodima, no za proširenje i osuvremenjivanje proizvodnje njenom gospodarstvu nedostaje poljoprivredno zemljište.

„Hrana je i bolest i lijek i tako ju treba vrednovati“, rekla je Marijana Svetić koja se bavi proizvodnjom i preradom povrća, uzgojem krava i ovaca. Uz provedbu mjera iz Programa ruralnom razvoja,   istaknula je kako bi iste trebale biti fleksibilnije, posebno za male poljoprivrednike. Ukazala je na specifičnosti proizvodnje u Lici, čiji se proizvođači,  iako prometno povezani  i sa Zagrebom i sa gradovima na jadranskoj obali susreću s visokim troškovima  cestarine, ali i sve učestalijim štetama koju počini divljač na poljoprivrednim usjevima, što posljedično ima za rezultat iseljavanje.

Svetlana Bastalić koja živi u Pitomači upozorila je kako zbog prometne nepovezanosti i teškog plasmana poljoprivrednih proizvoda ne vidi budućnost života na selu, a zbog kojih razloga je njena obitelj smanjila obim poljoprivredne proizvodnje. Rekla je kada bi se suzbila nelojalna konkurencija i pošteno platio hrvatski poljoprivredni proizvod, ona  i njena obitelj imali bi motivaciju povećati svoje gospodarstvo i proizvodnju.

Petir je zaključila kako je za poboljšanje položaja žena na ruralnim područjima potrebno strateško planiranje i međuresorna suradnja nadležnih tijela državne uprave. Uz visoke troškove proizvodnje, kao što je to primjer sada s cijenom stočne hrane, rekla je kako je za isto potrebno iznaći model kojim bismo spriječili izvoz kvalitetne sirovine iz Republike Hrvatske i potom uvoz te iste sirovine po bitno višim cijenama. Uz nepoštene trgovačke prakse, Petir je podsjetila kako je tijekom izmjena Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom predlagala da se nepoštenom trgovačkom praksom smatra i prodaja ispod proizvodnje cijene i/ili prodaja ispod tržišne cijene, no da isto nije prihvaćeno uz obrazloženje kako bi takva mjera onemogućila uvoz a da Republika Hrvatska sada ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe. Zato je, ističe Petir potrebno stvoriti uvjete za povećanje poljoprivredne proizvodnje i općenito konkurentnosti hrvatske poljoprivrede kako bi se našim građanima osigurale dostatne količine kvalitetne domaće hrane po pristupačnim cijenama.  Marijana Petir je zahvalila predstavnicama Udruge i pozvala iz na daljnju suradnju s ciljem poboljšanja položaja žena u ruralnim područjima.