Marijana Petir primila predstavnike Hrvatskog pčelarskog saveza | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir primila je u utorak, 12.srpnja novoizabranog predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražena Koceta, dopredsjednike Stanka Čuljka i Željka Vukića te tajnika Saveza, Emila Horvatića.
Uvodno je Marijana Petir istaknula kako se, uzimajući u obzir novu Zajedničku poljoprivrednu politiku, novo proračunsko razdoblje, ali i ukrajinsku krizu, klimatske i promjene i izazove vezane uz opskrbu hranom, nalazimo pred presudnim razdobljem ne samo za sektor pčelarstva, već i za sigurnost opskrbe hranom općenito. Stoga je Petir rekla da je mjere koje će Hrvatska predložiti u Naciinalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike potrebno pomno planirati.
Dražen Kocet izvijestio je kako su od ukupno 9000 evidentiranih pčelara, njih 6300 članovi Saveza, te je govoreći od društvenoj i socijalnoj ulozi pčelarstva u ruralnim područjima istaknuo kako velik broj pčelara čine umirovljenici i hrvatski branitelji ali i da raste broj mladih pčelara. Izvijestio je o aktivnostima za izradu Pravilnika o držanju pčela, te rekao kako komunalni redovi koje donose jedinice lokalne samouprave u nekim slučajevima ne prepoznaju važnost pčela i pčelarstva, pa se često pčelarstvo izjednačava s držanjem drugih životinja, što priječi obavljanje urbanog pčelarstva ili rezultira ‘ilegalnim’ pčelarenjem. Ukazao je i kako u Republici Hrvatskoj od 2015. godine nije izrađen katastar pčelinje paše, a dodatni problem predstavlja i konstantno smanjenje pčelinje paše, koje je većim dijelom uvjetovano sječom šuma lipe i kestena, te sadnjom nemedonosnih vrsta na područjima koja se krče.
Predstavnici HPS izvijestili su kako je do sada oko 3000 korisnika koristilo potpore iz Nacionalnog pčelarskog programa, te su postavili upit o najavljenoj potpori za oprašivačku ulogu pčela i istaknuli kako bi potpora po košnici bila puno pravednija i transparentnija od do sada dodjeljivane potpore, ali i sektorskih potpora koje se planiraju u narednom programskom razdoblju. ‘Mali broj korisnika potpora iz Nacionalnog pčelarskog programa dijelom je uvjetovan i činjenicom da su pčelari koji su investirali u opremu zadovoljili potrebe svoje proizvodnje, pa bi u tom smislu potpora po košnici bila pravičnija i njome bi se podupirali svi pčelari i sve pčelinje zajednice’, rekao je Stanko Čuljak. Dodao je i kako bi se potpora pčelarskom sektoru mogla osigurati i ukidanjem ili snižavanjem PDV-a na nabavku pčelinjih zajednica.
Emil Horvatić podsjetio je kako pravo na potpore mogu ostvariti samo pčelari koji su dvije godine upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, što je ograničenje za nove pčelare, pogotovo mlade, pa bi u tom smislu plaćanje po pčelinjoj zajednici moglo utjecati i na povećanje broja evidentiranih pčelara.
Na sastanku se razgovaralo i o Nacionalnoj staklenci meda, kao sustavu dobrovoljnog označavanja meda, kojim se dokazuje sljedivost proizvodnje meda. Iako je najavljivano, Ministarstvo poljoprivrede nije pronašlo modalitet za sufinanciranje Nacionalne staklenke meda, pa je teret ovog dobrovoljnog označavanja meda pao na pčelare, što je i jedan od razloga male uključenosti pčelara u ovaj sustav. Željko Vukić rekao je kako su sufinanciranje Nacionalne staklenke meda pokušali realizirati i preko jedinica regionalne samouprave, no nisu naišli na njihovo razumijevanje. Kako bi se spriječilo korištenje ilegalnih i u Republici Hrvatskoj neregistriranih lijekova za pčele, Hrvatski pčelarski savez predlagao je i subvencioniranje lijekova za pčele, čime bi se ograničilo i tzv. „crnu zonu“ i osigurala sigurnost kvalitete meda. Na sastanku je rečeno kako u trgovačkim lancima med hrvatskih pčelara nije dostupan, te kako su vrlo česti primjeri pogrešnog označavanja meda.

„Nova Zajednička poljoprivredna politika EU stupa na snagu sljedeće godine i njome bi se, u skladu i s amandmanom koji sam, kao zastupnica u Europskom Parlamentu predložila i koji je usvojen, trebala vrednovati oprašivačka uloga pčela i to na način da se uvedu i potpore po pčelinjoj zajednici“, rekla je Petir.
Ona je podsjetila kako je nova Zajednička poljoprivredna politika fleksibilnija, te države članice mogu same, na temelju 9 ciljeva i svojih specifičnosti, odlučiti o primjeni mjera i aktivnosti koje bi najviše odgovarale njihovim potrebama. ‘U tom smislu bi i potpora po pčelinjoj zajednici za hrvatske pčelare bila dobro rješenje , dok bi se infrastrukturni projekti kao i do sada mogli financirati i realizirati kroz mjere namijenjene ruralnom razvoju’, istaknula je Petir. Rekla je i kako na EU razini ne postoji volja da se izmijeni Dirrktiva o medu u smislu označavanja porijekla meda, stoga je Nacionalna staklenka meda jedini dokaz da postoji sljedivost i u taj je Projekt potrebno uključiti što više pčelara te ga poduprijeti i s državne razine.