Na hrvatsko tržište ulaze poljoprivredni proizvodi po dampinškim i predatorskim cijenama | Marijana Petir

Hrvatski sabor raspravljao je u petak 18.3.2021. godine o Izvješću Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2019. godinu. U dijelu nadležnosti Agencije koje  se odnosi na zabranu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, to Izvješće treba promatrati i iz kuta predloženih izmjena i dopuna Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koje su prošle prvo čitanje u Hrvatskom saboru a u koje su ugrađeni jednim dijelom i prijedlozi koje je zastupnica Marijana Petir iznijela na sjednici Odbora za poljoprivredu.

Iako podnositelj ovog izvješća kao primarni cilj provedbe odredbi Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama navodi uspostavu pozitivnog ozračja i poštivanja poštenih trgovačkih praksi, Petir je stava kako je daljnje, uspješno rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi itekako vezano i uz njihovo sankcioniranje. Tijekom 2019. Agencija  za zaštitu tržišnog natjecanja, vezano uz utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom riješila je 62 predmeta te je dovršeno istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem pokrenuto 2018. godine koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača. U promatranom razdoblju Agencija je za utvrđene nepoštene trgovačke prakse prekršiteljima izrekla upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 3,5 milijuna kuna.

„Svjedoci smo velikog tržišnog pritiska roba koje na hrvatsko tržište ulaze po dampinškim, u nekim slučajevima i predatorskim cijenama, cijenama koje su niže od proizvodne cijene proizvoda i za koje se opravdano sumnja da ne udovoljavaju standardima kojima moraju udovoljiti naši proizvođači. Premda su predstavnici Agencije rekli da je svako zadiranje u cjenovnu politiku s aspekta zaštite tržišnog natjecanja suspektno, ne mogu se zadovoljiti tim odgovorom i smatram da zajednički moramo tražiti mehanizme kako bi smanjili udar nepoštenih cijena na naše proizvođače ali i zaštitili prava naših potrošača“, rekla je Marijana Petir.

Ona ističe da tome mogu pridonijeti odredbe koje se predlažu novim zakonom kao što su nenajavljene kontrole, proširenje obuhvata nepoštenih trgovačkih praksi, te snižavanje prihodovnog cenzusa za pokretanje postupka utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi no to neće biti dovoljno ukoliko ne utvrdimo kao nepoštenu trgovačku praksu stavljanje na tržište proizvoda ispod njegove proizvodne cijene i deklariranje proizvoda kao hrvatskog premda su u njemu svi sastojci iz uvoza.

„Puno smo raspravljali o prijevarama koje se događaju s mesom, mlijekom i medom koji stiže iz uvoza a proteklih dana svjedočimo da se i jabuke koje su u Republiku Hrvatsku uvezene, deklariraju kao hrvatski proizvod pa me zanima što se treba dogoditi da se napokon tim prijevarama stane na kraj“, rekla je Petir.

Ona je stava da su sve to nepoštene prakse protiv kojih se moramo boriti a uz zakonodavstvo, potrebne su nam i pojačane kontrole nadležnih tijela, strože sankcioniranje prekršitelja i kontinuirani rad na oznakama kvalitete koje će hrvatskim potrošačima jamčiti da kupuju proizvode s hrvatskih voćnjaka, polja i farmi.

Ono što nam je žurno potrebno, a što nam ni jedan zakon ili pravilnik neće dovoljno jasno propisati i na čemu je potrebno posebno raditi, je suradnja između nadležnih tijela. Poražavajuća je činjenica koja je tijekom rasprave o ovom Izvješću izrečena na sjednici Odbora za poljoprivredu, a iz koje proizlazi kako su tijekom 2019. godine Agencija i Državni inspektorat surađivali svega dva puta.

Institucije moraju raditi zajedno i biti potpora građanima i poslovnim subjektima. Petir upozorava da ne smijemo zaboraviti da svaki uneseni ili uvezeni kilogram jabuka koji nije sukladan traženim uvjetima, koji ima dampinšku cijenu ili onaj koji je krivo deklariran, u našim skladištima i hladnjačama ostavlja onaj kilogram koji su proizveli hrvatski voćari i poljoprivrednici i tjera naše poljoprivrednike na odustajanje od poljoprivredne proizvodnje.

„Kada se ugasi poljoprivredna proizvodnja, kao značajna gospodarska aktivnost na ruralnim područjima, to će širom otvoriti vrata za njihovu daljnju depopulaciju. To će otvoriti i Pandorinu kutiju koja bi mogla biti financijski zahtjevnija od sada potrebnog dodatnog ulaganja u kontrole tržišta i uvođenje reda zato moramo djelovati sada kako sutra ne bi bilo prekasno“, zaključila je Petir.