Na natječaj za hrvatske stipendije za progonjene kršćane javilo se čak 5500 kadnidata/kinja | Marijana Petir

Čak 5500 kandidata/kinja javilo se je na natječaj koji su raspisali Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova za dodjelu stipendija za preddiplomski i diplomski sveučilišni studij mladim kršćanima iz zemalja u razvoju – Bliskog Istoka, Azije i Afrike, a koji je zatvoren prošlog tjedna.

 

Financijska sredstva od 1,5 milijuna kuna predviđena su u državnom proračunu i namijenjena su za stipendiranje mladih ljudi koji su progonjeni zbog svoje vjere na način da im se omogući da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva. Novac će biti namijenjen za njihove potrebe studiranja i smještaja tijekom studija u Hrvatskoj. Ministarstva će analizirati svih 5500 pristiglih kandidatura za stipendije, ocijeniti ih i potom donijeti odluku koji kandidati I koliko njih će sukladno raspoloživim sredstvima dobiti stipendije za akademsku godinu 2021/2022.

 

Novac u državnom proračunu za hrvatske stipendije za mlade progonjene kršćane rezultat je amandmana nezavisne zastupnice u Hrvatskom saboru Marijane Petir na državni proračun kojeg je Vlada Republike Hrvatske u studenom prošle godine prihvatila.

 

Marijana Petir rekla je da je broj prijavljenih kandidata/kinja izvan svih očekivanja, no kada se analiziraju podaci organizacija koje prate trendove vjerskih sloboda, onda dolazimo do “crnih brojeva” kada su u pitanju kršćani – diskriminacija i progon kojem su izloženi, stoga je ovako velik broj prijava za hrvatske stipendije ne čudi.

 

Petir podsjeća da je upravo prije mjesec dana Vatikanska fondacija “Aid to Church in Need” predstavila 15. izdanje izvještaja o vjerskoj slobodi u svijetu, za razdoblje od 2018. do 2020. godine koje je pokazalo da se od 196 analiziranih zemalja, u njih 62 teško krše ljudske slobode. U 30 zemlja ljude se ubijalo iz vjerskih razloga. “Izvještaj pokazuje da se sloboda vjeroispovijesti krši u jednoj od tri zemlje, te se procjenjuje da oko 67% svjetskog stanovništva, odnosno 5,2 milijarde ljudi, živi u zemljama u kojima postoje ozbiljna ograničenja vjerskih sloboda”, rekla je Petir. Do posebnoga je pogoršanja došlo u Africi zbog umnožavanja džihadističkog terorizma. Džihadisti sve više koriste web stranice i društvene mreže, kako bi tražili nove podružnice i planirali svoje akcije. Autoritarni režimi, ili etno-religiozni nacionalizam, također ranjavaju i ubijaju vjerske slobode. To se posebno odnosi na države poput Indije, Nepala, Mjanmara ili Tajlanda gdje su vjerske manjine u opasnosti da budu ‘građani drugog reda’.