Na sjednici Odbora za poljoprivredu održana rasprava posvećena mladim poljoprivrednicima - Marijana Petir
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora uključio se je 5. prosinca 2022. godine, svojom 80. sjednicom, na kojoj je provedena rasprava o mladim poljoprivrednicima, u obilježavanje Europske godine mladih.
Uvodno je predsjednica Odbora, Marijana Petir rekla kako je bolje pozicioniranje i prepoznavanje značaja položaja mladih poljoprivrednika ključ opstanka poljoprivrede i ruralnih područja, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Europskoj Uniji.
„Nova financijska perspektiva EU, osigurala je mladim poljoprivrednicima potpore za pokretanje poljoprivrednog posla koja su duplo veće od dosadašnjih i mogu ići i do 100.000 eura, no novac sam po sebi nije dostatan, stoga je ključno prepoznati i rješavati izazove koji koče generacijsku obnovu hrvatskog sela i poljoprivrede, poput pristupa poljoprivrednom zemljištu, proizvodnim resursima, kapitalu, financijskim instrumentima, znanju i edukciji, te dostupnosti komunalne, socijalne i društvene infrastrukture, posebno širokopojasnog interneta koji su nužni za ostanak mladih na selu“ – istaknula je Petir.
Podsjetila je kako je na prijedlog Odbora za poljoprivredu prihvaćen amandman na Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je povećan broj bodova za mlade poljoprivrednike kako bi oni ostvarili prednost pri zakupu poljoprivrednog zemljišta jer je bez poljoprivrednog zemljišta teško razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Petir je rekla kako je Izvješće Europskog revizorskog suda pokazalo da potpora mladim poljoprivrednicima često nije bila dobro definirana, te je ukazano na potrebu boljeg usmjeravanja mjera za mlade poljoprivrednike jačanjem procjene potreba i postavljanjem ciljeva, ali i poboljšanjem sustava za praćenje i evaluaciju.
„Sve manje ljudi želi baviti poljoprivredom, smanjuje se broj poljoprivrednih gospodarstava, a primjetan je i trend pada broja mladih na ruralnim područjima, što je uvjetovano neprofitabilnošću poljoprivredne djelatnosti, visokim cijenama i ograničenom dostupnošću poljoprivrednog zemljišta, nedostupnošću kapitala, novih znanja i tehnologija, administrativnim preprekama i percepcijom poljoprivrednog sektora “ – rekla je članica Europskog revizorskog suda, Ivana Maletić. Predstavljajući glavne zaključke Izvješća Europskog revizorskog suda o mladim poljoprivrednicima, rekla je kako bi se mjere za mlade poljoprivrednike trebale temeljiti na njihovim stvarnim potrebama, za što su potrebne detaljnije analize na razini EU i država članica, ali i praćenje postignutih rezultata, čime bi se osigurala učinkovitost njihova korištenja.
„Generacijska obnova jedan je od devet specifičnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike i strateški cilj nacionalne poljoprivredne politike i nacionalne politike obnove i revitalizacije ruralnih područja kao i drugih politika“, rekla je Marija Vučković. Uz 2% sredstava koja su iz omotnice za izravna plaćanja namijenjena mladim poljoprivrednicima, Nacionalnim strateškim planom osigurana je paušalna potpora od 75.000 eura za pokretanje poljoprivredne djelatnosti i njome se planira obuhvatiti 1035 poljoprivrednika. Putem financijskih instrumenata do sada je ugovoreno 717 milijuna kuna financijskih sredstava, pri čemu udio mladih poljoprivrednika koji iste koristi iznosi 23%. U novom financijskom razdoblju planirano je neograničeno korištenje financijskih instrumenata za kupnju poljoprivrednog zemljišta. Maksimalna potpora za projekte mladih poljoprivrednika u novom programskom razdoblju može iznositi i do 80% intenziteta, dodatna prednost dana im je i kroz odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu zahvaljujući Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora, dok je 77 milijuna kn osigurano kroz NPOO za digitalizaciju, preciznu poljoprivredu i sljedivost proizvoda.
U raspravi je Danijel Koletić, organizator AgroStartap konferencije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, ukazao na potrebu provođenja analize o potrebama mladih poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj, te je ukazao na važnost pravovremene dostupnosti informacija i pristupa edukacijama, ali i veću usmjerenost financijskih instrumenata prema mladim poljoprivrednicima.
Na probleme u realizaciji osiguranja dostupnosti širokopojasnog interneta na ruralnim područjima, zbog nepostojanja zakonske regulative o linijskoj infrastrukturi upozorio je zastupnik Siniša Jenkač koji je pohvalio mjere koje se provode kao i iskoristivost sredstava iz EU fondova, što se prema izvješću Europskog revizorskog suda odvija bez utvrđenih pogrešaka.
Potpredsjednica Odbora, Ružica Vukovac rekla je kako je mjera kojom se podupiralo prenošenje poljoprivrednih gospodarstava na mlade poljoprivrednike stvorila novi sloj siromašnih građana Republike Hrvatske, te kako mladi poljoprivrednici zbog nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta nisu u mogućnosti realizirati svoje poslovne planove. Ukazala je i na nesrazmjer sredstava koje države članice koriste za revitalizaciju svojih ruralnih područja.
Najbolji mladi poljoprivrednik 2022.., Ilija Jurić rekao je kako je potrebno pronaći modele za olakšanje rada mladih poljoprivrednika, poput poticaja za samozapošljavanje, poticaja za brendiranje proizvoda ili osiguranje financijskih sredstava za pretfinanciranje projekata, kako od strane države, tako i od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ivica Kisić ukazao je na potrebu nastavka projekata u koje su uključeni znanstvena zajednica, Savjetodavna služba i lokalni proizvođači, jer isti mogu dati odgovor na izazove koji stoje pred poljoprivrednicima. Ukazao je i na važnost cjeloživotnog učenja, ali i važnost funkcionalne infrastrukture na ruralnim područjima.
Goran Vrabec, najbolji mladi poljoprivrednik 2021., ukazao je na potrebu prilagodbe kreditnih mjera, a vezano uz rokove za utrošak sredstava, koji predstavljaju ograničenje zbog kojega neki poljoprivrednici nisu u mogućnosti ova sredstva koristiti. Upozorio je i na uvjete iz mjere 6.3.1 kojima je obveza da 50% investicije bude usmjereno prema održivim izvorima energije i digitalizaciji, što je početnicima koje nemaju osnovna sredstva za rad u poljoprivredi itekako ograničavajuće.
Najbolji mladi poljoprivrednik 2018., Ivan Gašić, je govoreći o nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta istaknuo kako je ograničavanje uvjetnog grla po hektaru uništilo hrvatsko stočarstvo, a stočarima nisu osigurani uvjeti za proširenje njihove proizvodnje jer ni privatno poljoprivredno zemljište više nije dostupno. Upoznao je prisutne sa svojim primjerom, gdje, ukoliko u zakup ne dobije poljoprivredno zemljište, neće više moći nastaviti sa proizvodnjom, te će morati ugasiti svoju farmu mliječnih krava.
Govoreći o aktivnostima Osječko-baranjske županije za potporu mladim poljoprivrednicima, pročelnica za poljoprivredu, Silva Wendling rekla je kako županija provodi posebne mjere potpore za mlade poljoprivrednike, čiji intenzitet iznosi 70%, a za ekološke proizvođače i do 80% potpore. Županija je osigurala i potpore za prvo osnivanje OPG kojima dvije godine pokriva trošak mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a dodatnim sredstvima potiče se i prerada poljoprivrednih proizvoda.
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju, Željka Josić rekla je kako depopulacija ruralnog prostora ima negativan utjecaj i na iskorištenost resursa na ruralnim područjima, te u tom smislu poljoprivreda može biti važan segment za revitalizaciju ruralnih područja, pa je iz tog razloga potrebna i međuresorna, ali i suradnja s lokalnom i regionalnom upravom.
Josip Jagodar, predsjednik Savjeta za mlade Republike Hrvatske je govoreći o anketnom istraživanja o životnim uvjetima i prilikama za mlade na ruralnim i udaljenim područjima rekao kako se rezultati istog u pripremi, no naglasak treba staviti na aktivno i stručno savjetovanje mladih poljoprivrednika, dostupnost poljoprivrednog zemljišta i osigurati potporu za mlade koji se žele uključiti u poljoprivrednu proizvodnju.
Milan Medić, predsjednik LEADER mreže Hrvatska, istaknuo je kako su razvoj hrvatskog sela i poljoprivrede ograničeni nedostatkom preradbenih kapaciteta i davanjem prednosti ratarskoj proizvodnji pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta, što je od Hrvatske stvorilo izvoznika sirovine.
Zastupnica Ankica Zmaić pohvalila je mjere koje Ministarstvo poljoprivrede provodi za mlade poljoprivrednike jer se, kako je rekla, po povećanju njihovog broja u Hrvatskoj, vidi da te mjere daju rezultate.
Vučković je odgovorila kako se kroz Mjeru 16 financiraju projekti koji mogu povezati znanost, savjetovanje i lokalne proizvođače, a otvorena je i za razgovor da se te aktivnosti financiraju i iz Državnog proračuna. U budućnosti je potrebno spriječiti stvaranje umjetnih uvjeta kod korištenja EU sredstava, a promjene u operaciji 6.3.1. nastale su zbog dodatnih sredstva, čije korištenje je vezano uz udovoljavanje posebnim uvjetima. Strategijom poljoprivrede određeni su strateški prioriteti hrvatske poljoprivrede, a s istima su usklađene i odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Nacionalnim strateškim planom je dostupnost savjetodavnih usluga postala prioritet kao i izgradnja kvalitetnog i učinkovitog savjetodavnog sustava koji će obuhvatiti znanstvenu, stručnu i savjetodavnu zajednicu, za što su osigurana i financijska sredstva. Govoreći o generacijskoj obnovi, rekla je kako se ona u kontinentalnoj Hrvatskoj obnavlja brže nego u jadranskoj Hrvatskoj, te da podržava svaku inicijativu za osiguranje dostupnosti širokopojasne mreže velikog kapaciteta u ruralnim područjima.
Zaključno je Ivana Maletić ukazala na važnost daljnjeg organiziranja zajedničkog rada znanstvenih institucija, Ministarstva poljoprivrede, savjetodavne službe, poljoprivrednika i lokalne i regionalne samouprave koji bi obuhvatio sve kriterije i potrebe na terenu i kojim bi se identificirali ključni problemi i osigurala provedba brzih i učinkovitih aktivnosti. Ovime je potrebno obuhvatiti i objedinjavanje svih podataka o aktivnostima i financijskim sredstvima koja se ulažu, a kako bi se osigurala usporedivost nacionalnih i europskih mjera i kako bi mladi poljoprivrednici mogli na jednom mjestu naći informaciju koja im sredstva i pod kojim uvjetima stoje na raspolaganju.