Neobrađene poljoprivredne površine treba staviti u funkciju proizvodnje sirovine za proizvodnju energije iz biomase | Marijana Petir

Hrvatski sabor raspravio je danas Izmjene i dopune Zakona o biogorivima za prijevoz koje se predlažu kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije koji je nastao donošenjem Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Direktivom se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje korištenja obnovljive energije u prijevozu na način da se svakoj državi članici propisuje da minimalni udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa bude 14 % do 2030. godine. Tako je nužno da države članice daju okvirnu putanju povećanja obnovljivih izvora u prometu do 2030. godine te da odrede obvezu za distributere/opskrbljivače benzinskim i dizelskim gorivima u skladu s tom okvirnom putanjom, a kako bi se pratilo ostvarivanje ciljeva.

„Da smo imali te obveze do sada, možda se ne bi dogodilo da se tvornice za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj ugase. Kao glavni problem se nameće to što nisu postojale kazne za neumješavanje biogriva što je dovodilo do izigravanja zakona“, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Ona je istaknula kako je u 2019.godini na tržište  stavljeno ukupno 5,28% biogoriva od potrebnih 7,85% prema Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije do 2020. „Obzirom da sami ne proizvodimo biogoriva, to znači da ih uvozimo, umjesto da neobrađene a obradive poljoprivredne površine stavimo u funkciju proizvodnje sirovine za proizvodnju energije iz biomase kako bi ostavili nacionalne i europske ciljeve u korištenju obnovljivih izvora energije“, rekla je Petir.

Istaknula je da u Hrvatskoj imamo 39 postrojenja elektrana na biomasu ukupne instalirane snage 86.169,00 kW i 41 postrojenje elektrana na bioplin ukupne instalirane snage 45.922,00 kW. „Važno je sagledati što je potrebno napraviti kako bi na pametan način koristili resurse koje imamo na raspolaganju, a tu prije svega mislim na izradu karte obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, kako bi ostvarili ambiciozne ciljeve u korištenju obnovljivih izvora energije u prometu“, naglasila je Marijana Petir.

Ona smatra kako je budućnost u prometu na električnu energiju, međutim ta se tranzicija ne može dogoditi preko noći, posebice zato što tehnologija pohrane električne energije još uvijek nije u dovoljnoj mjeri dostupna, niti u Hrvatskoj niti državama članicama istočnog dijela Unije. Upozorila je da svaki automobil na tekuće gorivo proizveden danas u Europi, vozit će se najmanje 6 godina u zapadnim državama članicama pa onda još sljedećih desetak godina u istočnim državama članicama. Ta vozila koristiti će naftne derivate. Neke države članice razmišljaju o zabrani motora s unutarnjim sagorijevanjem 2040.godine što znači da ćemo fosilna goriva trebati još slijedećih 40 godina. Zato je važno, upozorava Petir, da šansu damo svim vrstama obnovljivih izvora energije a ne samo nekima.

„Poseban naglasak smatram važnim staviti na obnovljive izvore energije koji nastaju u poljoprivredi i šumarstvu i koji su važan doprinos europskoj klimatskoj i energetskoj politici. U doba kriza u poljoprivredi, sinergija ovih dviju politika osigurava primjerene cijene proizvoda te rezervira dostatnu količinu hrane u slučaju sve učestalijih prirodnih nepogoda i značajnih gubitaka ljetine. Cilj nam treba biti postizanje samodostatnosti u proizvodnji proteina za hranu za životinje i smanjenje uvoza soje te očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih, posebno u ruralnim sredinama“, rekla je Petir. Od početka povećanog interesa za ulaganje u biogoriva, početkom 2001., Europska unija je također povećala svoju proizvodnju hrane za životinje bogate proteinima sa samo 23% samodostatnosti na 35-40 % samodostatnosti u 2015. Proizvodnja biogoriva danas koristi svega 3-4% poljoprivrednog zemljišta u EU a u posljednjih 10 godina uvoz bjelančevina smanjen je za 10% upravo zbog koprodukcije biogoriva s proteinima za hranu za životinje.

„No Europa je i dalje deficitarna u proizvodnji proteina za hranu za životinje i danas ovisimo o uvozu te nemamo jasnu strategiju za razliku od primjerice Kine koja je postala najveći svjetski  uvoznik soje, razvila strategiju za sigurnost opskrbe i ozbiljno može ugroziti europsku opskrbu proteinima“, tvrdi Petir.

Ona je postavila pitanje zašto je Europa prvi izvoznik pšenice u svijetu, dok je na drugom mjestu uvoznik soje te jesu li usjevi mahunarki svojevrsna „siročad“ među usjevima u EU? „Nekada je proizvodnja proteinskih biljaka bila velika, sada je pala u EU jer nije dovoljno atraktivna. Europske potpore za soju ukinute su 1992. a još je veći problem što soja iz uvoza ima bescarinski tretman i smatram da to treba promijeniti“, rekla je Marijana Petir.

Kako je istaknuto u raspravi, u planu su dva projekta vezana uz proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj:

  1. Tvrtka Biodizel Vukovar d.o.o. razmišlja o pokretanju proizvodnje biogriva i ukoliko krenu s tim projektom proizvodili bi goriva II. generacije.
  2. Ina – Industrija nafte d.d. planira izgradnju biorafinerije u Sisku. Trenutno je gotov bazni projekt, početak izgradnje očekuje se u 2023. godini, a s radom bi trebala početi 2026. godine. Planira se proizvodnja II. generacije biogoriva.