Nepoštena trgovačka praksa i nelojalna konkurencija predstavlja uteg oko vrata hrvatskih poljoprivrednika | Marijana Petir

„Na temelju podataka većine trgovačkih lanaca, u prvih 6 mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, otkupljene količine domaćeg povrća povećane su za 11,3% a vrijednost otkupljenog voća povećana je za 18,7%, što je dokaz da se sve može kada se hoće ili kada se mora“, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave o izvršenju državnog proračuna za prvih šest mjeseci ove godine.

Ona je naglasila da je u prvih šest mjeseci, vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 20 postošto je rezultat pada uvoza od 6 posto, koji se zaustavio na razini od 1,5 milijarde eura. Izvoz bilježi rast od oko 3 posto i iznosi nešto više od 1 milijardu eura.

Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni i gdje postoji problem s niskom konkurentnosti, pa je potrebno jačati prerađivačke kapacitete i prestati izvoziti sirovine kao što su žitarice i uljarice, te uvoziti značajne količine mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda i ulja.

Visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača i koncentraciji ponude te njezinoj prilagodbi zahtjevima potrošača.

„Povećanje domaće proizvodnje, preduvjet je samodostatnosti u proizvodnji hrane što jest pitanje nacionalne sigurnosti. Da bi osigurali po poštenim uvjetima plasman domaćeg proizvoda na tržištu, moramo se obračunati s nepoštenom trgovačkom praksom i nelojalnom konkurencijom koja predstavlja uteg oko vrata hrvatskih poljoprivrednika ali i sve više zabrinutosti izaziva kod potrošača koji se pitaju znaju li ustvari što jedu“, rekla je Petir.

Ona smatra da bi propisivanjem kvalitete proizvoda i snažnijim kontrolama taj problem, koji je po njenoj ocjeni, sada „velik kao kuća“, mogao bi biti puno manji.  „To nije moguće postići bez ulaganja, no potrebna nam je pravednija distribucija potpora jer nije prihvatljivo niti održivo da 20 poljoprivrednih gospodarstava primaju u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, a gotovo 70 000 poljoprivrednih gospodarstava uopće ne prima nikakve potpore premda su upisani u Upisnik“, rekla je Petir.

Da podsjetimo, makroekonomski pokazatelji pod snažnim su utjecajem pandemije bolesti COVID 19, a što je zbog smanjenja izvoza roba i usluga, smanjenja aktivnosti u djelatnosti turizma, smanjenja potražnje i smanjenja investicija u fiksni kapital rezultiralo i padom BDP od 7,8%.

Ukupni plan proračuna Ministarstva poljoprivrede za 2020. godinu iznosi 7.5 milijardi kuna, od čega je u prvom polugodištu ove godine izvršeno 4.4 milijarde kuna  tj. 58,62%.

Sredstva iz europskih fondova planirana su u ukupnom iznosu od 5.2 milijardi kuna od čega je u prvom polugodištu izvršeno 2.8 milijardi kuna tj. 54,36%.

Značajnije aktivnosti i projekti vezani su uz: izravna plaćanja u poljoprivredi za iznimno osjetljive sektore, s isplaćenih 119 milijuna kuna; za mjere ruralnog razvoja iz ZPP-a s povučenih više od 2 milijarde kuna što čini iskorištenost od 78,39%; za Izravna plaćanja iz ZPP-a poljoprivrednim proizvođačima provedene su isplate 1. i 2. rate u  ukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna od ukupno planiranih 3 milijarde kuna, a do kraja godine provest će se isplata predujma temeljem jedinstvenih zahtjeva za plaćanja izravnih i IAKS ruralnih mjera podnesenih u 2020. godini s okvirnim iznosom predujma od 1,5 milijardi kuna.