Očekuje se skori dogovor oko reforme Zajedničke poljoprivredne politike | Marijana Petir

Na Konferenciji o ruralnom razvoju, poljoprivredi i teritorijalnoj koheziji koja je danas održana u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Portugala Vijećem Europske Unije sudjelovale su predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i potpredsjednica Ružica Vukovac. Zastupnice su sudjelovale u raspravi o reformskom paketu Zajedničke poljoprivredne politike Europske Unije i utjecaju koji će ambiciozni ciljevi europskog Zelenog plana, Strategije od polja do stola i Strategije biološke raznolikosti EU 2030. imati na europsku poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivrednike. Od portugalskog predsjedanja velika su očekivanja te se svi nadaju da će upravo oni uspjeti postići dogovor u ime Vijeća s Europskom komisijom i Europskim parlamentom oko nove reformirane Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski naglasio je da su ciljevi postavljeni Zelenim planom, Strategijom od polja do stola i Strategijom bioraznolikosti, politički ciljevi Unije oko kojih je potrebna suradnja kako bi se ostvarili ambiciozni ekološki i klimatski ciljevi. „Zato je europske poljoprivrednike potrebno poticati na primjenu održivih ekoloških praksi za što mogu iskoristiti dio izravnih plaćanja. Svi nacionalni strateški planovi trebaju biti potkrepljeni indikatorima koji su mjerljivi  i doprinose održivosti, a Komisija će provjeravati drže li se države članice Zelenog plana. Pred nama je konačni dogovor oko izgleda Zajedničke poljoprivredne politike, a Europska komisija odlučna je u ispunjavanju svojih političkih obveza te se nada skorom postizanju dogovora“, rekao je povjerenik za poljoprivredu Europske komisije.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog Parlamenta, Norbert Lins podsjetio je kako u Uniji dnevno s radom prestane 1000 poljoprivrednih gospodarstava, a samo 1 od 6 europskih poljoprivrednika mlađi je od 30 godina dok je većina poljoprivrednika starija od 65 godina. „Zato nam je u budućnosti potrebna koordinacija između kohezijskih, poljoprivrednih i politika ruralnog razvoja kako bi se učinkovito provela generacijska obnova ruralnih područja, održali zdravi ekosustavi i osigurala održivost i otpornost europske poljoprivrede“, rekao je Lins. On je dodao da Zeleni plan predviđa preciznu poljoprivredu i mogućnosti ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, a za to su ključni istraživanje i znanost. Rekao je da nam je potrebno restrukturiranje poljoprivrede kako redistribucija ne bi bila potrebna.

„Ključ opstanka sela i održive poljoprivredne proizvodnje je generacijska obnova sela“, istaknula je Marijana Petir i rekla kako je potrebno financijskim potporama potaknuti starije članove obiteljskog gospodarstva da vlasništvo prenesu na mlađe kao i poticati mlade da se počnu baviti poljoprivredom. Dodala je da je uz novac, mladima potrebno omogućiti da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta, da imaju poštene uvjete na tržištu i pristup jeftinom kapitalu. Založila se je za ulaganje u obrazovanje mladih za korištenje održivim modela poljoprivredne proizvodnje i zapošljavanje mladih agronoma i šumara u okviru savjetodavnih službi, čime bi se otvorila  radna mjesta na selu i pomoglo poljoprivrednim gospodarstvima u njihovoj tranziciji prema digitalnom i zelenom. „Osim ulaganja u brzi internet,  potrebno je ulagati i u osnovnu društvenu, komunalnu i socijalnu infrastrukturu. Treba financirati projekte koji će ljudima doista biti korisni i o čijoj realizaciji ovisi njihova odluka hoće li živjeti na selu, a kao najveći prioritet nameće se potreba za obnovom prometnica koje su na selu u katastrofalnom stanju“, istaknula je Petir. Ona je stava da se smanjenje ugljičnog otiska može postići snažnijom podrškom kratkim lancima opskrbe hranom koji mogu doprinijeti da hrana od polja do stola stigne u kratkom vremenu, da bude lokalno proizvedena, svježa i s visokom nutritivnom vrijednošću.

„Male farme koje mogu garantirati sigurnost opskrbe kvalitetnom i zdravom hranom, osnažiti ruralna područja i očuvati teritorijalnu, biološku i kulturnu raznolikost ključne su za europsku poljoprivredu, a Europska Unija mora vratiti političku sposobnost za donošenje odluka o reguliranju poljoprivrednih i prehrambenih tržišta“, istaknula je Ružica Vukovac. Iz tog razloga potrebno je povećanje broja malih i srednje velikih poljoprivrednih gospodarstava u Uniji, pravednija raspodjela poljoprivrednih resursa, stvaranje strateških zaliha hrane, ali i revizija europske međunarodne trgovinske politike kako bi se osigurala ujednačenost socijalnih i ekoloških standarda poljoprivredno prehrambenih proizvoda na europskom tržištu.

U raspravama sudionika ukazano je na važnost pravedne tranzicije koja će izbalansirati postojeće regionalne različitosti i istovremeno omogućiti provođenje politika održivosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Bez značajnijih promjena u europskoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici teško će se postići zadani klimatski i okolišni ciljevi, pa je uz smanjenje uporabe pesticida, gnojiva i antibiotika, racionalizaciju korištenja voda i održivo upravljanje poljoprivrednim zemljištem potrebno kroz javne politike preoblikovati i prehrambene obrasce Europljana kako bi se povećala svijest potrošača o zdravstvenim, klimatskim i okolišnim utjecajima izbora hrane, a potrošači usmjerili prema zdravijoj ishrani. Dodatan izazov predstavljat će i primjena kružnih načela bioekonomije u proizvodnji, kao i smanjenje rasipanja i gubitaka hrane.