Odbor za poljoprivredu dao preporuke za povezivanje “zelene i plave njive” - Marijana Petir

Na 68. sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, koja je u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Kutine održana u „Moslavačkoj priči“ u Maloj Ludini, razmijenjena su stajališta o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj. Ova sjednica nastavak je rasprave provedene na 60. sjednici Odbora za poljoprivredu, koja je u sklopu 5. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu održana u Cavtatu. „Rasprava je ukazala na niz problema i administrativnih barijera koje stoje na putu povezivanja „zelene i plave njive“, ali i još važnije od toga, na nepostojanje jasnog, sinergijskog međuresornog djelovanja nadležnih državnih tijela koje bi poduprlo napore koje uglavnom pojedinačno, iniciraju poljoprivredni proizvođači i djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu ne bi li konačno domaće, lokalne proizvode ponudili kao sastavni dio ponude hrvatskog turizma“, uvodno je istaknula predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir i dodala kako je to bio razlog zašto je Odbor zatražio očitovanja nadležnih ministarstava.

O aktivnostima koje zajednički provode Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma i sporta vezanim uz povezivanju zelene i plave brazde i osiguravanju prisutnosti i prepoznatljivosti hrvatskih kvalitetnih i visokokvalitetnih proizvoda u hrvatskoj turističkoj ponudi izvijestio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak. Ministarstvo poljoprivrede kroz zakonsku regulativu i javnu nabavu potiče kratke lance opskrbe hranom, preko 1400 korisnika je za ovu aktivnosti, kroz 4 provedena natječaja za operacije 6.2 i 6.4 Programa ruralnog razvoja ostvarilo pravo na potporu, no za postupni uspjeh potrebno je snažnije udruživanje poljoprivrednika. U tom smislu u RH su registrirane i priznate 23 proizvođačke organizacije, no južno od Karlovca nije registrirana niti jedna.

Važnost izrade analiza povezivanja poljoprivrednog i turističkog sektora istaknula je državna tajnica Ministarstva turizma i sporta, Sandra Herman. Kroz Strategiju razvoja ruralnog turizma koja je u izradi potrebno je na regionalnoj osnovi razmotriti turističke potrebe i mogućnosti proizvođača hrane i planirati proizvodnju hrane u skladu s istim, što će,  zbog manjih potreba kontinentalnog turizma, biti jednostavnije na kontinentu. U tom smislu osvrnula se na dobru praksu termi Sveti Martin koje 70% potreba za hranom zadovoljavaju dobavom od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava, dok to primjerice neki hoteli na Jadranu, zbog ograničenog obima  ponude hrane i nesigurnosti opskrbe, ne mogu ostvariti.

O mjerilima EU za zelenu javnu nabavu koja prioritet daje ekološkim, proizvodima s oznakama zemljopisnog podrijetla i proizvodima koji do kupca dolaze kroz kratke lance opskrbe hranom izvijestio je Mile Horvat, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U 2020. godini ukupni postotak provedbe zelene javne nabave u Republici Hrvatskoj iznosio je 10%, podatci o zelenoj javnoj nabavi javno su dostupni na web stranici Ministarstva, dok oznaku ECO LABELA nosi 6 Valamarovih kampova, toplice Sveti Martin, te je u postupku dodjela oznake za  jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Međimurju.

U raspravi je istaknuto kako neeksploatacija mineralnih sirovina ograničava plovnost hrvatskih rijeka, što ima utjecaja i na ruralni turizam. Elizabeta Kos odgovorila je kako zabrana eksploatacije mineralnih sirovina ne postoji, no za istu je potrebno provesti studiju utjecaja na okoliš. Naglasila je kako je u 2020. i 2021. godini ukupno eksploatirano 1,4 milijuna kubika pijeska iz hrvatskih rijeka, a u okviru Savske komisije prati se stanje i provodi razmještanje mineralnih sirovina, dok se dio ovih sirovina koristi za javne projekte.

Kampanjama „Doživi domaće“ i „Istraži ruralnu Hrvatsku“ te medijskom promocijom,  sredstvima iz Fonda za nedovoljno razvijena područja financiraju, preko Hrvatske turističke zajednice financiraju se aktivnosti u ruralnom turizmu, istaknuo je Jure Galić.

Na potrebu snažnijeg poticanja ekoloških i poljoprivrednika koji proizvode proizvode s dodanom vrijednošću, ali i na važnost organiziranog otkupa poljoprivredno prehrambenih proizvoda u čemu ključnu ulogu treba imati prehrambeno-prerađivačka industrija, upozorio je Milan Medić, predsjednik LEADER MREŽE Hrvatska.

O aktivnostima brendiranja mikroregije Moslavina kao i planovima za proglašenje Moslavačke gore Geoparkom, govorila je predstavnica Turističke zajednice Kutine, Ivana Žegarac. Aktivnosti koje TZ Kutina provodi usmjerene su, većim dijelom, prema turistima sljedeće generacije kojima je prioritet doživljaj destinacije.

Nepostojanje, slaba dostupnost informacija o proizvođačima, vrstama hrane i količinama koje mogu isporučiti za potrebe ruralnog turizma, ograničavajući su faktor za snažnije povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora rekla je Snježana Ožetski, vlasnica Seoskog turizma „Moslavačka priča“ te je u tom smislu potrebno snažnije povezivanje s turističkim zajednicama i LAG-ovima koji bi takve informacije mogli prikupiti i međusobno povezati poljoprivrednike i pružatelje usluga u turizmu u ruralnom prostoru.

Na potrebu diversifikacije aktivnosti na ruralnim područjima i povezivanja s ruralnim turizmom, formalno i neformalno obrazovanje nositelja aktivnosti u ruralnom turizmu, potrebu projektnih aktivnosti za povezivanje dvaju sektora, promociju hrane i turističkih usluga i važnost formiranja Stručnog povjerenstva za izradu Akcijskog plana za ruralni turizam, upozorila je, govoreći o zaključcima 5. Kongresa o ruralnom turizmu, predsjednica „Kluba članova selo“, Dijana Katica.

Povrtlari 30 – 50% svojih proizvoda moraju baciti jer iste ne mogu prodati, pa je zbog toga potrebno ojačati lokalne tržnice, a zbog sigurnosti dostave dovoljne količine proizvode za potrebe turizma, potrebno je osnovati otkupne, sakupljačke i distributivne centre koji će otkupljivati proizvode s lokalnih gospodarstava, rekao je Željko Lenart.

Postupke ishođenja dozvola procjene utjecaja na okoliš potrebno je pojednostaviti i ubrzati jer isti predstavljaju kočnicu za provedbu projekata i korištenje europskih sredstava, rekao je Stipan Šašlin. Na važnost udruživanja poljoprivrednika upozorili su Ljubomir Kolarek i Goran Ivanović naglasivši kako je za snažnije povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora potrebno osnovati burzu roba, koja bi informacije o dostupnosti i količinama poljoprivredno prehrambenih proizvoda pružala na dnevnoj ili tjednoj razini.

Marijana Petir je rekla kako se 98% hrvatskog turizma odvija na Jadranu i u Gradu Zagrebu, dok se 80% ukupnog turizma ostvaruje u srpnju i kolovozu, a 65% od lipnja do rujna. Ovome pridonosi činjenica da ova vrsta turizma ima dužu tradiciju, njene organizacijske, promotivne i medijske aktivnosti su se, sukladno zahtjevima tržišta odvijale duže, no treba uzeti u obzir da se tržište mijenja, turisti uz more i sunce, traže drugačiji doživljaj destinacije i žele osjetiti prirodu, ljude, običaje, tradiciju, hranu, načine njene pripreme. Upravo u tome Petir vidi priliku za razvoj ruralnog turizma na kontinentu, čija usluga se, integracijom s poljoprivredno prehrambenom proizvodnjom može produžiti na cijelu godinu, a što bi utjecalo i na povećanje prihoda za stanovnike sela, zapošljavanje žena, zadržavanje i privlačenje mladih na selo. Podsjetila je kako u nekim luksuznim hotelima na Jadranu nema niti jednog hrvatskog proizvoda, pa  hrvatski turizam umjesto izvozne  postaje uvozna grana. „Ove je negativne trendove potrebno preokrenuti kroz dodatne potpore, porezne olakšice i stimulacije ugostitelja i hotelijera koji nude domaće proizvode“, rekla je Petir. Istaknula je kako smo, obzirom na slabu iskorištenost potpore za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržnica, obzirom na planiranih 57,3 milijuna kuna, odobrenih 21,6 milijuna kuna, a isplaćenih svega 223.200 kuna podbacili u provedbi ove mjere. Uz zelenu javnu nabavu, Petir je mišljenja kako bi ista trebala biti na obveznoj, a ne na dobrovoljnoj osnovi, te da je potreban dijalog Vlade s trgovačkim lancima, prehrambeno-prerađivačkom industrijom i otkupljivačima kako bi se osigurala veća zastupljenost domaćih poljoprivrednih proizvoda u njihovoj ponudi.  Još jednom se je založila za snažnije kontrole hrane koja se nudi na hrvatskom tržištu, a stiže iz drugih zemalja, kako bi se ograničila prodaja po cijenama koje su niže od proizvođačkih, spriječila nepoštena trgovačka praska i osigurala kvaliteta.

Po završetku rasprave, Odbor za poljoprivredu usvojio je preporuke koje bi trebala pripomoći snažnijem povezivanju „zelene“ i „plave“ njive u Republici Hrvatskoj i povećanju udjela lokalno proizvedena hrane u ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Preporukama se poziva i potiče na međuresornu suradnju i koordinaciju dionika sektora,  promoviranje i jačanje zelene javne nabave i prilagodbu regulative i postupanja kojima bi se osigurala dostupnost i prisutnost domaćih proizvoda u hrvatskoj turističkoj ponudi, kreiranje poticajnih mjera za poljoprivredni i turistički sektor, uklanjanje ograničenja i nedostataka u ruralnim područjima vezanih uz prometnu infrastrukturu i digitalizaciju, te uspostavljanje dijaloga između Vlade, te sektora poljoprivrede i turizma s prerađivačko-prehrambenom industrijom i trgovačkim lancima, kojim bi se osigurala zastupljenost domaćih poljoprivrednih proizvoda u hrvatskoj turističkoj ponudi.