Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora proveo raspravu s članovima Europskog revizorskog suda - Marijana Petir
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je svoju 38. sjednicu u srijedu, 3.studenog 2021. godine na kojoj je članica Europskog revizorskog suda, mr.sc. Ivana Maletić prezentirala Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2020. godinu i govorila o važnosti pravovremenog i efikasnog korištenja sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, a direktor prvog vijeća Europskog revizorskog suda za održivu uporabu prirodnih resursa, Peter Welch govorio je o ulozi i značaju Zajedničke poljoprivredne politike u staroj i novoj financijskoj perspektivi.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula je kako su analize Europskog revizorskog suda važan smjerokaz donositeljima političkih odluka jesu li mjere koje su planirali bile učinkovite, je li se novcem iz europskog proračuna gospodarilo na pravilan način, te jesmo li na temelju uloženog dobili rezultate koje smo očekivali ili se negdje moramo korigirati. „Posebno su važne preporuke koje sud daje nakon svojih analiza, a njihova implementacija može nam pomoći da ubuduće budemo učinkovitiji“, rekla je Petir. Podsjetila je i kako je nova Zajednička poljoprivredna politika prepoznala važnost postizanja rezultata, pravednije raspodjele potpora, posebno za male i srednje poljoprivrednike, očuvanje bioraznolikosti s povećanom okolišno klimatskom ambicijom i jačanje ekološke poljoprivrede. Petir je istaknula kako je u tijeku postupak usvajanja Strategije hrvatske poljoprivrede do 2030. godine, koja je osnova za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a, kojim su identificirani budući ciljevi koji se žele postići u sektoru poljoprivrede. „Iza nas je i programsko razdoblje u koje smo ušli kao nova država članica, a iskustvo koje imamo treba nam poslužiti da novo programsko razdoblje planiramo puno bolje kako bi uloženi novac bio usmjeren prema onim projektima koji mogu dati dodanu vrijednost. Pred nama je i razdoblje u kojem će se usvojiti ključni dokumenti koji će oblikovati budućnost hrvatske poljoprivrede i ruralnih područja u narednom razdoblju zato njihovom donošenju trebamo pristupiti odgovorno “, rekla je Petir.
Ivana Maletić je istaknula kako Izvješće revizorskog suda za 2020. ukazuje na veliki izazov koji je pred svim državama članicama: Uz 45% neisplaćenih sredstava iz razdoblja 2014.-2020. potrebno je u što kraćem vremenu početi koristiti i nova dvostruko veća sredstva iz novog razdoblja 2021.-2027. „Jačanje kapaciteta na svim razinama i ulaganje u pripremu projekata bit će ključni u sljedećem razdoblju. Rashodi proračuna EU-u su zbog stope pogrešaka iznad 2% ocijenjeni negativno. U uzorku za ovu godinu obuhvaćena je i Hrvatska te od 14 revidiranih projekata financiranih iz ESI fondova nije pronađena nijedna pogreška što je pokazatelj dobrog funkcioniranja sustava kontrola u RH“, rekla je Maletić.
Peter Welch je govoreći o ključnim pokazateljima analize trenutno važeće Zajedničke poljoprivredne politike istaknuo kako isti pokazuju dobre rezultate vezane uz podizanje produktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima i njihovoj tržišnoj usmjerenosti, a što znači da su europski poljoprivrednici postali manje ovisni o potporama. Govoreći o utjecaju Zajedničke poljoprivredne politike na klimatske promjene, istaknuo kako na razini EU nema napretka u smanjenju stakleničkih plinova od 2010. godine, a što nije primjer s Republikom Hrvatskom u kojoj je ovaj utjecaj, zbog smanjenja stočarske proizvodnje, smanjen. Istaknuo je i kako je porast šumskih područja u Uniji konstantan, no primjetan je negativan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti.
Stipan Šašlin upozorio je na važnost prepoznavanja specifičnosti država članica, pa i regija u primjeni pravila Zajedničke poljoprivredne politike, ali i u šumarstvu. Ukazao je i na potrebu snažnijih kontrola korištenja europskih sredstava i upitao za razloge određivanja hektara kao temeljne jedinice za isplatu potpora.
Ružica Vukovac upozorila je na potrebu komunikacije između krajnjih korisnika i donositelja odluka o uvjetima natječaja temeljem kojih se ostvaruju prava na potpore. Uz navedeno, rekla je kako se poljoprivrednici žale na nedostupnost sredstava predviđenih za ruralni razvoj. Postavila je i upit o povratu sredstava od strane krajnjih korisnika kod utvrđenih nepravilnosti i odgovornosti države za pogreške koje se događaju u korištenju sredstava.
Vilim Matula upozorio je na slab interes za udruživanje poljoprivrednika u RH i potrebu poticanja istog.
Govoreći o problemima „javne nabave“ koja usporava korištenje europskih sredstava, a koje ograničenje je prisutno u svim državama članicama, Marijana Petir upitala je za preporuke Suda za adekvatno rješenje ovog pitanja. „Administrativne pogreške i nepostojanje ključne popratne dokumentacije ograničenja su vezana uz korištenje sredstava iz mjera ruralnog razvoja, stoga je potrebno posvetiti se jačanju administracije, ali i skraćivanju administrativnih procedura, edukaciji i informiranju poljoprivrednika“, rekla je Petir.
Upozorila je da visoka zelena ambicija Zajedničke poljoprivredne politike stavlja velike obveze pred poljoprivrednike. „Svi smo svjesni razlike u primjeni inovacija i novih tehnoloških, pa i zelenih rješenja u starijim i novijim državama članicama. Ovo je dijelom uvjetovano i dužim razdobljem korištenja europskih sredstava kod starijih (i bogatijih) država članica, a dijelom i implementiranim ciljevima u nacionalnim poljoprivrednim politikama“, rekla je Petir i upitala za modalitete koji bi se mogli primijeniti, a koji bi u ravnopravan položaj stavili sve europske poljoprivrednike, jer kako je rekla, sada se isti ciljevi postavljaju pred korisnike koji nisu bili u istim startnim pozicijama, a što bi u budućnosti moglo stvoriti još veći jaz između starih i novih država članica.
Odgovarajući na pitanja, predstavnici Suda su odgovorili kako je teško odrediti i osmisliti pravila koja bi bila jednako primjenjiva i zadovoljila potrebe svih korisnika. Zato je potrebno jačati komunikaciju između korisnika i donositelja odluka i provoditi stalne mjere informiranja i edukacije korisnika kako bi se povećao broj onih koji koriste europska sredstva. Uz navedeno, nužno je i povećanje administrativnih kapaciteta u državama članicama koji će biti potpora krajnjim korisnicima. Uz sankcije kod utvrđenih pogrešaka, važno je razlikovati radi li se o sustavnoj pogrešci zbog nedovoljno definiranih pravila ili se radi o pogreškama samih korisnika. Ako je riječ o sustavnoj pogrešci, tada osim korisnika, odgovornost za pogrešku snosi i država. U procesima javne nabave, veći su problemi javljaju kod neobveznika javne nabave koji nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s pravilima javne nabave i zato je tu važno da državna uprava preuzme rizik i pomogne im u provedbi postupka kako se ne bi događale greške i kako ih komplicirana procedura ne bi odvratila od natjecanja za europska sredstva. Zaključno su se sudionici sjednice usuglasili kako je potrebna ozbiljna, sustavna edukacija za unapređenje temeljnih vještina administrativnih struktura što će utjecati i na kvalitetu pružanja potpore krajnjim korisnicima, posebice poljoprivrednicima, posljedično i na povećanje korištenja europskih sredstava.
Na sjednici su bili nazočni i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vujić i glavna savjetnica ministrice poljoprivrede Franka Vojnović.