Odbor za poljoprivredu najaktivniji je Odbor Hrvatskog sabora u 2021. godini | Marijana Petir

Prema podacima dostupnim na stranici Hrvatskoga sabora, Odbor za poljoprivredu bio je najaktivniji Odbor u 2021. godini s održanih 37 sjednica. Od početka 10. saziva Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu održao je ukupno 45 sjednica.

Kad je riječ o tematskim sjednicama, Odbor za poljoprivredu bio je također najaktivniji Odbor u Hrvatskom saboru s održanih 16 tematskih sjednica u 2021. godini.

Odbor za poljoprivredu u proceduru donošenja u Hrvatskom saboru uputio je u 2021. godini Prijedlog deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, te je raspravljao i podržao donošenje više zakona koje je pripremila Vlada Republike Hrvatske: Zakona o poljoprivredi, o veterinarstvu, o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, o poljoprivrednom zemljištu, o vodama, o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, te o održivoj uporabi pesticida.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir rekla je kako je ova godina za poljoprivrednike bila izuzetno teška jer su se poljoprivrednici osim s posljedicama COVIDA i poremećajima na tržištu, suočili sa velikim štetama od potresa i drugih elementarnih nepogoda, pa im je Odbor pružao podršku u opravdanim zahtjevima da se uvedu pojedine sektorske mjere pomoći, kako bi se stanje stabiliziralo ali je i otvarao rasprave i tražio rješenje za mnogobrojne problem kao što su sve veće štete koju divljač čini poljoprivrednicima na usjevima i nasadima. “Slušali smo što nam poljoprivrednici i cijeli sektor govori i u tom smo smislu podnosili inicijative resornom Ministarstvu ali i drugim državnim tijelima, te europskim institucijama kako bi što bolje pozicionirali hrvatsku poljoprivredu i zaštitili interese naših poljoprivrednika”, rekla je Marijana Petir.

Ona je istaknula kako su uspjeli u dijalogu s Ministarstvom poljoprivrede utjecati da se određene dvojbene odredbe u pojedinim zakonima promjene, kao što je to bio slučaj sa Zakonom o sjemenu, a premda je kod Zakona koji regulira suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi usvojen dio njihovih prijedloga, ipak za mehanizme koji bi snažnije uveli red na tržište i bolje pozicionirali hrvatski poljoprivredni proizvod, nije bilo sluha.

“Ako se istinski želi očuvati hrvatsko selo i povećati proizvodnja domaćih proizvoda te podići konkurentnost naše poljoprivrede, potrebno je pitati stanovnike sela što ima treba da ostanu živjeti na selu, a poljoprivrednike, što njima treba da bi nastavili proizvoditi hranu za nas”, rekla je Petir i istaknula kako se je do sada pokazalo da pristup gdje se odlučuje u uredu u Zagrebu ili Bruxellesu o hrvatskoj poljoprivredi, bez stvarnog uključivanja samih poljoprivrednika, nije koncept koji bi trebalo zadržati u slijedećoj godini.

Na tematskim sjednicama članovi/ce Odbora za poljoprivredu:

–        proveli su raspravu o štetama, potrebama i provođenju mjera sanacije potresom pogođenih poljoprivrednih gospodarstava na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije;

–        razmijenili su stajališta s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog Parlamenta, Norbertom Linsom o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, Višegodišnjem financijskom okviru i europskom Planu oporavka;

–        raspravljali su o stanju u sektoru proizvodnje šećera u Republici Hrvatskoj;

–        proveli su raspravu o položaju žena u ruralnim područjima Republike Hrvatske;

–        raspravljali su o štetama koje počini divljač na poljoprivrednim usjevima i nasadima;

–        raspravljali su o preporukama Europske komisije za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike;

–        proveli su raspravu i u proceduru donošenja u Hrvatskom saboru uputili Prijedlog Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama;

–        proveli su raspravu o Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske i Operativnom programu za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za  razdoblje 2021. – 2027.;

–        raspravljali su o proizvodnji i korištenju  obnovljivih izvora energije u poljoprivredi;

–        razmijenili su mišljenja o stanju u pčelarstvu u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji pri čemu je predstavljen i Prijedlog Deklaracije Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a;

–        proveli su raspravu o mogućnostima, perspektivama i ograničenjima u navodnjavanju poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, tijekom koje su predstavljeni primjeri dobrih praksi koje se provode u navodnjavanju u Izraelu;

–        raspravljali su o Godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda za 2020. godinu,  te o pravovremenom i efikasnom korištenju sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, ulozi  i značaju Zajedničke poljoprivredne politike u staroj i novoj financijskoj perspektivi;

–        razmijenili su stajališta s potpredsjednicom Europske komisije i povjerenicom za demokraciju i demografiju, Dubravkom Šuicom o Dugoročnoj viziji Europske komisije za ruralna područja;

–        proveli su raspravu o Strategiji od polja do stola i kratkim lancima opskrbe hranom;

–        raspravljali su o problematici obavljanja poslova javnih ovlasti u veterinarstvu i funkcioniranju Nacionalne veterinarske službe u odnosu na epidemiološku situaciju u okruženju;

–        raspravljali su o korištenju drvne sirovine, razminiranje šumskih površina,  projekti  u na šumi baziranom sektoru u Republici Hrvatskoj.

U Odboru za poljoprivredu ukupno je u 2021. godini otvoreno 69 novih predmeta kojima su obuhvaćena 232 ulazna i izlazna dopisa. Tematika istih odnosila se na: raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, štete koju počini divljač na poljoprivrednim usjevima, dobrobit životinja, gospodarenje šumama i raspolaganje drvnom sirovinom, sjeme i sadni materijal, rast cijena troškova poljoprivredne proizvodnje, sektorske i potpore poljoprivrednim proizvođačima, održive izvore energije iz poljoprivrede, slatkovodno i morsko ribarstvo i vodno gospodarstvo.