Odbor za poljoprivredu pozvao na snažnije povezivanje "zelene i plave njive" | Marijana Petir

U sklopu održavanja 5. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu, kojemu je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pokrovitelj, održana je 60. (tematska) sjednica Odbora na kojoj je provedena rasprava o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj, a imajući u vidu strateško opredjeljenje o potrebi povezivanja „zelene i plave njive“.

Uvodno je Marijana Petir istaknula kako  se o povezivanju “zelene i plave njive“ dugo govori, te da Hrvatska ima veliki potencijal za povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, no u provedbi su prisutna ograničenja vezana uz nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda koje poljoprivredno prehrambeni sektor može ponuditi ugostiteljsko turističkom sektoru kao i nedovoljna angažiranost hoteljera i ugostitelja da na svojim jelovnicima zastupe više domaćih proizvoda. „Kada bi ove prepreke otklonili dobiti bi bile višestruke, a posebno ako bi se osigurala dostupnost proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom, čime dodatno pridonosimo i zelenoj ambiciji i smanjenju ugljičnog otiska“, rekla je Petir. Podsjetila je da poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe hranom, u prosjeku ostvaruju 8138 eura veću dodanu vrijednost od onih koji kratke lance ne koriste. Rješenje problema leži u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera, koje ovaj način distribucije proizvoda ograničavaju.

Petir je podsjetila kako je sastavni dio Strategije poljoprivrede do 2030. godine brendiranje i razvoj sadržaja i priča koje odgovaraju kulinarskim ukusima i sklonostima odabranih potrošačkih segmenata, posebno gastro delicija. „Razvoj ove vrste ponude podupirao bi povećana ulaganja u lokalne proizvode veće dodane vrijednosti, partnerstva u kratkim lancima opskrbe, te bolju povezanost ruralnih područja s tržištem, pa time i sa turističkim sektorom“, rekla je Petir.

Ona smatra da Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom „misli lokalno“, no za to nam je potreban redizajn razmišljanja o turizmu i prihvaćanje promijenjenih navika korisnika turističke ponude jer masovni turizam više nije IN, a turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva, kvalitetu hrane, sudjelovati u ubiranju plodova i pripremi hrane, što otvara nove prilike za raznovrsnije i održivije oblike turizma, i diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. „Treba razmišljati i o načinima na koje možemo nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode kroz porezne olakšice, dodatne zvjezdice ili suncokrete, kako bi ih izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud“, rekla je Marijana Petir i upozorila kako veliki hotelski lanci slabo koriste lokalno proizvedene proizvode u svojoj ponudi.

„Odbor za poljoprivredu želi dati podršku stvaranju poticajnog okruženja za povezivanje dionika sektora, potaknuti nadležna državna tijela, udruženja i komore poljoprivrednih proizvođača i pružatelja usluga u ugostiteljstvu i turizmu da razviju modele suradnje i poticajne te promotivne aktivnosti koje će doprinijeti prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u turizmu,“ istaknula je Petir.

“Dubrovačko neretvanska županija snažna je turistička regija, a poljoprivreda je druga po važnosti gospodarska grana županije. Iako postoje velike mogućnosti u povrćarskoj, voćarskoj, vinogradarskoj i proizvodnji maslinovog ulja i meda, na terenu su prisutna ograničenja u mogućnosti plasmana ovih proizvoda“, rekao je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije. Krajem prošle godine usvojen je Plan razvoja Dubrovačko-neretvanske županije  kojim se sustavno nastoje riješiti sektorski problemi. Županija se je prijavila na natječaj za izgradnju logističko distributivnog centra, čija gradnja je planirana u Dolini Neretve, a što bi trebalo pripomoći rješavanju problema u distribuciji poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

„Turizam je veliko potencijalno tržište za hrvatsku poljoprivredno-prehrambenu industriju“, uvodno je istaknuo Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. U povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora je uz nadležna ministarstva potrebno uključiti i komore, proizvođačke organizacije, turističke organizacije, lokalnu i regionalnu samoupravu.  Uz navedeno, važan je i rast proizvodnosti, povezivanje poljoprivrednika i bolje brendiranje koje će osigurati prepoznatljivost domaćih proizvoda. S ciljem rješavanja istoga, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaje za korištenje sredstava za standardizaciju proizvodnje, preradu i pripremu za tržište i skladištenje prehrambenih proizvoda. „Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukupno će se 610 milijuna kuna usmjeriti na izgradnju 3 – 5 distributivnih centara, a u Nacionalnom strateškom planu programirane su mjere za rad proizvođačkih organizacija, diversifikaciju aktivnosti na ruralnim područjima, kao i za aktivnosti ruralnog turizma. Poseban naglasak stavljen je na prijenos znanja, iskustava i dobrih praksi, u čemu će ključnu ulogu imati savjetodavna služba“, rekao je Tušek.

Monika Udovičić, ravnateljica u Ministarstvu turizma i sporta istaknula je kako su protekle dvije godine pokazale otpornost turističkog sektora, no dodala je kako se u budućnosti treba usmjeriti prema društvenoj, okolišnoj i gospodarskoj održivosti turizma. Postojeći zakonodavni okvir je prilagođen potrebama i poticajan je za povezivanje poljoprivrede i turizma, programirane su mjere koje potiču razvoj turizma u ruralnim područjima, a kroz sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Strategijom razvoja održivog turizma dodatno će se poticati njihovo povezivanje. Problem koji je potrebno riješiti je kako vremenski  i prostorno dispenzirati broja dolazaka i noćenja korisnika usluga u turizmu jer se trenutno 98% turističkih usluga odvija u Jadranskoj Hrvatskoj i Gradu Zagrebu. „Ministarstvo turizama posvećeno je promociji hrvatske gastronomije, izdan je vodič 300 hrvatskih restorana, a u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u 2021. godini ostvareno je 14,5 milijardi kuna, što je velika prilika za hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor“, rekla je Udovičić. Iako nema točnu statistiku, Udovičić je istaknula da je oko 50% hrvatskih proizvoda uključeno u ponudu hotelskih lanaca.

Dijana Katica, predsjednica Udruge Klub članova Selo, rekla je kako se kroz ruralni turizam čuva ruralni prostor, štiti okoliš i priroda i pomaže razvoju ruralnog turizma. Važan motiv turista treće generacije kod odabira destinacije je i enogastronomija, a upravo je ruralni turizam budućnost svjetskog turizma. Upozorila je kako u Republici Hrvatskoj nema točnih, statističkih podataka o pružateljima turističkih usluga u ruralnom turizmu jer Državni zavod za statistiku prati samo one pružatelje usluga koji su registrirati kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Iako sve više ugostiteljskih objekata koristi lokalne proizvode, kod hotela je komunikacija i umrežavanje s lokalnim proizvođačima izostala. Predložila je formiranje stručnog povjerenstva koje bi okupilo predstavnike različitih sektora i koordiniralo aktivnosti za individualizirane oblike turističke ponude. „Potrebno je ojačati kratke lance opskrbe hranom, pokrenuti mrežu seoskih tržnica i kreirati oznaku kvalitete – ruralne izvrsnosti, koja bi poslužila kao poticaj za umrežavanje sektora poljoprivrede i turizma“, rekla je Katica.

„Veliki potencijal za proizvodnju hrane u hrvatskim ruralnim područjima nije iskorišten, pa je u tom smislu potrebno utvrditi razloge zbog kojih ruralna područja gube svoje stanovnike“, rekao je Ivo Mujo, predsjednik Udruge agroturizam Konavle. U tom smislu potrebno je diversificirati aktivnosti na OPG-ima,  podići interes za pružanje usluga u ruralnom turizmu, povezati poljoprivredni i turistički sektor, ali i osigurati sredstva za finalizaciju prehrambenih proizvoda. Rekao je kako u Dubrovačko neretvanskoj županiji trenutno postoji samo jedna sirana koja ne može odgovoriti na turističke potrebe, pa su potrebna dodatna ulaganja.

Na otpor poljoprivrednika prema udruživanja podsjetila je Melanija Milić, ravnateljica Regionalne razvoje agencije DUNEA, istaknuvši kako već dvije godine u Dubrovačko – neretvanskoj županiji pokušavaju osnovati Proizvođačku organizaciju, no u tome ne uspijevaju. U proteklom razdoblju pokazalo se kako je turistička ponuda u ruralnom području održiva i otporna na krize, a dodatan poticaj ovomu biti će i izgradnja Logističko distributivnog centra u Dolini Neretve. Dubrovačko-neretvanska županija usmjerena je prema poticanju ekološke proizvodnje i poticanju potrošnje proizvoda s zaštićenim oznakama izvornosti.

O dobrobitima ulaganja u ruralni turizam govorio je poljoprivrednik Mihael Budak koji je, uz potporu HAMAG-a i Općine Sveti Petar u šumi, koristio sredstva za diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i izgradio mini klaonicu, preradbene kapacitete i pršutanu. 90% svojih proizvoda prodaje u svojoj konobi i opskrbljuje 3 ugostiteljska objekta. Kao glavne probleme naveo je nedostatak radne snage na ruralnim područjima i plasman. Predložio je formiranje nacionalnog tijela koje bi razmotrilo sva ograničenja koja utječu na proizvođače hrane i pružatelje usluga u ruralnom turizmu.

Ružica Vukovac upozorila je na potrebu fleksibilizacije pravila za uzgoj, klanje, obradu i pripremu proizvoda koji se nude kroz ponudu ruralnog turizma. Nedostupnost klaonica i ograničenja za njihovo poslovanje, u nekim područjima Republike Hrvatske onemogućava plasman lokalnih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma, kao i visoko postavljeni standardi za voće, kojima poljoprivrednici, bez dodatnih financijskih ulaganja teško mogu udovoljiti.  Povezivanje „zelene i plave njive“ treba biti bazirano na većoj količini sirovine i udruženosti proizvođača, a dodatna fleksibilizacija pravila, pa i onih vezanih uz sanitarne propise potaknula bi na bavljenje ruralnim turizmom.

„Zahvaljujući skupini entuzijasta i Osječko baranjskoj županiji prepoznata je važnost ruralnog turizma u Osječko baranjskoj županiji“, rekao je Stipan Šašlin. Jačanje kratkih lanaca opskrbe hranom i disperzija turista s opterećenih turističkih destinacija riješila bi se uspostavljanjem prometnih ruta između turističkih destinacija, a koje bi mogle poslužiti i za prijevoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda koji se nude u ugostiteljskoj i turističkoj ponudi.

Vilim Matula govorio je o važnosti jačanja kratkih lanaca opskrbe hranom, potrebi definiranja  urbane politike hrane i važnosti određivanja postotka lokalno proizvedenih proizvoda koji moraju biti uključeni u turističku ponudu.

Na mali broj priznatih proizvođačkih organizacija i poljoprivrednika uključenih u njihov rad upozorio je Josip Đakić. „Isto pokazuje kako udruživanje treba poticati drugim modelima jer postojeći nije uspio“, rekao je Đakić. Upozorio je i kako je zabrana eksploatacije mineralnih sirovina onemogućila plovidbu hrvatskim rijekama, a što ograničavajuće djeluje i na ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj.

„Hrvatski poljoprivredno prehrambeni sektor ne proizvodi dovoljne količine hrane kojima bi se zadovoljile potrebe hrvatskog turizma“, rekao je Goran Ivanović, te je podsjetio na problem nepoštenih trgovačkih praksi koje predstavljaju dodatno ograničenje u distribuciji lokalnih proizvoda, a čije rješavanje vidi u ustrojavanju regionalnih distributivnih centara.

„COVID kriza pokazala je da je hrvatski ruralni turizam otporan“, rekao je Siniša Jenkač. Za njegovo jačanje potrebno je, uz dostupnost poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima za proizvodnju hrane, raditi i na informiranju i educiranju potrošača o ulozi i utjecaju kratkih lanaca opskrbe hranom.

Đurđica Sumrak podsjetila je na problem distribucije proizvoda koje su proizvela obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu PDV-a i rekla kako je za isto potrebno iznaći učinkovito rješenje

„Izrada baze vjerodostojnih podataka o gospodarstvima koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i pružanjem usluga u ruralnom turizmu, nalazi se u proceduri realizacije“, odgovorila je Monika Udovičić. Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma i spota, Hrvatska turistička zajednica, hotelska poduzeća i sektorski predstavnici poljoprivredno prehrambenog sektora održali su zajednički sastanak kako bi osigurali da lokalni proizvodi nađu svoje mjesto u turističkoj ponudi.

Zdravko Tušek ukazao je na potrebu multisektorske suradnje, te na značajna sredstava koja će se iz NPOO i Nacionalnog strateškog plana  usmjeriti prema ruralnom turizmu. Rekao je i kako proizvođačke organizacije nemaju alternativu, te će se nastaviti rad na njihovom jačanju i osiguranju standardne kvalitete, kvantitete proizvoda i kontinuiteta i dinamike isporuke lokalnih proizvoda kroz hrvatsku turističku ponudu. U tom smislu je uspostavljen i sustav „Dokazana kvaliteta“, koji osigurava prepoznatljivost hrvatskih proizvoda.