Odbor za poljoprivredu raspravljao je u Osijeku o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana | Marijana Petir

„Klima se mijenja, pod njenim utjecajem poljoprivreda postaje sve ranjivija, suša je u posljednjih 15-tak godina smanjila prinose u poljoprivrednoj proizvodnji, a od 2013. do 2016. štete u poljoprivredi iznosile su tri milijarde kuna, što je čak 43 posto izravnih potpora u poljoprivredi u tom razdoblju“,  rekla je Marijana Petir na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu koji je u Osijeku na Fakultetu Agrobiotehničkih znanosti u srijedu, 26. siječnja raspravljao o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana.

Petir je rekla kako je Hrvatska, uz Grčku i Litvu, u zadnjih desetak godina znatno smanjila emisiju stakleničkih plinova, ali razlog tome je što nam se za 30 posto smanjio stočni fond, u čemu je ključnu ulogu imala nedovoljna konkurentnost tog sektora. Dodala je da bi prema procjenama rizici uzrokovani klimatskim promjenama mogli u Republici Hrvatskoj do 2050. smanjiti prinose u poljoprivredi za 3-8%, pa su u rješavanju dva ključna problema (manjka vode u tlu i povišene temperature zraka), potrebna ulaganja i suradnja sa znanstvenom i stručnom zajednicom kako bi se hrvatska poljoprivreda pravovremeno prilagodila ovim izazovima. „Naš dodatni potencijal su i niža razina primjene pesticida i antimikrobnih sredstava u odnosu na prosjek u EU, izvrsno očuvana biološka raznolikost, rast površina pod ekološkom proizvodnjom, ali i najveći potencijal za razvoj biogospodarstva u Uniji“, rekla je Petir i upozorila da utjecaj klimatskih promjena predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe hranom te jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, pa je to i opasnost za održivost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede”, poručila je Petir.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić rekao je kako županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima pa su nedavno potpisani ugovori za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Dodatno, kao odgovor na klimatske promjene, gradi se 16 sustava navodnjavanja bez kojih u budućnosti proizvodnja neće biti moguća. Uz navedeno uskoro će se u županiji otvoriti Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će pružati potporu malim poljoprivrednicima. Anušić važnom drži potporu Vlade RH i resornog ministarstva koje će u budućnosti morati provesti intenzivne pripreme za klimatske promjene i tržišne okolnosti koje su u ovom trenutku vrlo nepovoljne za hrvatske proizvođače.

„Pandemija COVID-19 pokazala je važnost proizvodnje hrane“, rekao je predsjednik Gradskog Vijeća Grada Osijeka, Vladimir Ham. „Hrana se kupovala u kratkim lancima opskrbe hranom i preko internetskih tržnica, što je osiguralo sigurnost prodaje malim poljoprivrednicima. Grad Osijek dobitnik je nagrade “Eco city” za najbolja rješenja u razvijanju zelenih politika za 2021. godinu“, rekao je Ham.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je kako su novim strateškim planom i Prijedlogom Strategije poljoprivrede do 2030.  planirane mjere potpore za eko sheme i agrookolišne mjere. Ministarstvo strijemi prema povećanju samodostatnosti u strateškim sektorima poput stočarskog, voćarskog i povrtlarskog kako bi se povećala količina ovih proizvoda na domaćem i stranom tržištu i zalaže se za povećanje produktivnosti i samodostatnosti. Kroz mjere Programa ruralnog razvoja RH ulaže se u izgradnju sustava navodnjavanja, a ista su planirana i u strateškom planu ZPP do 2027. godine. Dodao je kako se za predstojeću proljetnu sjetvu priprema paket mjera potpore tako što će se osigurati razlika u gubitku prihoda unatrag nekoliko mjeseci zbog povećanja cijena.

„Poljoprivredni sektor prepoznat je u Strategiji niskougljičnog razvoja RH i Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama kao osobito ranjiv sektor na klimatske promjene“, rekao je Mile Horvat, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Smanjenje emisija stakleničkih plinova i održanje proizvodnje hrane temeljni su izazovi prilagodbe sektora klimatskim promjenama, a prilike su prepoznate u povećanju količine i kvalitete proizvoda, učinkovitijem povezivanju primarne proizvodnje s preradom i jačanjem pristupa tržištu i to posebno kod svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda.

Prof.dr.sc. Danijel Jug s Fakulteta Agrobioethničkih znanosti u Osijeku je govoreći o hrvatskoj poljoprivredi u tranziciji u okvirima klimatskih promjena, biogospodarstva i europskog Zelenog plana istaknuo nužnost uspostave resornog, ali i multi sektorskog dijaloga o postojećim i predstojećim izazovima i mogućnostima. Provedbom Istraživačkog projekta „Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla“ trebale bi se izraditi i predložiti resornim tijelima preporuke za prilagodbu zakonskog  i podzakonskog okvira za održivo gospodarenje tlom obzirom na učinke klimatskih promjena i ukazati na nužnost sustavne provedbe monitoringa tala.

U raspravi koja je uslijedila Ružica Vukovac podsjetila je na rastući trend depopulacije hrvatskog sela, rekla da je nužno poticati stočarsku i proizvodnju visokokvalitetnih mesnih proizvoda s dodanom vrijednošću. Uz navedeno, podsjetila je na studiju Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti kojom je analiziran položaj stočara u RH u odnosu na rast cijena inputa, tržišne poremećaje i COVID krizu. Zastupnici iz Osječko-baranjske županije Stipan Šašlin i Goran Ivanović rekli su kako povećanje prinosa može biti u koliziji s ambicijom europskog Zelenog plana, te kako je potrebno ambicioznije upravljanje vodama u RH. Upozorili su na izazove s kojima se poljoprivrednici u Slavoniji suočavaju i naglasili su važnost poduzimanja pravovremenih i konkretnih mjera za pomoć poljoprivrednom sektoru. Ljubomir Kolarek upitao je koliko industrijalizacija i prenamjena poljoprivrednog zemljišta utječu na kvalitetu poljoprivrednih tala i upozorio na važnost provedbe informativnih i edukativnih aktivnosti od strane savjetodavne služe, posebno vezano uz navodnjavanje i primjenu novih tehnika i tehnologija u poljoprivredi. Marijana Petir postavila je upit o reviziji utvrđivanja statusa područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima koji će poslužiti i kao podloga za provedbu mjera iz nacionalnog strateškog plana. Kako 80% jedinica lokalne samouprave nije dostavilo izvješća  o agrotehničkim mjerama koje su se provodile u gradovima i općinama u 2019. godini, postavila je upit o trenutnom stanju provedbi agrotehničkih mjera. Osvrnula se na izradu prvog petogodišnjeg Akcijskog plana za mjere prilagodbe klimatskih promjena, ali i na Prijedlog strategije poljoprivrede do 2030. godine i upitala je jesu li napravljene simulacije utjecaja provedbe okolišno/klimatskih mjera na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Danijel Jug odgovorio je kako svako agroekološko područje ima različite zahtjeve. Provedba oranja na tlo djeluje degradirajuće pa se potrebno okrenuti održivijim praksama poput zelene gnojidbe, smanjenja prekomjerne ispaše, korištenja organskih gnojiva, plodoredu kako bi se jačala sekvestracija ugljika u poljoprivrednim tlima. „Kako bi se smanjio pritisak koji će prilagodba klimatskim promjenama imati na poljoprivrednike, potrebna je sustavna edukacija, prijenos znanja, provedba preventivnih mjera, prilagodba poljoprivrednih praksi koje provode, ali i osiguranje usjeva“, rekla je Višnja Grgasović iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i istaknula kako ovo i Ministarstvo poljoprivrede surađuju u donošenju mjera za prilagodbu klimatskim promjenama.  Zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Krunoslav Karalić odgovorio je kako Agencija nema podataka o provedbi agrotehničkim mjerama u svim jedinicama lokalne samouprave, te je uz navedeno potrebno jasnije propisati provođenje ove obveze izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Tugomir Majdak odgovorio je kako je izrada Studije o područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima u fazi izrade, te je Ministarstvo poljoprivrede, uz navedeno u stalnoj komunikaciji s Europskom komisijom. U pripremi je paket mjera kojim bi se ojačala uloga savjetodavne službe vezana uz provedbu informiranja i edukacije o navodnjavanju. Novi ZPP posebno naglašava ulogu prijenosa znanja i znanosti, a isto je uključeno i nacionalni strateški plan u okviru ZPP-a.

Po završetku sjednice Odbor za poljoprivredu obišao je Poljoprivredni institut Osijek i poljoprivredno gospodarstvo Filakov u Dražu.