Odbor za poljoprivredu raspravljao o Izvješću Državnog inspektorata i rebalansu proračuna | Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu proveo je na svojoj 5 sjednici održanoj 2. studenog 2020. godine u Hrvatskom saboru raspravu o Izvješću o provedenim inspekcijskim nadzorima i službenim kontrolama inspektora Državnog inspektorata u razdoblju od osnivanja Inspektorata 1.travnja 2019. do 31. kolovoza 2020. godine koje je zatraženo temeljem rasprave na 1. sjednici Odbora za poljoprivredu. Odbor je to izvješće zatražio jer se poljoprivrednici zastupnicima žale na prijevare koje se događaju u sektoru poljoprivrede, učestalo kršenje zakona, uvoz robe lošije kvalitete po dampinškim cijenama, nepoštenu trgovačku prasku i mnoge druge malverzacije.
U izvještajnom razdoblju ukupno je provedeno 290.228 inspekcijskih nadzora od kojih se 45% odnosilo na službene kontrole sanitarnih, veterinarskih i fitosanitarnih inspektora na graničnim prijelazima Republike Hrvatske. “Inspektorat radi temeljem Plana i programa rada Državnog inspektorata i neovisno je samostalno tijelo koje vodi postupke u skladu s zakonskim okvirom. Inspektorat postupa sukladno načelu oportuniteta, te prekršajni postupci nisu pokretani ukoliko su propusti uklonjeni tijekom nadzora ili netom nakon provođenja nadzora”, rekla je Ana Marija Crnić. .

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je da se u Hrvatsku uvozi voće i povrće iz zemalja koje nisu države članice Europske unije, a koje je tretirano agrokemijskim sredstvima čije aktivne tvari nemaju odobrenje za korištenje u proizvodnji hrane na području EU. “Poljoprivrednici i udruge proizvođača voća i povrća smatraju da takvo uvozno voće i povrće, osim što može biti opasno za zdravlje potrošača, jeftinije je od onoga proizvedenog kod nas te predstavlja nelojalnu konkurenciju voću i povrću koje je proizvedeno sukladno sa strogim propisima EU u pogledu korištenja agrokemijskih sredstava”, rekla je Petir i upitala da li se zaustavljaju pošiljke koje stižu iz tih zemalja, provjeravaju li se ostatci rezidua u istima, tko plaća uzorkovanja i koliko prosječno iznosi cijena kontrole. Upitala je i kako se u Hrvatskoj kontrolira hrana životinjskog podrijetla i meso koje stiže s unutarnjeg tržišta Europske unije, te jesu li inspektori Državnog inspektorata bili u provjerama proizvodnih kapaciteta u nekoj drugoj državi članici obzirom da se ponavljaju situacije sa piletinom ili jajima koji su zaraženi salmonelom te da se ne može samo vjerovati ispravnosti hrane na temelju dokumentacije, već je potrebno drugačije i proaktivno djelovanje inspekcije. Postavila je i upit o nalazu i zaključku vezanom uz pomor pčela u Međimurju, tko je za to odgovoran i je li prekršitelj kažnjen jer je riječ o strašnoj katastrofi koja će ostaviti dalekosežne posljedice i za pčelarski i za poljoprivredni sektor. Posebno se Petir osvrnula i na štete od divljači koje su ogromne, posebice u ratom stradalim područjima i zanimalo ju je što inspekcija poduzima po tom pitanju. “Divljač ulazi u dvorišta ljudi a u pojedinim dijelovima Hrvatske postoji i problem sa zaštićenim vrstama poput vuka te je potrebno iznaći način kako bi se pomoglo ljudima ako želimo da ostanu živjeti u ruralnim sredinama”, rekla je Petir. Zatražila je informaciju kako se nadzire provedba članaka 63. i 64. Zakona o trgovini, koji zabranjuju nepoštene trgovačke prakse, pogrešno deklariranje proizvoda i dampinške cijene proizvoda, a za koje je i Hrvatska poljoprivredna komora zatražila čvršću i dosljedniju primjenu. “Prijevare i lažna deklariranja nisu rijetkost”, rekla je Petir, i podsjetila na egipatski krumpir koji je bio deklariran kao međimurski ili pak kineski med koji je bio deklariran kao hrvatski ili onaj iz EU. Nadzorom zagrebačke Zelene tržnice s koje se opskrbljuje 2/3 prodajnih centara, prema dostupnim podacima iz medija, ustanovljeno je kako za 20% proizvoda nije moguće utvrditi podrijetlo. “Ovo je problem koji moramo riješiti”, istaknula je Petir, upozorivši na važnost suradnje Državnog inspektorata sa ostalim institucijama i državnim tijelima. Problem postoji i velik je, a o njemu se ne govori dovoljno u javnosti, pa je Petir uz navedeno upitala ima li Državni inspektorat dovoljan broj inspektora i koja vrsta podrške mu je potrebna za učinkovit rad.
“Veterinarska inspekcija, Sanitarna inspekcija, Fitosanitarna inspekcija, Porezna uprava i Carinska uprava temeljem velikog zakonskog i podzakonskog okvira rade na provedbi kontrola”, odgovorio je Karlo Banović. Za nepoštene trgovačke prakse sukladno Zakonu o zabrani istih u lancu opskrbe hranom nadležna je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja je kako Banović navodi potkapacitirana, no poznate su mu informacije o kažnjavanju nekih tvrtki vezano uz nepoštivanje odredbi Zakona. Željka Anić Dorotić odgovorila je kako je cijena nadzora za primjerice 25 t krumpira oko 375 kn. U Republici Hrvatskoj manji je postotak voća i povrća iz trećih zemalja, a veći s područja Unije. Ministarstvo poljoprivrede izdalo je upute za otkupne centre, a izvoz mandarina obavlja se nesmetano. Uz navedeno, u tijeku je izrada nacrta novog Zakona o službenim kontrolama koji će dodatno riješiti probleme s kojima se inspektori susreću u svom radu. Vezano uz kontrolu pesticida istaknula je kako se ista provodi kroz Nacionalni program praćenja ostataka pesticida i to nadzorima sanitarnih inspektora u velikim opskrbnim centrima i tržnicama. Uz navedeno provodi se i kontrola rezidua pesticida na granici i kontrola obuhvaćena Programom sanitarne inspekcije. Iste su u skladu i u postotku učestalosti uzimanja uzoraka usklađene s nacionalnim i europskim zakonodavstvom, ovisno o kategorizaciji i rizičnosti hrane. U slučaju utvrđivanja povećanih količina pesticida ova hrana se odbija i prati se narednih 5 uzoraka istovjetne hrane. Troškove kontrole pri uvozu plaća uvoznik, a troškovi u provedbi monitoringa podmiruju se iz Državnog proračuna. Zaključno je Petir istaknula kako se nada
da će pitanja koja su zastupnici adresirali, Državni inspektorat razmotriti i u provedbi daljnjih aktivnosti otkloniti prepreke koje našim poljoprivrednicima zagorčavaju život. “Reda mora biti i kontrole su potrebne, no voljeli bi da se jednako kontrolira ono što se uvozi u Hrvatsku kao što se kontroliraju naši proizvođači i njihovi proizvodi koji se stavljaju na tržište”, zaključila je Petir.
Rebalans proračuna u segmentu poljoprivrede predstavila je ministrica Marija Vučković istaknuvši da je planirano povećanje od 264,5 milijuna kuna za Ministarstvo poljoprivrede, od čega se najveći dio odnosi na nacionalni udio u sufinanciranju mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (81 mil kuna). Predlože se i povećanje sredstava za Ribarstvo zbog porasta korištenja sredstava iz EU fondova. Rebalansom se osiguravaju i dodatna sredstva za druge državne potpore male vrijednosti, a osigurati će se i zatvaranje trogodišnjeg programa Vlade Republike Hrvatske za potporu sektoru stočarstva.
Marijana Petir u raspravi je pozitivnim ocijenila predloženo povećanje sredstava, a osobito na stavkama promicanja poljoprivrede i ruralnog razvoja, Sheme „školski medni dan“, Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, državne deminimis potpore, ruralni razvoj i Hrvatske agenciju za poljoprivredu i hranu. Zatražila je i obrazloženje vezano uz smanjenje sredstava za OBZOR 2020 i sredstava za informatizaciju, kao i za ZPP mjere uređenja tržišta, te Operativni program ribarstva i središnji fitosanitarni informacijski sustav. Ministrica Vučković je odgovarajući na pitanja istaknula kako su ovim rebalansom obuhvaćena i nacionalna i europska sredstva. Dio planiranih sredstava za projekte smanjen je jer su projekti provedeni ili su u završnoj fazi. Smanjenje sredstava za informatizaciju rezultat je povoljnije nabavke informatičke opreme od one koja je planirana. Nacionalna omotnica za vino iskorištena je u iznosu od 95%, a dio promidžbenih mjera je iz ove godine, zbog trenutne situacije s COVID krizom prebačen u sljedeću godinu, što je rezultiralo smanjenjem sredstava. Smanjenje sredstava u Operativnom programu za ribarstvo rezultat je niza revizija i kontrola što je utjecalo na sporije trošenje sredstava od planiranog. Uz navedeno, ovaj Operativni program zadnji je akreditiran, a procjena je Ministarstva poljoprivrede kako će se sve planirane aktivnosti završiti početkom 2021. godine. .