Odbor za poljoprivredu raspravljao o stanju u sektoru ribarstva | Marijana Petir

“Nove europske ribarske mjere definirane Uredbom o uspostavi fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu iz srpnja prošle godine su potvrda izloženosti sektora ribarstva klimatskim promjenama i potrebe iznalaženja načina za što održivije gospodarenje ribljim staništima i resursima kako bismo ih u budućnosti mogli koristiti”, rekla je uvodno predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na tematskoj sjednici o ribarstvu koja je održana u srijedu.

Ujedno je podsjetila na procjene stručnjaka koje govore o mogućem porastu temperature Jadranskog mora od 1,6 do 2,4 stupnja Celzija do 2070. godine, što će utjecati na migraciju morskih organizama, posebice škampa i oslića u dublje vode i povećati broj stranih invazivnih vrsta.

Petir je također upozorila na to da su sve riblje vrste u Jadranu u stanju prekomjernog izlova te da dodatni problem predstavlja starost ribolovne flote, pa je prema njezinim riječima, transformacija ribarskog sektora nužnost. Nadalje, naglasila je kako mjerama iz Operativnog programa ribarstva za razdoblje od 2021 – 2027. treba poticati održivo ribarstvo i generacijsku obnovu, a pozitivnom je ocijenila mjeru Vlade o zamrzavanju cijene plavog dizela te je izrazila očekivanje od resornog ministarstvo da reagira s financijskom pomoći kako bi se ublažio udar na ribare uzrokovan porastom cijene energenata. Uz navedeno je podsjetila kako Hrvatska, s 20 kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika,  još uvijek nije dosegnula europski prosjek od 24 posto te da unatoč tome što cijena ribe nije rasla, ona je većini građana i dalje preskupa.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Šime Mršić rekao je kako su ribolovni resursi na Mediteranu dovedeni do granice neodrživosti zbog prelova koji se odvijao desetljećima, pa  kako je naglasio, sada štetu trpe sve flote, a sama obnova stokova je višegodišnji proces. U tom smislu je podsjetio na primjer uspješnog upravljanja u Jabučnoj kotlini, u kojoj je vidljiv proces oporavka stokova. “Kroz 36 mjera iz važećeg Operativnog programa odobreno je preko 3000 projekata, ugovorenost je na razini od 90 posto, a isplaćenost na razini od 50 posto, a kroz razne mjere pomoći Vlada je osigurala više od 200 milijuna kuna za sektor ribarstva”,  rekao je Mršić.  Najavio je i uvođenje novih mjera u Operativnom programu kojima bi se financiralo uvođenje proizvoda ribarstva i akvakulture u ishranu školske i vrtićke djece, sufinanciranje izgradnje tvornica za riblju hranu i tvornica za preradu ribljeg otpada i nusproizvoda. Prema njegovim riječima ovaj program je prošao konzultacije s Europskom komisijom te se očekuje njegovo podnošenje na usvajanje nakon službenog podnošenja Sporazuma o partnerstvu. “Ministarstvo će od Komisije zatražiti odobrenje za isplatu interventne pomoći hrvatskih ribarima iz državnog proračuna s iznosom od 50 milijuna kuna”, rekao je zaključno Mršić.

Glavne karakteristike hrvatskog ribarskog sektora i ključna ulaganja koja se planiraju za naredno programsko razdoblje predstavio je ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura. “Priobalni ribolov čini 86 posto flote, 2 posto iskrcaja i 15 posto vrijednosti s ukupno 9,3 milijuna eura ukupne vrijednosti iskrcaja u 2020. godini”, istaknuo je Mišura te dodao kako se koćarski ribolov obavlja u skladu s Višegodišnjim planom upravljanja za demerzalne vrste u Jadranu prema kojemu teret smanjenja snose flote odgovornije za stanje resursa. Istaknuo je također kako je temeljem tog Plana  hrvatskoj floti određeno smanjenje od 3,6 posto, talijanskoj 9,4 posto,  a albanskoj 2,8 posto. “Višegodišnji plan upravljanja za plivićarski ribolov Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) usvojen je 2021. godine, a istim je uvažen hrvatski zahtjev za postupnim smanjenjem  i fleksibilnošću za mješovite ulove, kao i maksimalno godišnje smanjenje od 10 posto u narednom periodu”, rekao je Mišura.

U daljnjem izlaganju je istaknuo da je primjetan trend rasta količine i vrijednosti u sektoru akvakulture te rekao kako su Nacionalnim planom razvoja akvakulture  kao ključni ciljevi identificirani  povećanje proizvodnje i jačanje sektora akvakulture, te obnova ruralnog i obalnog gospodarstva.

Vanjski član Odbora za poljoprivredu Petar Baranović upozorio je na to kako je dio brodova u ribarskoj floti stariji od 70 godina te rekao kako je nužno osigurati potporu za osuvremenjivanja ribarskih plovila, kao i za nabavku novih brodova. “Od samostalnosti Hrvatske je proveden samo jedan ozbiljan flotni program  i to 2007.godine kojim se uz potporu HBOR-a i kroz državne subvencije pomoglo sektoru ribarstva”, rekao je Baranović  te dodao kako poslovanje u ribarstvu mora biti u skladu s raspoloživim resursima. Istaknuo je i kako u posljednje vrijeme nije napravljen niti jedan ozbiljniji  ribarski brod što, prema njegovim riječima, utječe i na vitalnost sektora. Predložio je da Odbor razmotri mogućnost posredovanja prema Europskoj komisiji kako bi se upozorilo na potrebu osiguranja europskih sredstava za osuvremenjivanje ribarskih plovila. Predstavnica Hrvatske gospodarske komore Kristina Mišlov je rekla kako je prosjek starosti brodova u Hrvatskoj 40 godina te da je hrvatska ribarska flota uzor mnogim mediteranskim zemljama. “Dodatna sredstva osigurana su u važećem Operativnom programu, samo u Zadarskoj županiji izgrađeno je 11 objekata koji se bave preradom ribe”, istaknula je  Mišlov te dodala kako bi ribari i sami trebali ulagati u svoje brodove. Zaključno je naglasila kako smo po europskim pravilima ograničeni u korištenju europskih sredstava za nabavku novih brodova i zamjenu motora pa je u tom smislu potrebno dodatno zagovaranje financiranja ovih aktivnosti na europskoj razini.

Robert Momić iz Ceha za ribarstvo Hrvatske obrtničke komore rekao je kako je oko 2400 obrta u Hrvatskoj registrirano za ribarsku djelatnost te dodao da 30 posto ukupnih ribarskih troškova čini cijena goriva. Pohvalio je ograničavanje cijene plavog dizela na 6,50 kuna iako je, prema njegovim riječima, za koćarski ribolov jedino cijena od 5 kn rentabilna za poslovanje. Također je riječi pohvale uputio dodatnoj potpori Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 50 milijuna kuna za ribarski sektor. “Potrebno je žurno pronaći rješenje kojim bi se spriječilo daljnje brisanje brodica, a do sada je izbrisano preko 29 000 brodica, koje ne plaćaju naknadu za sigurnost prometa iz Registra plovila jer ponovni upis nije moguć”, naglasio je Momić te predložio da se ove odluke povuku. Pohvalio je nove mjere u Operativnom programu i rekao kako će poticaji za osiguranje plovila, mjera za mlade ribare i mjera za povećanje potrošnje ribe u javnim ustanovama biti od pomoći sektoru ribarstva.

Nataša Abramović iz Hrvatske poljoprivredne komore je istaknula kako predstavnici Komore nisu bili uključeni u postupak izrade Operativnog programa i kako se čini da je veći dio potpora usmjeren prema velikim korisnicima, a da je slatkovodno ribarstvo u mjerama potpore podzastupljeno. “Od 2015. do 2020. godine primjetan je trend pada proizvodnje u  slatkovodnoj akvakulturi, izloženi su nelojalnom uvozu iz Bosne i Hercegovine, a javlja se i problem pretfinanciranja pri aplikaciji za projekte”, upozorila je Abramović koja rješenje vidi  u uključivanju HBOR-a i HAMAG-a u ove postupke kako bi se spriječilo daljnje zatvaranje pastrvskih ribnjaka. Također je naglasila da bi veliki i mali uzgajivači trebali više surađivati i međusobno si pomagati kako bi zajednički odgovorili na klimatske i tržišne izazove. U daljnjoj raspravi Ljubomir Kolarek je istaknuo kako je važno promijeniti percepciju javnosti o potrebama ribarskog sektora i osigurati potporu tom sektoru. Goran Ivanović je naglasio kako je probleme sektora ribarstva potrebno riješiti kroz partnerski odnos s nadležnim ministarstvom, stručnom i znanstvenom javnošću.

“Europska uredba propisuje mogućnost zamjene ili osuvremenjivanja glavnog ili pomoćnog motora plovila”, rekla je Marijana Petir i upitala zašto tu mogućnost koju nam europska Uredba daje ne koristimo. Napomenula je i kako je uz mjere pretfinanciranja Odbor u nekoliko navrata inicirao raspravu, no kako od strane nadležnih ministarstava nije bilo pozitivnog odjeka zbog loših iskustava provođenja te mjere u nekim drugim sektorima. Istaknula je također činjenicu da se ribari žale kako ih se kontrolira vojnom opremom i upitala je o razlozima zbog kojih je gotovo 12 posto trenutne omotnice namijenjeno mjerama kontrole i provedbe, a isti iznos planiran je i za naredno programsko razdoblje.

“Do sada je veći dio europskih sredstava bio usmjeren u izgradnju infrastrukture, kontrolu i provedbu, obustavljanje ribolovnih aktivnosti”, rekla je Petir te izrazila nadu da će doći do zaokreta u programiranju mjera kako bi se osiguralo više potpore malim i srednjim ribarima koji su čuvari obalnih i otočnih područja. U tom smislu upozorila je i na nužnost iznalaženja supstituta za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti. Zatražila je i informaciju o procjeni broja budućih korisnika prava kupnje plovila za mlade ribare i planiranom iznosu potpore, kao i načinu realizacije i budućim korisnicima sredstava namijenjenih prioritetu akvakultura, prerada i tržište. Petir je pozitivnim ocijenila novu mjeru za povećanje potrošnje ribe u javnim ustanovama, a zbog predstavki koje je Odbor zaprimio postavila je upit o izmjenama Zakona o morskom ribarstvu.

Ante Mišura odgovorio je da su ribari u važećem programskom razdoblju ostvarivali potporu za 6 mjeseci privremene obustave ribolovnih aktivnosti te rekao kako će se u narednom razdoblju ova potpora isplaćivati za 12 mjeseci. “U Hrvatskoj su četiri velike tvrtke koje se bave ribolovom i akvakulturom, a ostalo su srednje i male tvrtke, a intenzitet potpore za male ribare do sada  bio 80 posto, dok će u narednom razdoblju biti 100 posto za brodove u priobalnom ribarstvu, te je osigurano i uvođenje financijskih instrumenata za potporu”, naglasio je Mišura. Također je rekao kako će se potpora mladim ribarima definirati u skladu s potrebama te dodao da se u slatkovodnom ribarstvu očekuje povećanje proizvodnje zbog svih do sada provedenih aktivnosti.

“Gašenje ribolovnih aktivnosti dijelom je uvjetovano i povećanjem ribarske flote u prethodnim razdobljima. Do ulaska u EU Hrvatska je davala potporu za sporohodne motore, no isto, sukladno europskim pravilima više nije moguće”, rekao je Mišura. Napomenuo je kako susjedne države nabavku novih brodova financiraju iz nacionalnih sredstava te zaključno dodao kako će se tijekom ove godine pristupiti izmjeni Zakona o morskom ribarstvu. Odgovarajući na pitanje o mogućnostima zamjene motora na plovilima Irena Jahutka iz Ministarstva poljoprivrede odgovorila je kako je mjera ograničena i kako u istoj mogu sudjelovati samo ona plovila koja su u ravnoteži između raspoloživih resursa i kapaciteta, a kako je rekla, plivarice i koćarice nisu, te je isto vezano i uz smanjenje kapaciteta plovila. –Do sada su provedena tri natječaja za ovu namjenu s 30 postotnim sufinanciranjem, rekla je zaključno Jahutka.

Snimka sjednice dostupna je na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=Ldv_mFpmt5k