Odbor za poljoprivredu raspravljao o stanju u sektoru stočarstva i ratarstva | Marijana Petir

„Iako je Vlada Republike Hrvatske već nekoliko puta intervenirala kako bi ublažila utjecaj pandemije COVID 19 na poljoprivredni sektor, a potom i kako bi ublažila energetski šok koji je utjecao na rast cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, stanje u sektorima stočarstva i ratarstva je teško“, rekla je Marijana Petir otvarajući 51. tematsku sjednicu Odbora za poljoprivredu na kojoj se raspravljalo o stanju sektora stočarstva i ratarstva u Republici Hrvatskoj i mogućnostima financijskih i drugih vrsta potpora koje mogu pomoći da se ovi sektori oporave. „Znamo da uz ove probleme koji znatno ugrožavaju ciljeve koje smo si zadali Strategijom poljoprivrede, postoje i oni strukturni problemi s kojima se još uvijek borimo poput nepoštene trgovačke prakse, nelojalne konkurencije, slabog udruživanja  proizvođača, ali i činjenice da hrvatski potrošači ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri značaj lokalno proizvedene hrane, te veći dio potrošača odluku o kupnji uglavnom veže uz cijenu samog proizvoda, pa to otvara i novo pitanje zašto su hrvatski poljoprivredni proizvodi bitno skuplji od onih uvezenih“, rekla je Petir.

Upozorila je da postoji i opravdani strah kako bi zelena ambicija mogla negativno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom, unatoč tome što Hrvatska ima startnu poziciju bolju od ostalih država članica EU.  „Prema izvješću Europskog revizorskog suda, naše smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi, dogodilo se je zbog smanjenja broja mlječnih krava. To nije dobar put ublažavanja klimatskih promjena jer time sami sebi režemo granu na kojoj sjedimo i dodatno oslabljujemo ionako već oslabljeni stočni fond, a ujedno ugrožavamo i glavni cilj Strategije poljoprivrede da našu poljoprivredu učinimo produktivnijim, konkuretnijom i otpornijom te da postignemo samodostatnost u proizvodnji hrane“, istaknula je Marijana Petir te pozvala da se razmotre svi mogući oblici potpora, mjera i aktivnosti kao i zajedničkog, međuresornog djelovanja koje može pripomoći proizvođačima, a tu nam, prema njenim riječima, već dugo vremena stoji otvoreno pitanje korištenja i proizvodnje obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima na koje još uvijek nismo dobili adekvatan odgovor. Izražavajući solidarnost s ukrajinskim narodom, Petir je  istaknula da će kriza u Ukrajini, koja je žitnica Europe i peti najveći svjetski izvoznik pšenice, kao i najveći svjetski izvoznik sjemenskih ulja, uzrokovati rast cijena hrane te da Hrvatska mora ojačati vlastitu proizvodnju i osigurati samodostatnost u proizvodnji hrane.

„Ratarstvo je generator svih ostalih vrsta poljoprivredne proizvodnje, rast cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji ozbiljno ugrožava nastavak proizvodnje, a najavljeni Program potpore poljoprivrednim proizvođačima, kao i najavljeno smanjenje stope PDV-a neće u bitnome smanjiti troškove proizvodnje, a moglo bi doći i do porasta cijena hrane“, rekao je Antun Vrakić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

David Kranjec s Fakultata Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku rekao je, predstavljajući Studiju o položaju stočara u Republici Hrvatskoj s obzirom na poremećaje na tržištu, rast cijena osnovnih inputa proizvodnje uzrokovanih COVID-19 pandemijom, kako proizvođači ne mogu ostvariti pozitivan financijski rezultat uz prisutni trend rasta cijena poljoprivrednih inputa.

 

Dodatni problem mogla bi biti i kriza i eskalacija sukoba u Ukrajini zbog mogućeg utjecaja na rast cijena energenata i mogućih tržišnih poremećaja vezanih uz globalni rast cijena pšenice i kukuruza, kao i utjecaj koji bi rusko vlasništvo nad Fortenova grupom moglo imati na oko 50.000 zaposlenih i velikom količinom državnog poljoprivrednog zemljišta koje koriste u Republici Hrvatskoj.

Na teško stanje u mljekarskom sektoru, potrebu intenziviranja potpora, ulaganja u investicije vezane uz održive izvore energije iz poljoprivrede i osiguranje kvota za iste, kao i važnost pojačanog nadzora prodajom poljoprivrednih proizvoda i kontroliranja oznaka na hrani kako bi se smanjilo obmanjivanje kupaca, upozorio je predsjednik Odbora za stočarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Igor Rešetar.

Državni tajnik ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek rekao je da se ozbiljni poremećaji na tržištu mesa i životinja polako smiruju, no u svinjskom sektoru su cijene povijesno niske. „Ministarstvo poljoprivrede je u zadnje dvije godine interveniralo s natječajem vrijednim više od 170 milijuna kn kako bi se smanjio negativan utjecaj za najugroženije poljoprivredne sektore. U e- savjetovanju su novi natječaji u vrijednosti od 36 milijuna kuna. Promijenjena je i kalkulacija o dobrobiti životinja temeljem koje će se s dodatnih 200 milijuna kuna pomoći sektoru stočarstva, koji je najviše pogođen ovom krizom. Kroz sektorske natječaje  i investicijske mjere ukupno je, kroz 12 ciljanih sektorskih natječaja ugovoreno 520 projekta ukupne vrijednosti 1 mlrd kn“, rekao je Tušek i dodao da je za zbrinjavanje stajskog gnoja osigurano kroz 7 natječaja i preko 500 projekata oko 700 milijuna kn. Čitav niz investicijskih mjera najavljen je za ovu godinu, a u Ministarstvu su održani sastanci koji bi u budućnosti trebali omogućiti održivost sektora mliječnog gospodarstva do kraja desetljeća. Istim se planira kontinuitet financiranja dugoročnih ulaganja u mliječno govedarstvo (nešto više od 490 milijuna kn godišnje) za jačanje konkurentnosti ulaganja u mliječne farme i označavanje proizvoda.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede rekao je kako su ukupne površine u jesenskoj sjetvi 2021. u odnosu na 2020. godinu povećane za 2,8%, povećana je površina pod pšenicom za 10,30%. Na cijene žitarica utječu i globalne prilike i iste su u rastu. Otkupne cijene pšenice rasle su tijekom cijele 2021. godine, kao i veleprodajne cijene. Prisutan je trend porasta cijena gnojiva i energenata na europskom i svjetskom tržištu, a posebno kod dušičnih gnojiva. Kod gnojiva su cijene u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu rasle su u rasponu od 121 – 206%, što ugrožava održivost poljoprivredne proizvodnje. „Ministarstvo je interveniralo kroz potpore male vrijednosti u iznosu od 200 milijuna kuna za do 20 ha poljoprivrednog zemljišta iz kojih su isključene površine pod livadom, pašnjakom i ugarom. Za prvih 10 ha osigurana je potpora od 450 kn/ha, od 10 – 20 ha dodatnih 250 kn/ha. Ovom mjerom ukupno će biti obuhvaćeno više od 88.000 poljoprivrednih gospodarstava. Kroz Program ruralnog razvoja u pripremi su i natječaji za ulaganja u skladišne kapacitete žitarica i uljarica, kao i ulaganja za potporu proizvođačkim organizacijama i za navodnjavanje“, rekao je Majdak.

 

 

Milan Tankosić, ravnatelj Uprave za za financijske poslove i javnu nabavu u Ministarstvu poljoprivrede rekao je kako je u sklopu izravnih plaćanja u 2021. godini za osjetljive sektore isplaćeno 119 milijuna kn, u 2022. godini za isplatu je planiran iznos od 121 milijun kuna, od kojih je već isplaćeno 32,39 milijuna kuna. Za Nacionalni program potpore ovčarstvu i kozarstvu isplaćeno je 6,128 milijuna kuna u 2021. godini, a u ovoj godini još nisu krenule isplate. Kroz program potpore sektoru govedarstva za krizu uvjetovanu pojavom COVID-19  isplaćeno je 146 milijun kuna u 2021. godini, a ove godine je isplaćeno 51,9 milijuna kuna. Za provedbu uzgojnih programa isplaćeno je 900.000 kn u 2021. godini i dodatne deminimis potpore za infrastrukturu (šećerna repa, voće, sabiranje mlijeka) za koje je isplaćeno 14 milijuna kuna u 2021. godine, a ove godine 129.000 kn. Ukupno je iz ZPP-a za izravna plaćanja isplaćeno 3,52 milijarde kuna u 2021. godini.

Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja je govoreći o proizvodnji bioplina rekao kako u RH su 43 elektrane na bioplin, ukupno instalirane snage od 47,9 megavata od kojih su 42 u sustavu poticanja zajamčenom otkupnom cijenom. HROTE je 12. studenog 2020. objavio natječaj za dodjelu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Europska komisija je u prosincu 2021. godine odobrila Hrvatskoj program potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, odobrena je i kvota od 22,26 MW za elektrane na bioplin instalirane snage veće od 500 kW, putem javnog natječaja za dodjelu tržišne premije. U Registru obnovljivih izvora bioenergije i kogeneracija su upisana još 23 projekta elektrana na bioplin ukupne planirane električne energije od 11,029 MW koji su u fazi razvoja.

Marijana Petir je podsjetila na zaključke usvojene na sjednici Odbora održanoj u srpnju 2021. godine, a vezano uz prijedloge Hrvatske gospodarske i Hrvatske poljoprivredne komore vezano uz raspisivanje natječaja za korištenje OIE u poljoprivredi, ali i na odgovor Ministarstava gospodarstva i održivog razvoja koji se odnosi na vezivanje kvota za OIE uz broj grla stoke za ulazak solarne elektrane/bioplinskog postrojenja u sustav poticanja. Podsjetila je kako je su članovi Odbora u više navrata upozoravali kako nije prihvatljivo postavljanje solarnih ploča na plodna zemljišta.

Kristina Čelić, ravnateljica Uprave energetike u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja  odgovorila je kako je Ministarstvo usmjereno na održivo korištenje biomase jer isto doprinosi poljoprivredi i razvoju bioplinskih postrojenja. Bioplinska postrojenja utječu na energetsku bilancu. Rekla je kako je ukupno 7,5% energije iz OIE proizvedeno iz  biomase, bioplina i solara tijekom 2021. godine, a uskoro se očekuje raspisivanje novih natječaja. Vezano uz postavljenje solara na poljoprivrednom zemljištu, rekla je kako se isto regulira prostornim planovima. U tom smislu treba razlikovati model samoopskrbe za građane i model vlastite potrošnje za građane i poduzeća. Ukoliko se proizvede više energije od one potreba proizvođača, opskrbljivač treba višak energije otkupiti po minimalnim cijenama. HEP se bavi sigurnošću opskrbnog sustava, a priključak na mrežu pitanje je sigurnosti i kvalitete mreže. Podsjetila je kako se kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja potiče ova vrsta proizvodnje.

Mato Brlošić, predsjednik Ceha za poljodjeljstvo i slatkovodno ribarstva HOK-a, upozorio je kako velike tvrtke  u posjedu imaju velike količine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu, veliki su proizvođači energije iz obnovljivih izvora energije, pa je način investiranja u ovu vrstu proizvodnje energije potrebno promijeniti i omogućiti većem broju manjih poljoprivrednih gospodarstava instaliranje proizvodnih kapaciteta čime ćemo ovim gospodarstvima osigurati dodane prihode i osigurati konkurentnost. Ukazao je na problem koji bi se, ukoliko se nastavi rast cijena inputa, mogao pojaviti s financiranjem žetve i jesenske sjetve. Zato poljoprivredi treba dati strateški položaj i omogućiti interveniranje pri pojavi kriznih situacija. S isplatama izravnih i drugih potpora treba krenuti što prije, a pomoć od 200 milijuna kuna samo će djelomično ublažiti cjenovni skok inputa. Brlošić podržava najavljeno porezno rasterećenje, a postupke dodjele europskih sredstava potrebno je ubrzati.

Ružica Vukovac podsjetila je kao je u RH u 2012. godini ukupno 65 000 poljoprivrednih gospodarstava bilo registrirano za proizvodnju mlijeka, danas je taj broj manji od 3800 iako se bilježi pozitivan skok u količinama proizvedenog mlijeka po pojedinom subjektu. Potrebno je doraditi kriterije za dodjelu potpora za zbrinjavanje stajskog gnoja kako bi ova sredstava mogli koristiti i stočari koji u vlasništvu nemaju poljoprivredno zemljište.

Na potrebu izmjene Pravilnika za proizvodnju energije iz održivih izvora energije upozorili su Stipan Šašlin, Mijo Latin, Željko Lenart i Petar Pranjić.

Šašlin je rekao kako kod određivanja uvjeta za korištenje obnovljivih izvora energije u poljoprivredi treba uvažiti specifičnosti svakog područja te kako je potrebno dodatno ulaganje u biotermalne izvore energije pri čemu je apelirao na otklanjanje svih administrativnih zapreka koje koče ovakvu vrstu ulaganja.