Odbori za poljoprivredu hrvatskog i slovenskog parlamenta održali zajedničku sjednicu | Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora i Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i hranu Državnog zbora Republike Slovenije održali su 16. rujna 2021. godine u slovenskom Pčelarskom centru u Brdu pri Lukovici, zajedničku sjednicu. Na sjednici je provedena rasprava o stanju u pčelarskom sektoru u dvjema državama i predstavljen Prijedlog Deklaracije Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a. Po završetku sjednice članovi dvaju Odbora posjetili su Infrastrukturni centar Jable Poljoprivrednog instituta Slovenije.

Izražavajući zadovoljstvo zbog održavanja zajedničke sjednice Odbora upravo tijekom predsjedanja Slovenije Vijećem EU i unatoč ograničenjima koja je nametnuo COVID, Edvard Paulič, predsjednik slovenskog Odbora izrazio je nadu da će se suradnja između dvaju odbora nastaviti i u budućnosti s temama od interesa za obadvije strane.

Uvodno je Marijana Petir govoreći o ograničenjima koja donose pojava pandemije bolesti COVID 19, ali i sve izraženije klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju, te na druga globalna strateška i sigurnosna pitanja, istaknula kako se počesto zanemaruje značaj poljoprivrede, proizvodnje hrane i uloga koje imaju okolišni elementi vezani uz samu djelatnost poljoprivrede. »Priroda ne poznaje državne granice i zato nam je potrebna tješnja i jača suradnja između država kako bismo na ove globalne izazove pružili adekvatan odgovor«, rekla je Petir.

Zbog sve veće prisutnosti patvorina meda na tržištu, predsjednik slovenskog Pčelarskog saveza, Boštjan Noč upozorio je na važnost jačih kontrola i inspekcijskog nadzora u prometu meda i podsjetio na inicijativu Slovenije o obveznom navođenju države u kojoj je med proizveden na pakiranjima meda. Pozvao je na prihvaćanje inicijative i uključenje hrvatskih pčelara i nadležnih institucija u aktivnosti vezane uz daljnju organizaciju i promociju pčelarskog turizma.

Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, upozorio je na rizike kojima su izloženi pčelari u obje države, a time i sama opstojnost pčela na ovim područjima. U Republici Hrvatskoj proizvodi se dovoljno meda za potrebe hrvatskog tržišta, no u odnosu na 2013. godinu značajno je smanjen broj pčelara i pčelinjih zajednica i povećana količina meda koji se uvozi u Hrvatsku. »Odraz je to nekorištenja sredstava iz pretpristupnih fondova Unije i činjenica da je Republika Hrvatska u referentnoj godini imala malo registriranih košnica, no u posljednje vrijeme sve je izraženija potpora pčelarima iz europskih i nacionalnih sredstava«, rekao je Vrbos i naveo da su osnovni problem pčelarstva patvorine meda na tržištu, ali i štete na medonosnom bilju i pčelinjim zajednicama, za čije rješavanje je ključna pomoć države, osobito u izdvajanjima iz proračuna,  kako bi se povećala omotnica za pčelarski sektor.

U nastavku su zastupnici oba odbora raspravljali o ilegalnom korištenju fitofarmaceutskih sredstava i pripravaka, te tradicionalnih metoda zaštite pčelinjih zajednica koje ne daju rezultate. Uz navedeno, posebno je istaknuta važnost zaštite divlje pčele.  Sudionici su se usuglasili kako je uz uspostavljanje sustava praćenja proizvodnje i trženja meda nužno potrebna i snažnija promocija domaće proizvodnje, edukacija potrošača i to osobito pri korištenju meda u javnim ustanovama. »Danas 80% slovenskih kupaca kupuje med od proizvođača, dok je u 2007. njih 70% kupovalo med u trgovačkim centrima«,  istaknuo je Boštjan Noć. Marijana Petir je postavila upit o postojanju peludnog atlasa u Republici Sloveniji i metodama za utvrđivanje patvorina meda. Podsjetila je kako se u javnom prostoru sve češće pojavljuje pitanje dostupnosti »pravog meda«, a što je usko povezano i s nepostizanjem suglasja oko izmjene Direktive o medu na EU razini koje bi pripomoglo da se prijevare s medom zaustave. Jasnijim deklariranjem i označavanjem meda zaštitili bismo potrošače i podržali naše pčelare. Petir je podsjetila da se je s ciljem jačanja pčelarskog sektora kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu zalagala da pčelarski sektor dobije potpore po pčelinjoj zajednici, što je i u usvojeno, a cilj te potpore je podupiranje ekološke usluge pčela kao oprašivača i s njenom primjenom krenut će se od slijedeće godine. Pozvala je na ulaganje dodatnih napora u razmjenu iskustava i podataka između pčelara i pčelarskih udruga, posebno oko pitanja i problema koji su zajednički. »Pčelarstvo je protekle i ove godine pretrpjelo značajne gubitke pčelinjih zajednica. Ove činjenice prisiljavaju pčelare na ogromni napor u saniranju košnica u kojima su pčele stradale kao pripremu za formiranje novih zajednica koje će se razviti do svojeg maksimuma u narednoj godini, a izostaje i očekivana proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda, dok je pojava slabijih zajednica koje su preživjele ali se ne razviju do proizvodne snage u posljednje vrijeme sve češća«, istaknula je Petir i rekla kako je pčelare potrebno promatrati ne samo kao proizvođače meda i proizvoda od meda već i kao čuvare okoliša, prirode i ruralnih područja i da zajednički moramo tražiti rješenja kako ih podržati u ovim izazovnim vremenima. Vili Matula je pozdravio ovakav konstruktivan način vođenja dijaloga između zastupnika dvije države o pitanjima pčelarstva. Ljubomir Kolarek je govoreći o velikom udjelu patvorina meda na europskom tržištu upozorio na važnost iznalaženja mjera za zaštitu pčelara dok se je Đurđica Sumrak interesirala o slovenskom pristupu urbanom pčelarstvu.

Govoreći o hrvatskim praksama, Vrbos je podsjetio na pilot projekt koji se provodi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kojim se dodatno podupire sjetva medonosnog bilja na strništima. Uz navedeno je Boštjan Noč rekao kako slovenski poljoprivrednici već deset godina koriste subvencije za sadnju medonosnog bilja. Peludni atlas za Republiku Sloveniju je izrađen, a u tijeku su njegove izmjene kako bi se dodali novi parametri zbog još učinkovitije kontrole meda. U raspravi o urbanom pčelarstvu upozoreno je na prednosti, ali i ograničenja vezana uz utjecaj na sigurnost građana.

Izmjenama i dopunama Nacionalnog pčelarskog programa 2020. – 2022., temeljem odluka usvojenih na razini EU, povećana su novčana sredstva za njegovo financiranje. Ukupno dodijeljeno povećanje od strane EU za RH iznosi 1,9 milijuna eura po godini provedbe Programa.  Hrvatska je donijela odluku o povećanju postojeće omotnice za ukupno 3 milijuna kuna godišnje, te će se iz Državnog proračuna osigurati 1,5 milijuna kuna za 2021. i 1,5 milijuna kuna 2022. godinu istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. Sredstva su osigurana i za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica na području Međimurske županije, usvojena je odluka o donošenju Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala, dodijeljena je potpora za sufinanciranje rada udruženja u području pčelarstva,  a pčelari mogu koristiti i sredstava iz dva natječaja Programa ruralnog razvoja RH, te se izdvajaju sredstava za rad Hrvatskog pčelarskog saveza.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarsta i hrane Slovenije, Aleš Irgolič je govoreći o slovenskim potporama pčelarskom sektoru istaknuo kako se iste odnose na mjere provođenja racionalizacije u selidbi pčelinjih zajednica, potporu laboratorijima za kontrolu kvalitete, potpore savjetodavnoj službi, Slovenskoj pčelarskoj Akademiji i zaštiti od šteta. I Nacrt Strateškog plana Republike Slovenije prepoznao je važnost pčelarskog sektora, pa su istim planirani viši iznosi potpora sektoru.

U nastavku sjednice Marijana Petir predstavila je Prijedlog deklaracija o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO. Ukazala je na važnost očuvanja bioraznolikosti, zaštite prirode i potrebu ograničavanja mogućeg utjecaja GMO-a na Alpe-Adria-Dunav području, te planiranje dodatnih mjera i financiranje projekata usmjerenih na okolišno osjetljive poljoprivredne proizvodnje i promoviranje i brendiranje domaće i kvalitetne hrane koja je proizvedena zahvaljujući trudu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihovom naporu za očuvanje i racionalno korištenje resursa što utječe i na očuvanje i jačanje ruralnih lokalnih zajednica i zadržavanje stanovnika na ruralnim područjima.

»Potrebno je usmjeriti se prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju GMO free proizvoda, podupirući njihov položaj i konkurentnost na tržištu. Dodatnu potporu ovim aktivnostima dali bi sustavi kvalitete i adekvatno deklariranje „GMO free“ proizvoda, ali i uspostavljanje  jasnih kriterija vezanih uz označavanje »GMO free proizvoda« , rekla je Petir i pozvala na davanje potpore tekstu Prijedloga Deklaracije.

Aktivnosti Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu vezano uz kontrolu prisutnosti GMO-a u sjemenu, hrani i hrani za životinje predstavio je pomoćnik ravnateljice, Krunoslav Karalić, koji je pri tom pozdravio i podržao Prijedlog Deklaracije jer je ista usmjerena na definiranje jasnih kriterija vezanih uz GMO, ali i jačanje kontrolnih tijela, službenih i referentnih laboratorija za GMO.

Državni tajnici slovenskog i hrvatskog ministarstva Irgolič i Majdak, dali su svoju potporu predloženom tekstu Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a.

Po završetku sjednice, članovi Odbora posjetili su Infrastrukturni centar Jable Poljoprivrednog instituta Slovenije čije aktivnosti u sjemenarskoj proizvodnji je predstavio ravnatelj dr.Andrej Simončić. Primjere dobrih praksi, aktivnosti i proizvodnje Poljoprivrednog instituta Osijek predstavio je ravnatelj, dr.Zvonimir Zdunić.