Održan okrugli stol "Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrćarstva 2023.-2027." | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjelovala je u četvrtak, 1.prosinca,  na okruglom stolu „Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrćarstva 2023.-2027.“, koji se je održao u okviru 6. Seminara „Hrvatsko povrće“, u Svetom Martinu na Muri u organizaciji Gospodarskog lista i Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

Govoreći na Okruglom stolu, Petir je istaknula kako je u Strategiji poljoprivrede navedena ciljana mjera za sektor proizvodnje povrća – ulaganja u proizvodne kapacitete malih i srednjih poljoprivrednika i proizvođačkih organizacija, posebice u stakleničku proizvodnju povrća.

„Ulaganja planirana Nacionalnim strateškim planom u primarnu proizvodnju, preradu, skladištenje i pripremu proizvoda za tržište su ključna, a izgradnja logističko distributivnih centara ovim intervencijama će dati vjetar u leđa, no mora ih pratiti dostupnost osnovne infrastrukture, ali i novih i inovativnih tehnologija proizvodnje, uključujući digitalizaciju“, istaknula je Petir.

Ona je rekla kako su značajnije investicije malih i srednjih proizvođača, uz izuzetak nekoliko velikih stakleničkih proizvodnji, u povrtlarskoj proizvodnji izostale, a razloge treba tražiti u  nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta i usitnjenosti parcela. Iz tog razloga je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu osigurano dodatno bodovanje za proizvođače povrća, dok su izmjenama Zakona o  komasaciji poljoprivrednog zemljišta pojednostavljeni uvjeti za provođenje komasacije, a planirano je okrupnjavanje 18000 ha do kraja 2026. godine. Osvrnula se i na nezainteresiranost osiguravajućih kuća za osiguranje plasteničke/stakleničke proizvodnje od šteta i aktivnosti Odbora za poljoprivredu na iznalaženju rješenja za isto te je pozvala proizvođače povrća da se uključe sa svojim prijedlozima.

Nedostatak visokoobrazovanog kadra u svim granama poljoprivredne proizvodnje, pa tako i u povrtlarskoj proizvodnji i slabo udruživanje proizvođača kočnica su daljnjem rastu sektora i tu je pomoć savjetodavaca, struke, znanosti i istraživanja itekako potrebna. S tim ciljem je, istaknula je Petir, izmjenama Zakona o poljoprivredi jasnije reguliran obim pružanja usluga privatnih i javnih savjetodavaca, kojih u Republici Hrvatskoj nema dovoljno za podizanje stupnja stručnosti i osposobljenosti vlasnika poljoprivrednih gospodarstava, a ubudeće će se osim državne, financirati i privatna savjetodavna služba.

Petir je ukazala na potrebu nadopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, propisivanja kvalitete proizvoda kroz Zakon o poljoprivredi i snažnijeg inspekcijskog nadzora kako bi se eliminirala nelojalna konkurencija, zaštitilo naše domaće proizvođače ali i sankcioniralo nepošteno ponašanje trgovačkih lanaca.

Na okruglom stolu uz zastupnicu Petir, sudjelovali su Žaklina Jurišić iz Hrvtaske gospodarske komore, Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec te Marina Galović, predsjednica Udruge proizvođača povrća Grada Zagreba. O negativnim trendovima u proizvodnji povrća, o padu količina proizvodenog povrća, te smanjenju površina na kojima se proizvodi povrće, govorila je Žaklina Jurišić, a svi ti pokazatelji doveli su do toga da nam je pokrivenost potrošenje uvozom povrća dosegla čak 57%, odnosno u Hrvatskoj se proizvodi tek 43% povrća za potrebe hrvatskih potrošača, što je alarmantan podatak. „Uvozi se čak 25% smrznutog povrća i 100% sušenog, pa je potrebno usmjeriti se na i na preradu, a ne samo primarnu proizvodnju povrća“, rekla je Žaklina Jurišić.

Juraj Orenda rekao je da je u okolnostima tržišne utakmice u EU teško zaštititi domaću proizvodnju od uvoza i da Ministarstvo poljoprivrede nastoji mjerama pomoći svim sektorima, pa tako i povrćarima da povećaju konkurentnost i otpornost, no na samim povrćarima je da se više povežu i udruže kako bi se povećala konkurentnost njihove povrćarske proizvodnje i ojačao položaj na tržištu, osobito u odnosu na otkupljivače.

Vjekoslav Budanec i Marina Galović u raspravi su izrazili nezadovoljstvo položajem hrvatskih povrćara, odnosom nadležnih državnih tijela preman jima i nedovoljnim mjerama da se spriječi uvoz i unos povrća vrlo upitne kvalitete s dampinškim cijenama koje u vrijeme berbe domaćeg povrća ruše cijene, pa i ispod proizvođačkih.

Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista zaključio je da je cilj organizatora da se i u ovim neizvjesnim vremenima proizvođačima povrća na seminaru otvore novi horizonti, neki novi vidici, pogledi u budućnost povrćarske proizvodnje, kao i korisna poznanstva za buduću suradnju. Hrvatsko povrćarstvo ima potencijala, jer naši povrćari znaju proizvoditi kvalitetno povrće koje se sve više traži.