Održan okrugli stol: "Zakon o sjemenu-zajedničko rješenje" | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjelovala je na Okruglom stolu „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje“, koji su zajednički organizirali  Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo“ i Odbor za poljoprivredu u utorak, 4. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Odbor je o Zakonu o sjemenu raspravljao u veljači ove godine, a u svoju raspravu uključili su predstavnike udruga, nadležnih komora, poljoprivrednih proizvođača, stručnih udruženja kao i predlagatelja ovog zakona s ciljem otvaranja dijaloga oko otvorenih pitanja i zajedničkog traženja rješenja.

Predsjednica Odbora Marijana Petir rekla je kako su članovi Odbora izrazili stav da izuzeće od certificiranja sjemena i dorade za mala gospodarstva mora biti jasno propisano zakonom te da se dorada treba učiniti fleksibilnijom na način da se pojednostave uvjeti za dorađivače i da se razmotri mogućnost dorade na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu prema jasno propisanim uvjetima. Ministarstvo poljoprivrede nakon izrečenih komentara, istaknulo je spremnost na fleksibilizaciju Konačnog prijedloga zakona te njegovo nomotehničko jasnije uređivanje.

Petir je predstavila iskustva drugih država članica kao i zakonodavstvo EU koje regulira pitanje certificiranja i dorade sjemena te je pozvala na daljnji dijalog svih zainteresiranih strana. „Smatram kako je Zakonom važno propisati da se ne tretiraju na isti način mali proizvođači koji koriste sjeme za vlastite potrebe i oni koji ga stavljaju na tržište. Sjeme koje smo naslijedili od svojih djedova i baka ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ako se koristi za vlastite potrebe i to bi trebalo jasno pisati u Zakonu“, rekla je Petir.

Također, je istaknula kako moramo biti pragmatični i pomoći našim poljoprivrednicima te kod dorade sjemena izbjeći, rast cijene sjemena, jer taj rast u konačnici znači i rast cijene finalnog proizvoda, ali predstavlja i utjecaj na konkurentnost proizvođača. Stoga ne bi trebalo isključivati mogućnost dorade na vlastitom gospodarstvu uz obvezu izvješćivanja nadležnih tijela o provedenim aktivnostima.

„Nije nam nevažno hoćemo li proizvesti dovoljno hrane po pristupačnim cijenama za naše građane i tako smanjiti prehrambenu ovisnost o uvozu. Naš nacionalni suverenitet trebamo jačati kroz stvaranje prehrambene sigurnosti pri čemu ključnu ulogu igraju naši poljoprivrednici te s njima u suradnji trebamo kreirati zakone i osmišljavati mjere za proizvodnju hrane i očuvanje ruralnog prostora“, zaključila je Petir.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Ivica Delić istaknuo je kako je Ministarstvo poljoprivrede 23.travnja formuliralo novi revidirani članak 16. u kojem je predviđeno izuzeće za mala gospodarstva te je u članku 11. je uvedena mogućnost dorade sjemena na vlastitom gospodarstvu. On je upozorio kako sjetva necertificiranog sjemena smanjuje prinos gotovo 3 tone po hektaru te da tu činjenicu treba imati na umu kod izrade Konačnog prijedloga zakona. Ujedno je upozorio na zaključke studije Europske komisije koji su objavljeni ovih dana a vezano uz europsku regulativu o sjemenu i u kojima se predlaže: ne činiti ništa ili poboljšati procedure i koherentnost u legislativi i uvesti ad hoc mjere za povećanje održivosti ili uvesti fleksibilnost za prilagodbu tehnološkom razvoju kako bi se poboljšao pristup genetskim resursima i na koherentan način pristupilo ciljevima održivosti. Marija Vučković, ministrica poljoprivrede uključila se je video linkom te je izvijestila sudionike da su nakon rasprava u prvom čitanju zakona uključili u Povjerenstvo za izradu zakona kao i u radne skupine članove neformalnog sektora te izmijenili članke 11. i 16., tako da su dodatno osigurana izuzeća za male poljoprivrednike i lokalne sorte te da će se s svim dionicima raditi zajedno na izradi Konačnog prijedloga zakona.

Dr.sc. Christophe Golay, predstavnik Geneva Academy of International Humanitarian law and Human Rights je naglasio važnost Deklaracije o pravima seljaka koja je usvojena u UN-u 2018. Rekao je da države moraju osigurati dosljednost svojih politika kako bi seljacima osigurale pravo na sjeme. Istaknuo je kako Hrvatska treba što više zaštititi svoje seljake i promicati svoje sjeme jer je to preduvjet za osiguranje raznolike i kvalitetne prehrane.

Robert Hadžić, predstavnik udruga OPG-ova Hrvatske Život istaknuo je da treba imati na umu moguće učinke čl. 16. na gospodarstvo. Poljoprivrednicima naime, treba osigurati kvalitetno sjeme, bez narušavanja njihovog temeljnog prava na sjeme, bez nametanja dodatnih troškova proizvodnje, treba im osigurati nasljeđe i održivo upravljanje genetskim izvorima. Što se tiče analize učinaka ukupan broj adresata na koje odredbe članka 16. imaju izravan učinak je 64.373, što predstavlja 57,80% ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava. Kalkulacija troškova pokazala je da bi dorada pšenice bitno poskupila pšenicu pa bi tako na 5ha pšenice, dorada iznosila 1,43kn/kg pšenice dok bi na 20 ha iznosila 0,91 kn/kg. „To bi bio udar na sektor ratarstva, u kojem smo jedino samodostatni. Tko kontrolira sjeme, kontrolira budućnost. Sjeme naše prošlosti je klica naše budućnosti“, rekao je Hadžić.

Sunčana Pešak, predstavnica Hrvatskog saveza ekoloških proizvođača Hrvatske je rekla da se sjeme s poljoprivrednog gospodarstva u europskom zakonodavstvu spominje jedino u kontekstu oplemenjivačkih prava. U Francuskoj 50% površina zasijanih žitaricama zasijano je sjemenom s poljoprivrednih gospodarstava; to je oko 2,5 miliona hektara – približno jednako ukupnim poljoprivrednim površinama Hrvatske. Pešak je naglasila da i u okviru postojeće EU direktive postoji mogućnost da zaštitimo naše proizvođače.

Silvija Kolar-Fodor predstavnica Udruge Biovrt – u skladu s prirodom ukazala je na važnost očuvanja bioraznolikosti u RH i rekla kako budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana o sjemenu. Iznijela je podatke da se nekada u Južnoj Americi uzgajalo preko 5000 sorti krumpira a danas se u svijetu na veliko sadi samo 4 sorte krumpira. Genetska erozija dovodi do gubitka bioraznolikosti a prema procjenama FAO, izgubili smo 75% genetske raznolikosti u posljednjih 100 godina. „Za očuvanje bioraznolikosti u RH je važno da se u Zakonu o sjemenu osigura pravo na sjeme kao temeljno ljudsko pravo – da se prepozna i vrednuje važnost slobode izbora. Genetska raznolikost usjeva osnovni je preduvjet opstanka čovječanstva i odgovornost je na zakonodavcu“, rekla je Silvija Kolar-Fodor.

Prof.dr.sc. Ivan Pejić, predstojnik Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvijestio je sudionike da je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo prijedlog Agronomskog fakulteta o uređenju članka 16. ali je rasprava još uvijek u tijeku. Zakon (a i drugi dokumenti) ne prepoznaje pojam „lokalna populacija“ stoga je predložio da se jasno definiraju i odvoje lokalne populacije i tradicijske sorte od modernih oplemenjenih sorata, da se  izuzmu lokalne populacije i tradicijske sorte neupisane u sortne liste od obveze certifikacije i dorade sjemena i da se ne limitira uzgoj lokalnih populacija i sorata samo na amatere i ekološke proizvođače. Seoska imanja i uzgoj lokalnih populacija su u brzom padu, stoga je potrebno omogućiti (pa i poticati) uzgoj lokalnih populacija u okviru OPG-a.

Mato Brlošić, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore ukazao je da trgovački lobiji guraju doradu sjemena te da će, ako zakon ostane kakav je, troškovi porasti  minimalno 300 kuna po hektaru. Rekao je da 60 dorađivača sjemena u Hrvatskoj nije dovoljno te je predložio da se omogući poljoprivrednim gospodarstvima da se registriraju za doradu te da onda rade doradu i za mala gospodarstva a da im se pri tom omogući fleksibilne uvjete kada je riječ o zapošljavanju agronoma.   Izrazio je zabrinutost što  Ministarstvo poljoprivrede ne subvencionira domaću proizvodnju sjemena sjemena, budući da treba razmišljati o dostatnosti sjemenske proizvodnje a što je preduvjet za proizvodnju hrane.

Marija Cafuk čuvarica tradicionalne sorte Varaždinsko zelje i proizvođačica krumpira koja je 5.generacija  sjemenara u obitelji iz iskustva je iznijela štetnost odredbe o obaveznoj doradi za OPG-ovce i rekla da se krumpir u Hrvatskoj nema gdje doraditi. Istaknula je kako treba 30 kg jestivog krumpira dati za 1kg sjemenskog krumpira i da je to već na pragu rentabilnosti a obveze iz ovog zakona koje proizlaze samo će dodatno poskupjeti cjelokupni proces proizvodnje.

Antonio Onorati, član ekspertne skupine Europske komisije za izradu nove europske regulative o sjemenu naglasio je kako ne smijemo ovisiti o stranom sjemenu niti o industrijskom sjemenu, te da je nužno razlikovati doradu koja se radi za stavljanje sjemena na tržište i čišćenje sjemena koje se može raditi na poljoprivrednom gospodarstvu.