Održan politički dijalog Odbora za poljoprivredu i EK oko Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a | Marijana Petir

Na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora održanoj danas, načelnik Odjela u Općoj Upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, Michael Pielke, predstavio je preporuke Europske komisije za izradu hrvatskog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), te su razmijenjena mišljenja o preporukama s članovima Odbora  i ministricom poljoprivrede, Marijom Vučković.

Uvodno je Marijana Petir istaknula kako institut političkog dijaloga i razmjene mišljenja između nacionalnih parlamenata država članica Unije i Europske komisije nije dovoljno prepoznat i u budućnosti ga je potrebno jačati kako bi se nacionalni parlamenti više uključili u postupak donošenja odluka i kreiranje politika koje utječu na gospodarske, socijalne i društvene aktivnosti poslovnih subjekata i građana Unije. Nakon usuglašavanja oko konačnog izgleda Zajedničke poljoprivredne politike uslijedit će izrada nacionalnih strateških planova, a Komisija je svim državama članicama, pa tako i Republici Hrvatskoj za izradu ovih planova dala svoje preporuke, koje nisu obvezujuće ali će pripomoći njihovoj izradi.

Voditelj predstavništva Europske komisije u RH, Ognian Zlatev je govoreći o ZPP kao jednoj od najvažnijih zajedničkih politika Unije istaknuo važnost razmjene mišljenja pri donošenju odluka o njenoj provedbi. Ukazao je pri tom i na važnost jačanja prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda i njihovog položaja na tržištu. Podsjetio je kako je Hrvatski sabor jedan od partnera u Konferenciji o budućnosti Europe, te je izrazio podršku Odboru za poljoprivredu za organizaciju ovog političkog dijaloga i naglasio otvorenost za daljnju suradnju.

Europska komisija identificirala je 13 preporuka za RH izrađenih na temelju 9 ciljeva ZPP-a, obveza iz europskog Zelenog plana i Strategije od polja do stola, istaknuo je Michael Pielke. Ove preporuke nisu pravno obvezujuće no trebale bi potaknuti daljnje transformacije u poljoprivrednom sektoru koje se za RH temelje na tri cilja. U procesu konsolidacije poljoprivrednog sektora, pažnju je potrebno usmjeriti prema jačanju konkurentnosti malih i mladih poljoprivrednih gospodarstava kroz financijske instrumente, digitalizaciju i modernizaciju proizvodnje, vertikalnu integraciju proizvođača, proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću, poticanjem kratkih lanaca opskrbe hranom i zaštitu potrošača. Ciljevi zaštite okoliša u RH trebali bi se usmjeriti prema jačanju zaštite prirodnih resursa, uzimajući u obzir opasnosti od erozije tla posebno prisutne u Istočnoj Hrvatskoj i onečišćenja tla koje stvaraju pritisak na vode. Zbog nepovoljnog stanja očuvanja više od pola travnjačkih staništa, RH treba donijeti relevantne planove, te raditi na ubrzanju prilagodbe poljoprivrede nepovoljnim klimatskim promjenama, osobito sušama i investirati u smanjenje onečišćenja zraka i zaštitu voda.  Pielke je pozitivnim ocijenio razvoj ekološke proizvodnje u RH i ukazao na potrebu stvaranja tržišta za ekološke proizvode. Govoreći o smanjenje rizika od uporabe pesticida i antimikrobnih sredstava, upozorio je na potrebu provođenja aktivnosti vezanih uz otklanjanje CO2 čemu bi pridonijela i precizna poljoprivreda. Komisija drži kako RH ima jedan od najvećih potencijala za razvoj biogospodarstva u Uniji, te bi na tom polju trebalo raditi na kreiranju mjera za njegovo poticanje. Vezano uz društveno ekonomske ciljeve ZPP-a, Pielke je upozorio na razlike u BDP-u, osnovnoj infrastrukturi i izloženosti riziku od siromaštva prisutne u ruralnim i urbanim područjima. Dodatan izazov je i generacijska obnova, ali i jačanje sustava za razmjenu znanja, digitalizacije i inovacija u poljoprivredi. Zbog toga je potrebno osigurati protočnost informacija između poljoprivrednih savjetnika i poljoprivrednika koji u trenutnom programskom razdoblju kasni u provedbi, te jačati infrastrukturu na ruralnim područjima osiguravajući pristup širokopojasnom internetu. Rok za predaju nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a je studeni 2021., a do tada je u postupak izrade potrebno uključiti zainteresirane dionike kako bi u konačnici ovaj plan bio uravnotežen, zaključio je Pielke.

Analitika i dijagnostika proizašla iz rada na pripremi nacrta Strategije razvoja poljoprivrede RH poslužila je i za izradu preporuka Komisije, a Ministarstvo poljoprivrede je u protekloj godini, vezano uz izradu strateškog plana, u stalnom kontaktu s EK, istaknula je Marija Vučković. RH je prihvatila preporuke koje se odnose na podizanje konkurentnosti i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, podršku udruživanju poljoprivrednika, diversifikaciju proizvodnje, zaštitu tala, efikasnije upravljanje vodama, održive izvore energije, kratke lance opskrbe hranom. Izradu nacionalnog strateškog plana prate i sektorske studije, istaknula je Vučković, posebno naglasivši da je u izradi Akcijski plan za ekološku poljoprivredu, Program razvoja stočarstva na krškim pašnjacima i izrada Karata korištenja tala. U tijeku su i izmjene mjera za dobrobit životinja, te se uspostavljaju dodatni financijski instrumenti u tu svrhu.

Ružica Vukovac upozorila je na nepostojanje dijaloga i uključivanje poljoprivrednika u postupke donošenja odluka istaknuvši kako postojeći sustav e-savjetovanja nije dovoljan i potrebno je razmišljati i o drugim vrstama dijaloga. Kao najvažniji problem hrvatske poljoprivrede, osobito u mliječnom sektoru, istaknula je nedostatak poljoprivrednog zemljišta, ali i pogodovanja u korištenju poljoprivrednog zemljišta i potpora, što je u budućnosti potrebno mijenjati i potpore osigurati malim poljoprivrednicima koji čuvaju ruralna područja.

Na potrebu međuresorne suradnje u smanjivanju razlika između ruralnih i urbanih područja te rizika od siromaštva kojima su posebno izloženi stanovnici ruralnih područja, upozorio je Stipan Šašlin.

O problemu erozije tla u Istočnoj Hrvatskoj i potrebi ujednačavanja uvjeta poticanja i gospodarenja tlom, govorio je Goran Ivanović, istaknuvši potencijal koji Slavonija ima za poljoprivrednu proizvodnju.

Josip Đakić je govoreći o provedenim projektima navodnjavanja u Virovotičko-podravskoj županiji upozorio na važnost stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju iznalaženjem učinkovitog modela upravljanja istim. Osvrnuvši se na preporuke Europske komisije, istaknuo je kako RH može dostići tražene standarde.

Marijana Petir je rekla kako analiza koju je EK napravila pokazuje potencijal koji Hrvatska ima u određenim segmentima kao što su najbogatija bioraznolikost u Europi, najveći potencijal za razvoj biogospodarstva u Europi zbog bogastih izvora biomase, rast površina pod ekološkom proizvodnjom, trend smanjenja rizika povezanih s upotrebom pesticida koji je izraženiji  nego na razini EU što vrijedi i za trend antimikrobnih  sredstava, dobro opće stanje i zaštita prirodnih resursa u Hrvatskoj.  „Takvi pokazatelji daju nam nadu da ćemo moći odgovoriti na izazove koje donosi Zeleni plan i Zajednička poljoprivredna politika u okviru okolišno-klimatskih mjera što je za mnogobrojne države članice najzahtjevniji segment“, rekla je Petir.

No s druge strane, Petir ističe kako problemi s nedostatkom infrastrukture u ruralnim sredinama, lošom demografskom slikom, nedostatnom generacijskom obnovom, niskom produktivnošću, negativnom trgovinskom bilancom, činjenicom da 20% korisnika prima 77% poticaja i posjeduje 75% zemljišta, nedostatnom suradnjom znanosti i prakse, nedostatkom digitalne javne usluge i širokopojasnog interneta, pokazuju da je puno posla pred nama.

Petir je istaknula kako je generacijska obnova  tema s kojom se susreću sve države članice a i Revizorski sud je u svom Tematskom izvješću 2017. objavio da je potporu EU-a mladim poljoprivrednicima potrebno bolje usmjeriti kako bi se potaknula djelotvorna generacijska obnova.

Pielke je zaključno istaknuo važnost uspostavljanja suradnje između velikih i malih poljoprivrednih proizvođača i uspostavljanja kratkih lanaca opskrbe i kroz druge gospodarske grane, kao što je to npr. turizam. „S ciljem jačanja ruralnih područja potrebno je jačati njihovu infrastrukturu i istovremeno planirati mjere raznih politika i fondova EU, poklanjajući posebnu pažnju generacijskoj obnovi“, rekao je Pielke istaknuvši kako je suradnja ključ rješenja, pa je u postupak donošenja nacionalnog strateškog plana potrebno uključiti sve zainteresirane dionike.

„Ministarstvo poljoprivrede uložit će dodatne napore kako bi se prepoznali interesi dionika u izradi Nacionalnog strateškog plana no problem predstavlja i neadekvatna zastupljenost svih kategorija poljoprivrednika u sektorskim komorama“, rekla je Vučković. Uz probleme u sektoru mliječnog gospodarstva, Vučković je istaknula kako analitika pokazuje da se isti mogu riješiti kroz efikasno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem. Izvijestila je o aktivnostima za izradu Karte pogodnosti poljoprivrednih tala i softwarea za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, koje će olakšati postupke raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, a usvajanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu očekuje se u trećem tromjesečju ove godine.