Održana tematska sjednica Odbora za poljoprivredu o navodnjavanju na kojoj su predstavljena pozitivna iskustva Izraela | Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora i Međuparlamentarna skupina prijateljstva Hrvatska – Izrael održali su danas zajedničku sjednicu o mogućnostima, perspektivama i ograničenjima u navodnjavanju poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj kojom je predsjedala Marijana Petir.

O provedenim i planiranim aktivnostima u navodnjavanju u RH govorila  je ministrica poljoprivrede,  Marija Vučković, a primjere dobrih praksi koje se provode u navodnjavanju u Izraelu predstavio je veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, Ilan Mor. U radu sjednice sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda.

Marijana Petir uvodno je rekla kako značaj navodnjavanja još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznat, kako od javnosti, tako i među hrvatskim poljoprivrednicima. Ona je podsjetila na preporuke Europske komisije za strateški plan u okviru ZPP-a u kojem se ističe da bi  pola milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta RH moglo imati koristi od navodnjavanja i istaknula kako je gospodarska kriza spriječila dosezanje postavljenog cilja od 65000 ha navodnjavanog zemljišta do 2020. godine. Podsjetila je i na 17 projekata s ukupnom vrijednošću od 666 milijuna kn, kojima će biti obuhvaćeno 7000 ha poljoprivrednog zemljišta, s 555 korisnika, te na planirane objave natječaja u operaciji 4.3.1., ali i trenutnih 27 projekata Hrvatskih voda za izgradnju javnih sustava navodnjavanja koje su u raznim fazama spremnosti, s ukupno planiranom površinom od 19 452 ha zemljišta i vrijednosti 2,6 milijarde kn.

„Klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju, a posljedično i na sigurnost opskrbe stanovništva hranom“ rekla je Marija Vučković naglasivši kako se Prijedlogom strategije poljoprivrede do 2030. godine navodnjavanje predviđa unutar intervencije – „povećanje klimatske i okolišne održivosti poljoprivrede“ i smatra se mehanizmom za jačanje produktivnosti poljoprivrede, ali i mehanizmom za jačanje otpornosti na klimatske promjene. Posebna pozornost posvećuje se povezivanju mogućnosti navodnjavanja s uzgojem određenih kultura, kao što su to industrijski usjevi, voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će s financiranjem ovih projekata kroz operaciju 4.3.1., a novi natječaj se očekuje u prvoj polovici 2022. godine. S ciljem povećanja broja poljoprivrednika priključenih na sustave navodnjavanja, Ministarstvo poljoprivrede programiralo je natječaj za nabavu opreme za navodnjavanje sa stopom sufinanciranja do 100% prihvatljivih troškova. Uz navedeno, izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu planirano je dodatno bodovanje za poljoprivrednike koji koriste sustave navodnjavanja, te će se ograničavati usitnjavanje poljoprivrednih površina obuhvaćenih sustavom navodnjavanja ili planovima navodnjavanja.

Država Izrael orijentirana je prema ostvarivanju Globalnih ciljeva Ujedinjenih naroda za održivi razvoj, a posebno cilju 6. – čista voda i sanitarni uvjeti, rekao je Ilan Mor i zahvalio predsjednici Odbora Marijani Petir na inicijativi za održavanje ove rasprave. Izrael je država koja je pustinju pretvorila u plodna polja i primjenom naprednih tehnika dosegla samoodrživost u opskrbi vodom, čime su pokazali da je nedostatak moguće pretvoriti u prednost. Iako je samo 1% stanovništva Izraela zaposleno u poljoprivredi, samo 20% površina je obradivo, dok je 46% površina pod navodnjavanjem, godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda viši je od 2 bilijuna dolara, a izvoz  agrotehnoloških rješenja vrijedan je više od 9 bilijuna dolara. Problem nedostatka vode, Izrael je rješavao kroz mjere za sprečavanje gubitka vode u urbanim sustavima, učinkovitošću korištenja vode u poljoprivredi, recikliranjem i desalinizacijom vode, ali i informiranjem i edukacijom o značaju voda, pa je trenutni gubitak vode u sustavima javne vodoopskrbe u Izraelu oko 3%. Procjenjuje se da će kroz nekoliko godina više od 50% stanovništva u svijetu, zbog nedostatnih izvora voda, biti u riziku nemogućnosti pristupa vodi i zbog toga je pristup upravljanju vodama ključan za umanjivanje ovog rizika. Izraelski pristup ovom problemu obuhvaća sve izvore vode, njihov hidrološki status, količine vode koje se godišnje obnavljaju na vodnom izvoru, poštujući pri tome urbani, industrijski, poljoprivredni i okolišni aspekt. Mor je osvrćući se na trend rasta svjetskog stanovništva istaknuo kako posljedično raste i potreba za vodom i hranom, pa je pitanje očuvanja dostupnosti vode potrebno shvatiti ozbiljno.

U raspravi su Goran Ivanović, Stipan Šašlin, Vilim Matula, Ljubomir Kolarek, Siniša Jenkač i Josip Đakić zahvalili veleposlaniku Moru na prezentaciji mogućnosti sustava navodnjavanja, dok je Stipan Šašlin govoreći o sustavima navodnjavanja u Baranji ukazao na potrebu prezentiranja benefita koji proizlaze iz navodnjavanja. „Pokusna farma koja će se izgraditi u sklopu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku bit će prilika za daljnju razmjenu iskustava i dobrih praksi“, rekao je zastupnik Goran Ivanović. Davor Ivo Stier postavio je upit o načinima kompenzacije troškova koji zbog primjene skupe tehnologije utječu i na konačnu cijenu poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda. Na problem usitnjenosti poljoprivrednih površina i važnost njihovog okrupnjavanja upozorio je Ljubomir Kolarek, a Siniša Jenkač je govorio o važnosti izgradnje kanalskih mreža koje doprinose zaštiti okoliša i kvaliteti vode i važnosti naplate zahvaćene, a neisporučene vode, što bi bilo i dodatni poticaj tvrtkama u vodno gospodarskom sektoru za sprečavanje gubitaka vode. Na potrebu razlikovanja klimatskih promjena i klimatske krize upozorio je  Vilim Matula naglasivši kako se njegov Klub zastupnika zalaže za proglašenje klimatske krize u Republici Hrvatskoj. Josip Đakić je rekao kako hrvatske rijeke imaju zadovoljavajuće kapacitete za navodnjavanje, no pažnju je potrebno usmjeriti na adsorpcijske kapacitete oborinskih voda, održavanje i čišćenje rijeka, a našim poljoprivrednicima treba osigurati potporu za nabavku potrebne opreme ukoliko želimo da hrvatska poljoprivreda bude kvalitetna i konkurentna.

Marijana Petir postavila je upit o uvjetima korištenja tehničke vode za potrebe poljoprivredne proizvodnje i istaknula kako usitnjenost poljoprivrednih površina, ali i visoki troškovi potrebne opreme i slabe financijske mogućnosti, demotiviraju hrvatske poljoprivrednike za uključivanje u sustave navodnjavanja. Kako ruralni prostor pokriva 80% područja Hrvatske, sredstva za ruralni razvoj ali i projekte navodnjavanja, potrebno je osiguravati i kroz druge fondove, a ne samo kroz Fond za ruralni razvoj. Postavila je upit o načinima reguliranja prava i obveza korisnika sustava navodnjavanja, ali i njihovoj usklađenosti s drugim razvojnim planovima u Izraelu. „Zbog nedovoljnog broja korisnika postojeći sustavi navodnjavanja u RH nisu ispunili svoju svrhu i taj problem je kroz Strategiju poljoprivrede do 2030. godine potrebno adekvatnije rješavati“, upozorila je Petir. Kao dodatni problem, istaknula je dugotrajne postupke javne nabave, ali i potrebu jačanja kapaciteta Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

„Prakse koje provodi Država Izrael dokaz su da nije presudna ni klima ni geografski položaj, već ljudi koji sudjeluju u procesu“, odgovorila je Marija Vučković, istaknuvši kako Ministarstvo poljoprivrede teži promjeni strukture hrvatske poljoprivrede kako bi se, između ostaloga ostvarile i prednosti navodnjavanja, a što će se regulirati i uvjetima za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta. Ministarstvo je u komunikaciji s jedinicama lokalne samouprave vezano uz provođenje postupaka komasacije, a slijedi i provođenje javne rasprave o izmjenama Zakona o komasaciji. Naglasila je kako reforma nije investicija već je investicija dio reforme, a daljnja infrastrukturna ulaganja, kao što je ono u izgradnju skladišnih i distributivnih kapaciteta vezat će se uz proizvođačke organizacije. Više ugovorenih projekata zahtijeva i veći angažman administracije, a Ministarstvo poljoprivrede svjesno je ograničenja u kadrovskim kapacitetima.

Elizabeta Kos podsjetila je kako gubitci u sustavu javne vodoopskrbe iznose oko 50%, a reforma javno komunalnog sektora regulirat će ovaj problem. Korištenje tehničke vode omogućeno je sukladno redu prvenstva, o čemu odluku donosi ministar u skladu s odredbama Zakona o vodama.

„Navodnjavanje nije borba protiv suše nego stvaranje optimalnog režima vode u tlu“, odgovorio je Zoran Đuroković iz Hrvatskih voda, naglasivši kako cijene hrane rastu, pa je zbog toga potrebno ulagati u dohodovnije kulture. Iako RH raspolaže s kvalitetnim tlima i visokim kapacitetom vode, potrebna nam je brža i bolja reakcija u njihovom upravljanju zaključio je.

 

„Svijet se suočava s klimatskom krizom“, rekao je Ilan Mor i odgovorio kako se ulaganje u tehnološki razvijene sustave kompenzira količinom i kvalitetom proizvoda koji se prodaju, a dodatni benefit za poljoprivrednike moguće je ostvariti kroz njihovo udruživanje kojim jačaju svoj pregovarački položaj, ali i obrazovanjem i informiranjem poljoprivrednika o benefitima navodnjavanja.