Otpadom treba gospodariti na održiv način | Marijana Petir

U raspravi o Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, zastupnica u hrvatskom saboru Marijana Petir osvrnula se je na problem neadekvatnog zbrinjavanja otpada prisutan  na lokalnoj razini. “Zbog neosvještenosti pojedinaca s jedne strane i nedostatka kontrole sustava s druge strane, neki naši građani umjesto da otpad odvojeno prikupljaju i predaju ga nadležnom komunalnom poduzeću, oni ga spaljuju, stvarajući na taj način pritisak na okoliš ali i na cijelu zajednicu koja mora udisati neugodne, a ponekad i po zdravlje štetne mirise te strepiti hoće li vatra izmaknuti kontroli i preseliti se i u njihovo dvorište”, rekla je Petir i izrazila stav da takvom neodgovornom ponašanju u kojem se otpad spaljuje iza kuće ili baca u vodotokove i šume treba stati na kraj te u tom smislu pozvala komunalne redare i inspekciju zaštite okoliša da budu proaktivniji.

 

“Ako znamo da svaki stanovnik Hrvatske proizvede godišnje u prosjeku 444 kg otpada, nije mi jasno kako to da se nitko ne zapita gdje je otpad onih pojedinaca koji svoj otpad ne predaju nadležnom komunalnom poduzeću. Vodi li netko o tome evidenciju i kontrolira li što se događa na terenu?”, pitala je Petir.

 

Rekla je da nam država treba stvoriti okvir, no više je nego evidentno da mi moramo promijeniti svoje ponašanje i istaknula da je izbjegavanje proizvodnje otpada prvi izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo, prije ili kasnije pretvori se u otpad. Stoga bi nam u gospodarenju otpadom, prevencija nastajanja otpada i ponovno korištenje trebali biti prioritet.

 

Petir je rekla da prema dostupnim podacima, 46 posto komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. U Hrvatskoj je taj postotak bitno manji. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje komunalnog otpada na odlagališta.

Bogatije zemlje te zemlje koje se bave turizmom proizvode više otpada.

 

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU-u svake godine, vidljiv je i složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

 

Petir ističe kako je Europska unija postavila nove ambiciozne ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta kako bi se potaknuo prelazak na kružno gospodarstvo te je u tom smislu usvojen i novi akcijski plan kojim se traže dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju.

 

“Države članice trebaju povećati visokokvalitetno recikliranje, napraviti odmak od odlagališta otpada i svesti spaljivanje na najmanju moguću mjeru”, rekla je Petir.

 

Ona je upozorila da su posljedice dosadašnjih obrazaca potrošnje na klimu i okoliš velike – troši se energija i povećavaju se emisije CO2. Uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjilo bi pritisak na okoliš, povećalo sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, ojačalo gospodarski rast dodatnih 0,5 posto BDP-a i otvorilo, nova radna mjesta, a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.

 

“Hrvatska trenutačno zaostaje u postizanju ciljeva EU-a koji se odnose na smanjenje otpada, uglavnom zbog slabih tehničkih i financijskih kapaciteta gradova i općina za prikupljanje i razdvajanje otpada te poticanje recikliranja”, rekla je Petir.

 

Istaknula je da je pretvaranje otpada u resurs bit kružnoga gospodarstva. Ako ponovno proizvodimo, ponovo koristimo i recikliramo te ako otpad jednog sektora postane sirovina drugog, možemo se približiti kružnom gospodarstvu u kojem se otpad smanjuje na najmanju moguću mjeru te se resursi koriste efikasno i održivo. Poboljšanjem gospodarenja otpadom možemo umanjiti zdravstvene i okolišne probleme, smanjiti emisije stakleničkih plinova te izbjeći negativne učinke na lokalnoj razini kao što je narušavanje krajolika zbog odlagališta otpada te zagađenje vode i zraka.

 

“Hrvatska bi na taj način postigla održivo gospodarenje otpadom, ubrzala recikliranje, ograničila uporabu odlagališta i stvorila poticaje za promjene u ponašanju potrošača. U tome treba pomoći i ovaj Zakon.”, zaključila je Petir.