„Pametna sela – novi koncept razvoja ruralnih područja“ - Marijana Petir
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir sudjelovala je 22. veljače u Šibeniku na panelu pod nazivom „Pametna sela – novi koncept razvoja ruralnih područja“, u okviru Smart City Summit-a 2023.
“Više od 60 milijardi eura dostupno je za ruralni razvoj u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2023.-2027. u EU. Prema novom ZPP-u, najmanje 35% tih sredstava bit će dodijeljeno mjerama podrške lokalnom razvoju, klimi, bioraznolikosti, okolišu i dobrobiti životinja”, rekla je Marijana Petir. Podsjetila je da je novi ZPP puno fleksibilniji te da je to prilika da se doista podupru projekti koji su potrebni stanovnicima sela. Zato Petir upozorava da stanovnike sela treba pitati što im treba da bi ostali živjeti na selu, dok poljoprivrednike treba pitati što im treba da bi i dalje proizvodili hranu za nas. Navela je kao pozitivan primjer uvažavanja potreba stanovnika sela potporu koju je ministar Oleg Butković pružio njenoj inicijativi da se s državne razine izdvoje financijska sredstva za obnovu cesta u ruralnim sredinama jer je prometna povezanost preduvjet ostanka ljudi na selu, te su u tom smislu podržane rekonstrukcije županijskih cesta na području općina Velika Ludina i Križ. Istaknula je da nam je za financiranje potreba stanovnika sela potrebno višeizvorsko financiranje kao i da trenutačni Višegodišnji financijski okvir spominje pametna sela na mnogim mjestima i u različitim fondovima. “Pametna sela usmjerena su na jedinice lokalne samouprave u ruralnim i otočnim područjima koje koriste inovativna rješenja. Od 2021. godine sve države članice Europske unije imaju obvezu izdvajati najmanje 5% sredstava za provedbu koncepta pametnih sela”, rekla je Petir.
Iz dosadašnjih iskustava i provedbe pilot projekata, primijetila je da se oni odnose uglavnom na uspostavu socijalne infrastrukture ali i obnovu praznih te napuštenih objekata, a manje na razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta što smatra da također mora biti obuhvaćeno budućim projektima. Upozorila je da u Sisačko-moslavačkoj županiji prema riječima znanstvenika koji su provodili istraživanje, takvih praznih i napuštenih objekata ima gotovo 10 000 te je stoga predložila da se oni za koje su potrebni minimalni zahvati da budu pogodni za stanovanje, stave na raspolaganje ljudima čiji su domovi stradali u potresu i mladim obiteljima, a mogu postati i mjesta za realizaciju projekata lokalne zajednice. Male zajednice često imaju ograničene resurse, pa visoka razina administrativnog opterećenja povezana s korištenjem europskih strukturnih investicijskih fondova predstavlja za njih ozbiljno ograničenje te bi financiranje prilagođeno specifičnom opsegu projekata za pametna sela olakšalo upravljanje financijskim aspektima ovog procesa.
Pametnih sela nema bez digitalizacije, a teleoperateri nisu zainteresirani za provedbu projekata za razvoj infrastrukture širokopojasnog Interneta u ruralnim područjima te Petir smatra da s njima treba obaviti politički dijalog jer koriste linijsku infrastrukturu koju su gradili hrvatski građani svojim novcem i da bi u tom smislu trebali pokazati određenu vrstu solidarnosti. Iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti predviđena su sredstva kojima će se financirati 5G infrastruktura u ruralnim i pograničnim područjima u kojima je pokrivenost Internetom jako slaba. Upozorila je da su za Okvirni nacionalni program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture izrađena 72 plana, a u provedbi je 21 projekt te da je te procese potrebno intenzivirati kako bi se postigao zadani cilj da udio ruralnih područja u Hrvatskoj koja su pokrivena 5G mrežama do 2027. godine bude 50%. Petir je pozvala sve načelnike i gradonačelnike da u ustanovama kojima su osnivači podupru nabavu poljoprivrednih proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom i tako podupru lokalne poljoprivrednike i osiguraju im tržište.
Uz Marijanu Petir, na panelu su sudjelovali Verica Musić, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Tomislav Komanović, voditelj odjela za regionalni razvoj Razvojne agencije Zagrebačke županije i Antonio Dražović, gradonačelnik Čabra.