Pet saborskih odbora raspravljalo o izvješćima Europskog revizorskog suda - Marijana Petir
Članica Europskog revizorskog suda (ERS) Ivana Maletić gostovala je u četvrtak 30. listopada, na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije, Odbora za gospodarstvo i Odbora za poljoprivredu kako bi predstavila Godišnja izvješća Europskog revizorskog suda za 2024. godinu te kako bi se raspravilo o poukama koje treba izvući iz nedostataka Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility- RRF) i budućnosti Kohezijske politike Europske unije.
– U izvješću za 2024. godinu dobiveni rezultati ukazuju na određene pogreške za koje, smatra Maletić, Europska komisija mora uložiti više truda s državama članicama kako bi se ispravnim i zakonitim iskorištavanjem sredstava u potpunosti uklonile.
Maletić je istaknula kako se najčešće nepravilnosti koje je Sud utvrdio u područjima s najviše pogrešaka odnose u „Koheziji, otpornosti i vrijednosti“ na neprihvatljive troškove i projekte te nepridržavanje pravila o javnoj nabavi i pravila o državnim potporama; u „Prirodnim resursima i okolišu“ na administrativne pogreške i neprihvatljive korisnike; u „Jedinstvenom tržištu, inovacijama i digitalizaciji“ na neprihvatljive troškove, a posebno one vezane uz obračun plaća; te u „Susjedstvu i svijetu“ na neprihvatljive troškove, nepridržavanje pravila o javnoj nabavi i nepostojanje ključne popratne dokumentacije.
– Sud ne radi istrage, nego sistemske revizije, rekla je Maletić te nastavila kako Sud izvještava o nepravilnostima upotrebe europskih sredstava i upućuje slučajeve sumnje na prijevaru, korupciju ili druge nezakonite aktivnosti Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO). Tako je tijekom 2024. godine OLAF-u prijavljeno 19 slučajeva, a EPPO-u je prijavljeno 7 od tih 19 slučajeva. Temeljem prijava pokrenute su istrage.
– Vrlo je pohvalno za Hrvatsku da od svega što je pregledano u cijelom ovom razdoblju, revizori nisu utvrdili niti jednu nezakonitost ili nepravilnost u korištenju EU sredstava, kazala je Maletić te nastavila da se Hrvatska u ovom trenutku nalazi u top dvije države članice po iskorištavanju sredstava iz RRF-a.
– Oko revizije potpora iz RRF-a i Kohezijske politike postoji znatna razlika, ukazala je Maletić govoreći o tome koliko se na uzorcima iz Kohezijske politike jasno vidi što je dobro napravljeno, a što nije.
Maletić je obavijestila prisutne kako je Sud sastavio osvrt s ključnim porukama, nedostacima RRF-a, upućenim Europskoj komisiji u nadi da će ih uzeti u obzir prilikom sastavljanja novog proračunskog razdoblja, a one su: RRF nije instrument koji se temelji na uspješnosti, usmjerenost na rezultate je ograničena, nema informacija o stvarnim troškovima, nije jasno što se dobilo za uloženi novac, izostanak transparentnosti informacija o krajnjim korisnicima, nisu jasno utvrđeni uvjeti plaćanja, postoji rizik od preklapanja s drugim fondovima EU-a, kontrola korištenja sredstava prepuštena je državama članicama, ako su sredstva nepravilno iskorištena to ostaje neotkriveno, postoji nejednakost u pozicijama država članica proizašla u neujednačenom ispunjavanju etapa, financijska sredstva ponekad nisu razmjerna napretku projekata i zaduživanje država članica donosi rizike.
– O budućnosti Kohezijske politike preporuke Suda idu u smjeru koje ukazuju na to koliko je važno da ona zaista bude odraz potreba regija, a kako bi se stvarno stvorili preduvjeti za ravnomjerni razvoj svih regija, drugi element je pojednostavljenje administracije za krajnje korisnike, a treći je fleksibilnost u suodnosu s novim izazovima, kazala je Maletić navodeći nove prioritete koje ulaze u omotnicu Kohezijske politike, kao što su pojačana izdvajanja za sigurnost uslijed rata u Ukrajini, osiguravanja priuštivog stanovanja i slično. Također, dodala je da ako Kohezijska politika ide u smjeru mjerenja rezultata, onda treba voditi više računa o zakonitosti potrošnje sredstava.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir iskazala je zabrinutost zbog najave smanjenja sredstava u budućem Višegodišnjem financijskom okviru za Zajedničku poljoprivrednu politiku, ali i zbog ukidanja drugog stupa te rekla da postoji nesigurnost može li europska poljoprivreda izdržati taj pritisak, uz stalno smanjenje sredstava i nove zahtjeve koje se stavlja pred poljoprivrednike. Postavila je i pitanje je li je Sud procjenjivao kakav utjecaj pomoć Ukrajini kroz koridore solidarnosti, kojima ukrajinsko žito preko država članica tranzitno prelazi u treće zemlje, ima na ukrajinske i europske poljoprivrednike. Zastupnica je podsjetila da je dio tog žita ostao u nekim državama članicama, pa i u Hrvatskoj, što je srušilo cijenu žita i uzrokovalo gubitak tržišta za hrvatske ratare.
Maletić je rekla da će Sud na zahtjev Europskog parlamenta i vijeća objaviti niz mišljenja koja obuhvaćaju zakonodavne prijedloge Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. za: Europski fond za razdoblje 2028. – 2032., Europski fond za konkurentnost, Instrument globalna Europa te Okvir za praćenje proračuna i rashoda te okvir uspješnosti, a u svrhu poboljšanja svih financijskih programa, te će kod utvrđivanja programa rada ERS-a i prijedlog zastupnice Petir biti adresiran.
Integralnu videosnimka sjednice dostupna na poveznici: https://www.youtube.com/live/KEJ0SMoYG8k