Petir: Fiskalizaciju mljekomata, jajomata, uljomata i medomata sufinancrat će Ministarstvo poljoprivrede | Marijana Petir

„Peti krug porezne reforme nastavak je politike rasterećenja i građana i poduzetnika i s novim valom bit ćemo na preko 10 milijardi kuna rasterećenja hrvatskih građana i poduzetnika, a to će rasti i preko 11 milijardi kuna, kada se dodaju i neoporezivi primici poput nagrada zaposlenika, toplog obroka i prijevoza“, rekla je Marijana Petir u raspravi u Hrvatskom saboru koja se danas održava o prijedlozima izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Ona je podsjetila da je Ministarstvo financija prije dvije godine donijelo odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju samoposlužnih aparata koja uključuje i one s poljoprivrednim proizvodima poput uljomata, mljekomata, jajomata i medomata i ta odredba s 1.1.2021. stupa na snagu. Petir je rekla da nitko ne bježi od plaćanja obveza niti traži povlastice za poljoprivrednike u odnosu na druge, no stava je da ta mjera nije bila nužna a stvorit će troškove poljoprivrednicima za prilagodbu softvera i povezivanje s Poreznom upravom za stotinjak takvih samoposlužnih aparata. „Zadovoljna sam jer smo ipak kroz međuresornu komunikaciju uspjeli naći rješenje te je prihvaćena moja inicjativa da će Ministarstvo poljoprivrede osigurati financijska sredstva za pomoć u uvođenju fiskalizacije našim poljoprivrednicima“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu.

Petir je skrenula pažnju na čl.9. stavak.1. Zakona o PDV-u, koji se referira na dobra koja isporučuje porezni obveznik registriran za potrebe PDV−a iz neke od država članica EU poreznom obvezniku u RH koji ima ispravan PDV identifikacijski broj. Pri toj isporuci, uz dokaze o otpremi dobara u RH, isporučitelj neće obračunati PDV, već prenosi poreznu obvezu na primatelja poreznog obveznika u RH.

Petir je na primjeru objasnila o čemu je riječ. „Pretpostavimo da je prosječna kamata 5% godišnje a dani vezivanja obrtnog kapitala 100 dana. Sama ušteda na cijenu kapitala potrebnog za financiranje uvoznog PDV-a je 125 milijuna eura ili za ovaj iznos troškovi uvozne robe niži su nego da se ova roba kupuje u Hrvatskoj. Budući da se obračun PDV-a unutar Hrvatske ne prenosi na krajnji proizvod, nego se obaveza mora platiti, a za ovaj iznos hrvatska poljoprivreda i prehrambena  industrija je skuplja od roba iz EU“, rekla je Petir.

Ukoliko se gleda prerađivačka industrija koja ima duge obrtaje pa i po godinu dana, iznosi koji se mogu uštedjeti na uvozu su još značajniji, tvrdi Petir i pojašnjava da proizvođač pršuta koji proizvodi 100 000 kom godišnje, uštedi kupujući uvozni but jednake kvalitete i cijene, 520 000 kn ili 70 000 eura, na manjem trošku obrtnog kapitala, što čini oko 3,5% ulaznog troška sirovine. Omogućavanje prijenosa porezne obaveze na uvozna dobra, direktno se stimulira uvoz proizvoda.

Politike naplate PDV-a u zemljama EU su različite, korištena legislativa EU ostavlja slobodu članicama da pojedine odredbe prilagodi svojim interesima. Načini obračuna PDV-a pri unosu proizvoda i kupovini u Hrvatskoj moraju biti isti i ići u korist hrvatskog gospodarstva. „Stoga predlažem da se razmisli o izjednačavanju statusa kod plaćanja PDV-a domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji tako da prijenos porezne obaveze obuhvati ovaj sektor i odnosi se na sve repromaterijale jer bi na taj način poljoprivredni i prehrambeni sektor bio u ravnopravnoj poziciji sa unosom proizvoda iz EU“, rekla je Petir.

Način obračuna i plaćanja PDV-a je isključivo u nadležnosti države članice i kao što je u vrijeme krize omogućen obračun PDV-a za građevinski sektor prijenosom porezne obaveze i na taj se način pomoglo tom sektoru, bilo bi korisno isto napraviti i za poljoprivredni i prerađivački sektor, zaključila je Petir.