Petir na okruglom stolu povodom šeste obljetnice enciklike pape Franje Laudato si | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjelovala je u subotu, 5. lipnja 2021. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na okruglom stolu s temom: Šesta obljetnica enciklike pape Franje Laudato si‘  – O brizi za zajednički dom (2015.), a koji se održao u okviru konferencije Laudato si – prema klimatskoj i društvenoj pravdi. Na okruglom stolu koji je moderirao dr.sc. Zoran Turza, osim zastupnice Petir, sudjelovali su Anđa Slunjski iz Franjevačkog svjetovnog reda, Magdalena Novosel iz FRAMA-e i savjetnik predsjednika RH Julije Domac iz REGEA-e.

Marijana Petir je rekla da je Papa Franjo u enciklici Laudato si napravio kompletan „screening“ stanja pojedinca, društva i okoliša, uspostavio dijagnozu i predložio terapiju.  Naglasio je kako je ljudska opstojnost utemeljena na trima osnovnim i izravno povezanim odnosima: prema Bogu, prema bližnjemu i prema zemlji. No, Petir kaže da su ti odnosi grubo narušeni i da među njima ne postoji ravnoteža, stoga Papa s pravom upozorava da ljudi više ne prepoznaju vlastiti položaj u odnosu na svijet i prisvajaju si samodostatan i egocentričan položaj, zasnovan isključivo na njima samima i na njihovoj vlastitoj moći. „Odatle proistječe logika iskoristi i baci, koja opravdava svaki oblik odbacivanja – bilo da je riječ o otpadu okoliša, hrane ili o samom čovjeku. Takva logika drugog čovjeka i prirodu tretira kao puki predmet te tako vodi bezbrojnim oblicima nadmoći. Zbog toga Papa Franjo kršćane poziva na ekološko obraćenje”, rekla je Petir.

Upitana koliko europsko zakondavstvo prati encikliku Laudato si, Petir je rekla da se europska pravna stečevina kao zakonodavni okvir u području zaštite okoliša može smatrati u ovom trenutku najboljim svjetskim zakonodavnim okvirom, ali i vrhunskom dobrom praksom brige za okoliš. „Struktura toga zakonodavnog okvira je ambiciozna, a kada je riječ o poljoprivredi, zadane ciljeve bit će pravi izazov ostvariti jer se od poljoprivrednika traži da ostvare puno više s manje novca i da pri tom po pristupačnim cijenama proizvedu dovoljno kvalitetne hrane za više od 500 milijuna stanovnika“, rekla je Petir.

Ona je upozorila na probleme s kojima se europski poljoprivrednici susreću od klimatskih promjena, problematičnih trgovinskih sporazuma EU s trećim zemljama, nejednakostima između starih i novih država članica, nedostatkom generacijske obnove sela…, ali je rekla i da ne možemo samo novcem popraviti ono što smo u samoj biti narušili. “Sve dok su poljoprivrednici podcijenjeni i potplaćeni za vrijedan posao koji rade za nas, neće se nove generacije mladih ljudi odlučivati za bavljenje poljoprivredom. Vrijednosti su poremećene jer ne cijenimo dovoljno da je hrvatski seljak sačuvao vjeru, jezik, nošnju, kulturu i identitet hrvatskog naroda, da on za nas proizvodi hranu, čuva biološku raznolikost i čuva hrvatski prostor, te da zbog svega toga zaslužuje ne samo ravnopravno, već posebno mjesto u društvu”, rekla je Petir. Obilje proizvodnih resursa, raznolikost agroklimatskih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju, raspoloživost sredstva za potporu poljoprivredi, povezanost s drugim sektorima, rast ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i članstvo u Uniji prednosti su hrvatske poljoprivrede. “Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva, što je prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike, čemu u prilog idu planirane aktivnosti i predviđena ulaganja u obnovljive izvore energije usmjerene na male i mlade poljoprivrednike”, rekla je Marijana Petir. Istaknula je kako je male i mlade poljoprivrednike Europska komisija prepoznala kao glavne čimbenike procesa konsolidacije hrvatske poljoprivredne proizvodnje ukazujući na potrebu jačanja njihove konkurentnosti kroz financijske instrumente, digitalizaciju i modernizaciju proizvodnje, vertikalnu integraciju proizvođača, proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću i poticanje kratkih lanaca opskrbe hranom i zaštitu potrošača.  Petir je rekla kako sustav potpora treba učiniti pravednijim i transparentnijim, te je naglasila da novac sam po sebi neće biti dovoljan ukoliko se ne suzbije nepoštena trgovačka praksa i nelojalna konkurencija, te ako se ne omogući poljoprivrednicima pristup poljoprivrednom zemljištu u njihovim lokalnim sredinama kako bi imali dovoljno resursa za proizvodnju hrane.