Petir: Nedjeljom ne bi trebao raditi nitko osim žurnih službi | Marijana Petir

U četvrtak, 22. srpnja 2021. održan je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu okrugli stol “Slobodna nedjelja za zaposlene civilizacijsko je pitanje”. Na okruglom stolu uz Marijanu Petir, zastupnicu u Hrvatskom saboru i predsjednicu Odboa za poljoprivredu, sudjelovali su dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Ivica Katavić, predsjednik Nadzornog odbora KTC d.d., fra Bože Vuleta, osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju, i online Marko Miličević, načelnik općine Ivankovo. Okrugli stoj moderirao je prorektor za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordan Črpić.

 

Marijana Petir u  dva je navrata kao zastupnica u Hrvatskom saboru predlagala izmjene Zakona o trgovini  – 2003. i 2009. godine, i izmjene su prihvaćene, no odredbe toga zakona zbog prigovora trgovačkih lanaca Ustavni je sud oba puta stavio van snage. „Povod toj mojoj inicijativi bila je činjenica da žene koje čine većinu zaposlenih u trgovinama rade često i po tri tjedna bez prekida za minimalnu plaću.  U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan. Osobno smatram da nedjeljom ne bi trebao raditi nitko osim žurnih službi“, istaknula je Petir.

U okviru dogovora o programskoj suradnji između nje kao nezavisne zastupnice i Vlade RH, dogovoreno je da se ide u izmjenu Zakona o trgovini na način da će poslodavci moći birati određeni broj nedjelja kada će raditi dok će većina nedjelja biti slobodna. „Smatram to pozitivnim korakom prema pronalaženju trajnog rješenja pitanja osiguranja slobodne nedjelje za zaposlene, koje je između ostalog i civilizacijsko.  Iako bih bila sretnija da se je umjesto 16 radnih nedjelja, ostalo na prvotno predloženih 12, smatram da je u odnosu na stanje kakvo sada imamo, ovo veliki iskorak prema naprijed i kompromisni prijedlog kako bi se pomirila različita stajališta“, istaknula je Petir.

Ona je naglasila da su minimalne iznimke koje se predlažu ovim zakonom potrebne zbog funkcioniranja sustava, a rješenja koja se odnose na mogućnost danu poljoprivrednicima da svoje proizvode nedjeljom trže na tržnicama, kao predsjednica Odbora za poljoprivredu pozdravlja jer je to logično i u interesu je hrvatskih poljoprivrednika, te tu vidi prostor da se ovom odredbom obuhvati i prodaja poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu. „Kako se mogu čuti različiti  prijedlozi na ovaj zakon, što je naravno legitimno u okviru javne rasprave, želim samo skrenuti pažnju da oni prijedlozi koji idu u smjeru snažnije liberalizacije zakona kada je primjerice riječ o radnom vremenu ili prijedlozi za uvođenjem dodatnih iznimaka, mogli bi nas odvesti u krivom smjeru. Radnike se ne može iscrpljivati do krajnjih granica i zato moramo propisati dostojanstveno radno vrijeme, a na benzinskama se ne može prodavati kruh kako to sebi neki zamišljaju i zato je važno slijediti higijenske propise za hranu i HACCAP“, rekla je Petir.

Pojedini trgovaci i trgovački lanaci tvrde da im je promet nedjeljom najveći i ukoliko se ukine radna nedjelja da će bilježiti značajne gubitke te da će morati otpuštati radnike. Petir kaže da njih demantiraju podaci Porezne uprave koja je zabilježila da je promet u trgovini na malo ukupno najveći petkom, a subotom u trgovačkim lancima.

Ujedno, u vrijeme snažnijih epidemioloških mjera, kada su trgovine nedjeljom prema preporuci Stožera civline zaštite bile zatvorene, pokazalo se je da taj promet od nedjelje nije nestao već se je raspodjelio na druge dane – uglavnom na subotu i ponedjeljak. Iz svega toga je jasno da radno vrijeme trgovina nije čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju građana.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju koje je Petir  provela u veljači 2019. godine kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje.

 

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je rekao je kako u vremenu u kojem se kao nikad prije u povijesti otuđujemo jedni od drugih, zajednički dan odmora ili okupljanja potrebniji je nego ikada. Ministar je istaknuo kako pripadamo zapadnom civilizacijskom krugu koji je njegujući tisućljetnu tradiciju utemeljenu na kršćanskim vrijednostima oduvijek prakticirao neradnu nedjelju neovisno jesmo li vjernici ili nismo. „Ta načela ugrađena u naše europske društvene vrijednosti čine i socijalni nauk crkve i postavke koje ne smijemo dati da se naruše, rekao je i dodao kako se zna što se dešava s građevinama koje nemaju dobre temelje“, rekao je ministar.

 

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić  rekao je da se argument da Crkva želi zabraniti rad nedjeljom jer želi privući ljude na misu nedjeljom više ne može koristiti, „Iako je za Crkvu nedjelja duhovno i teološki središnji dan i nedjeljna euharistija predstavlja središte i vrhunac kršćanskog osobnog i zajedničkog življenja, Crkva je itekako svjesna pluralnosti društva u kojem se nalazimo“, istaknuo je rektor i rekao da je nedjelja civilizacijski doseg. Potkrijepio je to činjenicom da je većina zemalja na Zapadu, koji je izrastao iz židovsko-kršćanskog kruga – ali često u potpuno sekularnom kontekstu, zadržala neradnu nedjelju kao dan koji je važan za društvo, zbog svijesti da mu je potreban određeni ritam da bi moglo funkcionirati – ritam rada i ritam odmora.

 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da u Švicarskoj koja ima dvostruko više stanovnika i triput viši prihod od turizma od Hrvatske, trgovine (pa čak i ljekarne, osim u sklopu bolnica), prestanu raditi u subotu u rano popodne i počnu raditi u ponedjeljak ujutro. Što se tiče satnice koja se predlaže u novom Zakonu, triput je veća nego u Austriji. Također je podsjetio da je u Ugovoru između Republike Hrvatske i Svete Stolice nedjelja regulirana kao neradni dan, što se ne poštuje. Kazao je da trgovački lanci iskazuju svoju moć u Hrvatskoj jer često to u svojim matičnim zemljama ne mogu jer su ondje zakonima postavljeni na ispravno mjesto.

U ime poduzeća KTC d.d. na okruglom stolu govorio je predsjednik Nadzornog odbora Ivica Katavić, istkanuvši kako je od 1. siječnja 2020. uvedena neradna nedjelja u sve KTCove trgovine. Istaknuo je da su analizom rezultata poslovanja tijekom 2020. utvrdili da ta odluka nije dovela do smanjenja prihoda. Dapače, povisili su se za 4 % u odnosu na 2019. Kada se oduzme pad u travnju i prosincu zbog protuepidemijskih mjera ograničavanja radnog vremena, rast iznosi 10 %. Također je naglasio da KTC neće konzumirati pravo na 16 radnih nedjelja godišnje ukoliko ta odredba bude u Zakonu. Gospodin Katavić je rekao se zalaže za obitelj jer se najvažnije odluke donose u obitelji i obitelj treba čuvati, a upravo je nedjelja dan za obitelj.

Fra Bože Vuleta, osnivač Hrvatskog saveza za slobodnu nedjelju, rekao je kako se ovom temom bavi već 18 godina i kada je započela inicijativa za neradnu nedjelju da su i lijeva i desna opcija politike govorile o pravima radnika, ali da nisu ozakonile neradnu nedjelju. Osvrnuo se također i na medije koji se nisu više potrudili za prava radnika već su podržali poslodavce jer ovise o njihovom kapitalu. Ponovio je da je većina građana RH za neradnu nedjelju. Mišljenja je da mogućnost 16 radnih nedjelja godišnje nije potrebna, ali ako se bez tog kompromisa ne može, onda taj broj treba reducirati.

U Hrvatskoj već postoje primjeri dobre prakse i općina u kojoj se ne radi nedjeljom. Radi se o slavonskoj općini Ivankovo. Inicijator ideje o neradnoj nedjelji bio je načelnik općine Ivankovo gospodin Marko Miličević koji se raspravi pridružio putem platforme ZOOM. Gospodin Miličević je rekao da je ta općina 2. rujna 2018. uvela neradne nedjelje i blagdane.

“Negativnih posljedica odluke nije bilo”, rekao je načelnik Miličević. Dodao je da se umjesto toga trgovcima prihod subotom izuzetno povisio. Zato to smatra primjerom dobre prakse i ne vidi razlog za daljnje rasprave o neradnoj nedjelji na razini države. Također smatra da bi neradno vrijeme trebalo biti od ranog subotnjeg poslijepodneva do ponedjeljka ujutro jer ne vidi razlog da ijedna nedjelja u godini bude radna. Najavio je da će to uskoro predložiti i Hrvatska zajednica općina.