Petir o državnom proračunu za 2022. godinu | Marijana Petir

Hrvatski sabor raspravljao je u srijedu, 1.prosinca 2021. godine o Prijedlogu državnog proračuna za 2022. godinu. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem proračun, istaknuvši kako je glavni smjer preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. “Želimo da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije”, poručio je.

Prijedlog proračuna temelji se na pozitivnim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najavi gospodarskog rata i rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021., uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir rekla je da imajući u vidu pandemiju kojoj se još uvijek ne nazire kraj, kroz proračun su s jedne strane osigurani svi potrebni elementi kako gospodarstvo i radna mjesta ne bi bila ugrožena, a s druge strane, kako bi se svima kojima je potrebna zdravstvena skrb i socijalna zaštita, ona i pružila.

„Ne smije se zaboraviti da se je Hrvatska suočila i s više razornih potresa, koji su mnoge obitelji ostavili bez doma, stoga sanacija šteta od potresa i obnova jest prioritet u ovom proračunu te se nadam da su otklonjene sve administrativne prepreke koje su je do sada usporavale. Vjerujem da su svi svjesni da je pitanje brze obnove, pitanje ostanka stanovnika u ruralnim područjima Sisačko-moslavačke županije“, te je dodala kako su za slabije razvijena područja u Hrvatskoj u proračunu osigurana financijska sredstva, i naglasak je stavljen na ravnomjeran razvoj svih naših krajeva, no podsjetila je da je važno u planiranju projekata, stanovnike ruralnih sredina pitati što im treba kako bi ih zadržali na selu i kako bi oni i dalje čuvali hrvatski prostor.

Petir je rekla kako je pandemija otvorila oči svima onima kojima su poljoprivreda i prehrambena sigurnost bile nebitna tema, a zatvaranjem granica porastao je naš lokalpatriotizam pa se je odjednom počelo kupovati proizvode lokalnih proizvođača, uspostavljene su virtualne lokalne tržnice, a kratki lanci opskrbe hranom profunkcionirali su preko noći. „Ponovnim otvaranjem granica, vratili smo se starim navikama i vlastitoj komociji, zaboravivši da o tome hoćemo li imati dovoljno hrane ovisi i suverenitet naše države. Država i EU pomagale su gospodarstvenicima sredstvima za očuvanje radnih mjesta te poljoprivrednicima čija je proizvodnja pretrpjela štete zbog pandemije, no neki sektori poput stočarstva, unatoč uloženim i planiranim sredstvima, neće se tako lako oporaviti. Iako je Ministarstvo poljoprivrede dobitnik proračuna za 2022.godinu, novac neće biti dovoljan za zaokret u poljoprivredi već ga treba pratiti promišljanje i djelovanje koje će biti podržavajuće za poljoprivrednike“, rekla je Petir.

Podsjetila je da smo unatoč pandemiji imali odličnu turističku sezonu, ali i upozorila da ne smijemo sve svoje karte stavljati na turizam, posebno ne ako u turizmu nema u dovoljnoj mjeri zastupljenih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.

„Stoga želim još jednom podcrtati da je važno proizvesti dovoljno domaće hrane za naše građane ali i za turističku ponudu, a da bi to bilo moguće, potrebne su nam dostatne količine hrane za što je potrebno potaknuti udruživanje proizvođača.  U proračunu je osiguran novac za proizvođačke organizacije, ali moramo otkloniti i prepreke za njihovo osnivanje“, rekla je Petir. Upozorila je da infrastrukturne objekte i distributivne centre za što su osigurana sredstva u proračunu, moramo planirati tamo gdje imamo poljoprivrednu proizvodnju, a sustave za navodnjavanje tamo gdje imamo dovoljni zainteresiranih za navodnjavanje,  kako bi novac koji ulažemo iz proračuna, europskih fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti utrošili na način koji će dati dodanu vrijednost.

„Zbog negativnog utjecaja klimatskih promjena kojima svjedočimo, klimatsko-okolišne ambicije su vrlo visoke, a da bi mogli odgovoriti na njih, treba nam zaokret u ponašanju, u načinu proizvodnje i prerade, u raspodijeli potpora te snažnijem korištenju obnovljivih izvora energije, stoga u tom segmentu smatram važnim otklanjati  administrativne prepreke koje su još uvijek prisutne“, rekla je Petir.