Petir o Sporazumu EU-Mercosur - Marijana Petir

Zastupnica Marijana Petir za Jutarnji list govorila je o Sporazumu EU-Mercosur, a njene odgovore donosimo u cjelosti.

1. EU parlament bi idući tjedan trebao odlučivati o konačnom prihvaćanju ovog Sporazuma. Očekujete li da će on biti usvojen i koje će to posljedice imati na poljoprivredu i tržište EU, a onda i Hrvatske? Teško je unaprijed prognozirati ishod jer je politička rasprava u Europskoj uniji i dalje vrlo napeta, a dio država članica i poljoprivrednih organizacija argumentirano upozorava na moguće negativne posljedice. Poznato je da je Vijeće EU dalo zeleno svjetlo za potpis trgovinskog sporazuma s Mercosurom, no to ne znači da su sva pitanja zatvorena. Ako sporazum bude usvojen u Europskom parlamentu,  posljedice neće biti jednake za sve sektore. Dio europskog gospodarstva, osobito industrija, mogao bi profitirati kroz lakši izvoz, dok bi za poljoprivredu, a posebno za njene osjetljive sektore, to bio dodatni tržišni pritisak u trenutku kada se istodobno raspravlja i o budućoj arhitekturi i financiranju Zajedničke poljoprivredne politike, koja će biti bitno nepovoljnija od sadašnje. Upravo zato ključno je da EU osigura stvarno provedive zaštitne mehanizme i poštene tržišne uvjete.
2. Kako komentirate da je Hrvatska kao država s velikim uvozom hrane i značajnim deficitom prihvatila ovaj Sporazum, iako bi on mogao dodatno povećati uvoz i ugroziti konkurentnost domaće poljoprivrede? Ovisnost o uvozu u prehrambenom sektoru nas čini osjetljivijima na svako dodatno otvaranje tržišta. No važno je naglasiti da se ovdje ne radi o unilateralnoj odluci Republike Hrvatske, već o zajedničkoj trgovinskoj politici Europske unije. U takvom okviru važno je da Vlada i Ministarstvo, ako proces ide dalje, na razini EU i na nacionalnoj razini osiguraju što snažnije zaštitne i kompenzacijske mjere za naše poljoprivrednike – od kontrole standarda i sljedivosti do brzih intervencija u slučaju poremećaja na tržištu.
3. Urušava li EU ovim Sporazumom dodatno svoju poljoprivredu? Tko bi mogao profitirati, a koji sektori su na gubitku? Kao i svaki sporazum o slobodnoj trgovini, tako i ovaj može donijeti koristi dijelu europskog gospodarstva, osobito izvoznim industrijskim sektorima, ali poljoprivreda ne smije biti kolateralna žrtva tih procesa. Ključno načelo mora biti reciprocitet, jer ako se od europskih poljoprivrednika traže visoki proizvodni, okolišni i zdravstveni standardi i doprinos zelenoj tranziciji, isti standardi moraju vrijediti i za proizvode koji ulaze na europsko tržište jer u suprotnom se naše poljoprivrednike dovodi u nepovoljan položaj te se ne štite na pravi način niti interesi potrošača. Najviše će od Sporazuma profitirati izvozni sektori poput automobilske i strojarske industrije te dijela prehrambene industrije i to one s visokim udjelom dodane vrijednosti. Pod najvećim pritiskom biti će sektori mesa, poput primjerice govedine, no tu su i šećer, med, soja i dr.
4. Za utorak su u Strasbourgu najavljeni novi prosvjedi poljoprivrednika. Hoćete li dati podršku hrvatskim poljoprivrednicima i kako komentirate slab odaziv naših zastupnika na ranijim prosvjedima? Podržavam pravo poljoprivrednika na miran prosvjed i smatram legitimnim da se njihov glas čuje u trenutku kada se odlučuje o pitanjima koja izravno utječu na njihov dohodak, opstanak farmi i ruralnih područja. Poljoprivreda je pitanje prehrambene sigurnosti, a time i nacionalne sigurnosti. Što se tiče zastupnika u Europskom parlamentu, očekujem da će pokazati političku odgovornost, biti u kontaktu s proizvođačima i javno obrazložiti vlastiti stav i glasanje o ovako važnim temama.
5. Jeste li u kontaktu s hrvatskim poljoprivrednicima i strahuju li od ovog Sporazuma? Da, u kontaktu sam s poljoprivrednicima i sektorskim predstavnicima. Zabrinutost je realna, osobito u sektorima koji su već pod pritiskom visokih troškova proizvodnje i niskih otkupnih cijena. Njihova poruka je jasna: žele poštene tržišne uvjete, poštivanje standarda i konkretna jamstva da neće biti izloženi nelojalnoj konkurenciji.
6. Koji su sljedeći koraci ako Sporazum, nakon potpisa, ide u Europski parlament i stupi na snagu? Ima li još mehanizama zaštite? Nakon potpisa, ključna politička točka je postupak u Europskom parlamentu. Ako sporazum dobije potrebnu političku potvrdu i krene u primjenu, presudnu ulogu imat će zaštitni mehanizmi predviđeni na razini EU. Ti mehanizmi moraju omogućiti brzu reakciju u slučaju poremećaja tržišta, naglog rasta uvoza ili pritiska na cijene, posebno u osjetljivim sektorima. Zaštite moraju biti učinkovite i provedive u praksi, a ne samo formalno predviđene. Primjerice, predviđa se da se gotovo 45 % uvozne kvote govedine odnosi na zamrznuto meso i to u situaciji u kojoj na razini EU postoji pravni vakum koji omogućuje dugotrajno zamrzavanje proizvoda i stvara nelojalnu konkurenciju europskim proizvođačima. Saborski Odbor za poljoprivredu zatražio je od Europske komisije  da se na razini EU propiše maksimalni rok trajanja zamrznutih mesnih proizvoda, jer smatramo da bi taj alat mogao biti dodatni mehanizam zaštite. Na naš prijedlog je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, naši poljoprivrednici koriste znatno manje pesticida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU, Hrvatska je država slobodna od GMO-a i to su naše prednosti koje moramo kapitalizirati tako da kroz adekvatnu zakonsku regulativu i posebne propise bolje pozicioniramo hrvatske poljoprivredne proizvode na tržištu i na taj način zaštitimo naše poljoprivrednike ali i potrošače. Naš je Odbor u tom smislu dao niz prijedloga i konkretnih rješenja za koje očekujem da uđu u implementacijsku fazu.
7. Koja je Vaša poruka Ministarstvu i Vladi, a koja poljoprivrednicima u vezi s ovim trgovinskim sporazumom? Vlada pruža potporu poljoprivrednicima, a u budućnosti je potrebno aktivno i transparentno zastupati interese hrvatskih poljoprivrednika, tražiti reciprocitet standarda, osigurati snažne kontrole i jasne zaštitne mehanizme te biti spreman na brze intervencije i kompenzacijske mjere za najizloženije sektore. Poljoprivrednicima poručujem da imaju moju podršku, a da bi bolje mogli zastupati svoje interese, važno je udruživanje i zajednički nastup prema institucijama i tržištu. Samo snažna organizacija proizvođača može osigurati bolju pregovaračku poziciju i veću otpornost u uvjetima dodatnog otvaranja tržišta.