Petir o stanju na Bliskom istoku i odlukama Europskog Vijeća o demografiji - Marijana Petir

U raspravi o izvješću koje je podnio predsjednik Vlade Andrej Plenković o sastancima s Europskog Vijeća, zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir, rekla je kako je teroristički napad Hamasa na nedužne civile u Izraelu, prije mjesec dana, koji je odnio gotovo 1400 života i ostavio 5500 ozlijeđenih i 240 otetih, užasnuo svijet. Napad je to koji je ubio najviše ljudi u 75 godina od uspostave Države Izrael. Riječ je o vandalskom činu prema civilnom stanovništvu koji se može smatrati terorizmom.

Petir je rekla kako je neosporno da se Izrael ima pravo braniti, a legitimna obrana i vojni odgovor Izraela moraju biti usmjereni prema Hamasu i Islamskom džihadu. Hamas, kao teroristička organizacija ne predstavlja legitimne težnje Palestinaca i mora biti zaustavljen.

No, u tim aktivnostima treba uložiti maksimalne napore kako bi se sačuvali životi civila koji su i sami osuđeni na teške uvjete života u Pojasu Gaze zbog vrlo loše politike Hamasa koji ih često koristi kao živi štit.

„Pridružujem se svima onima koji su pozvali na momentalno oslobađanje zarobljenih civila, prohodnost humanitarne pomoći do onih kojima je potrebna, otvaranje humanitarnih koridora i sigurnih prolaza, humanitarne stanke, zaštitu civila, te ulaganje napora u uspostavu održivog i trajnog mira koji je toliko potreban Bliskom Istoku“, rekla je Petir i podsjetila na stajalište Republike Hrvatske od početka jasno: osuđujemo teroristički napad Hamasa, ističemo pravo Izraela na sigurnost i samoobranu, uz poštivanje odredbi međunarodnog humanitarnog prava, kao i zaštitu civilnog stanovništva.

„Treba ponoviti i da suprotno tvrdnjama nekih pojedinaca koje su danas ovdje izrečene,  Hrvatska je za uspostavu mira, poziva na poštivanje humanitarnog prava, te smo uputili humanitarnu pomoć u iznosu od 250.000 eura stanovnicima Pojasa Gaze. Ali i jasno treba istaknuti da je Izrael kao suverena zemlja, žrtva terorističkog napada“, rekla je Petir.

Europsko je vijeće donijelo zaključke o kojima danas razgovaramo, a kojima se osuđuje Hamasov teroristički napad na Izrael, traži se otvaranje humanitarnih koridora i stanki za dopremu humanitarne pomoći civilima Pojasa Gaze za što je glasala i Hrvatska.

Petir se osvrnula i na demografiju, te podsjetila kako je u svojim zaključcima iz lipnja 2023. Europsko vijeće pozvalo je Europsku komisiju na donošenje paketa instrumenata kao odgovor na demografske izazove, a posebno njihov utjecaj na konkurentsku prednost Europe.

Rekla je kako građani očekuju zajedničko djelovanje EU-a i svojih nacionalnih vlada za upravljanje demografskim promjenama i njihovim posljedicama. Dodala je kako se relevantne politike trebaju voditi načelima ravnopravnosti žena i muškaraca kao i međugeneracijske pravednosti, temeljiti na lokalnim okolnostima, osobito s obzirom na ruralne i udaljene regije, te prihvatiti druge globalne megatrendove, kao što su zelena i digitalna tranzicija.

„Za ispunjavanje tih ciljeva, potreban je koordinirani pristup na svim razinama vlasti u okviru kojeg na demokratski i uključiv način sudjeluju svi dionici u gospodarstvu i društvu“, rekla je Petir.

Odluka o tome hoće li netko imati djecu osobni je izbor. Međutim, kvaliteta života, dostupnost skrbi i stanovanja, kao i mogućnosti zapošljavanja i odgovarajući prihodi mogu utjecati na te odluke. Mladi sve češće odgađaju odluku o osnivanju ili proširenju obitelji.

„Ipak, kad im se postavi to pitanje, mnogi od njih, osobito visokoobrazovane žene, navode kako bi željeli imati više djece nego što ih imaju. Neki od glavnih razloga kojima se objašnjava razlika između stvarne i željene veličine obitelji uključuju poteškoće u usklađivanju između obiteljskog i poslovnog života kao i gospodarsku i socijalnu nesigurnost povezanu s izgledima za zapošljavanje, troškovima života i stanovanja“, istaknula je zastupnica Petir.

Europska komisija je u listopadu uputila Vijeću Komunikaciju o demografskim promjenama s paketom instrumenata za djelovanje u kojem bih ja voljela vidjeti konkretne mjere kojima će se mladima pomoći da riješe pitanje svog stanovanja i doma.

U dokumentu se spominje pozitivan primjer Mađarske koja ima stambenu subvenciju za obitelji, nepovratnu državnu subvenciju za obitelji koje imaju barem jedno dijete, subvenciju za kupnju ili proširenje stana ili kuće. Obitelji u manjim naseljima mogu se prijaviti za stambenu subvencije za obitelji u ruralnim područjima čime se nastoji zadržati stanovništvo u ruralnim područjima.

Hrvatska ima program POS kroz koji je u 21 godinu prodano skoro 9000 stanova, a kroz model subvencioniranih stambenih kredita oko 37.000 stanova. No, to su mjere koje se odnose na stambeno zbrinjavanje prvenstveno u gradovima.

„Ja smatram da slične modele trebamo omogućiti i mladim obiteljima na selu jer ako želimo mlade zadržati na selu ili privući nove stanovnike sela što je s jedne strane preduvjet i za njihovu odluku da zasnuju obitelj ili je prošire, moramo ih u tome podržati.

Neke općine u Hrvatskoj imaju takve mjere, no njihovi fiskalni kapaciteti nisu dovoljni da bi se postigli željeni rezultati“, rekla je Petir.

Ona je pozvala da se i država kao i EU uključi svojim financiranjem u stambeno zbrinjavanje mladih u ruralnim sredinama jer ostanak ljudi na selu nije samo pitanje demografije, već i pitanje nacionalne sigurnosti.