Petir podržala Sporazum o suradnji Hrvatske i Izraela u području javne sigurnosti - Marijana Petir

“Prošle smo godine obilježili 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Izraela. Tijekom gotovo tri desetljeća hrvatsko-izraelski odnosi su se sustavno gradili te su doveli do visoke razine međusobnog povjerenja i dobrih partnerskih odnosa tako da su bilateralni odnosi između Republike Hrvatske i Države Izrael na najvišoj razini od dana njihove uspostave”, rekla je Marijana Petir.

Ona je dodala da pored rekordnog broja bilateralnih sporazuma i ostalih međunarodnih akata, potpisan je i  Memorandum o suglasnosti o strateškom partnerstvu između ministarstava vanjskih poslova dvije države krajem 2020. godine, dok je 2019. godine sklopljen Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnosti s ciljem jačanja suradnje uspostavljene Ugovorom iz 2009.

Tim Sporazumom, kojeg su potpisali ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Izraela, uređena su pitanja nadležnih tijela, dodatnih područja i oblika suradnje u borbi protiv kriminala i osiguranju javne sigurnosti, kibernetičkog kriminala, zaštite svjedoka, razmjene informacija i osobnih podataka, postupanja po zahtjevu, kao i uspostavljanje zajedničke radne skupine, troškova, jezika u postupku, te odnosa prema nacionalnom pravu i međunarodnim obvezama.

Riječ je ujedno o Sporazumu kojim je proširena i produbljena suradnja između sigurnosnih agencija, prije svega ministarstava unutarnjih poslova u području kibernetičke sigurnosti te području razmjene časnika i eksperata.

Sigurnost građana jedna je od najvažnijih zadaća svake države. Ona podrazumijeva zaštitu građana od kriminala, terorizma i svih ostalih prijetnji slobodnom i sigurnom životu sukladno načelima zajamčenim Ustavom. Ključnu ulogu u osiguranju javne sigurnosti ima policija. Policijski službenici između ostalog štite život, slobodu i sigurnost svih osoba, javni red i mir i imovinu, sprječavaju počinjenje kaznenih djela i tragaju za počiniteljima istih.

Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europola u sklopu kojeg se odvija policijska suradnja sa svim državama članicama Europske unije u cilju sprječavanja i suzbijanja ozbiljnog i organiziranog kriminala i terorizma. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske također ima uspostavljene odnose sa svim policijskim strukturama kako u državama članicama Europske unije, tako i u ostalim državama u neposrednom okruženju, a članstvo u Interpolu omogućuje nam policijsku suradnju s gotovo svim državama svijeta.

“Cilj je i dalje unaprjeđivati sudjelovanje u sigurnosnim informacijskim sustavima kako bi se postojeća policijska suradnja još više poboljšala, a samim time povećala sigurnost svih hrvatskih građana kao i građana  Europske unije. U tom smislu, s početkom ove godine, ispunjen je i strateški cilj Republike Hrvatske a to je pristupanje Schengenskom prostoru i iskorištavanje u punom opsegu Schengenskog informacijskog sustava druge generacije”, rekla je Petir.

Svjesni smo da počinitelji teških i organiziranih prekograničnih kaznenih djela pronalaze nove putove djelovanja i nove načine za izbjegavanje otkrivanja. Kaznena djela kao što su trgovanje ljudima, trgovanje vatrenim oružjem, krijumčarenje droge, financijska i gospodarska kaznena djela te kaznena djela protiv okoliša imaju teške posljedice na ljude, društvo i gospodarstvo.

Skupine koje se bave organiziranim kriminalom i uključene su u krijumčarenje migranata iskorištavaju ranjivost ljudi koji traže zaštitu ili bolje gospodarske mogućnosti te su odgovorne za gubitke života u ime dobiti. Organizirani kriminal pomaže i terorizmu i kibernetičkom kriminalu, primjerice nabavljanjem oružja, financiranjem putem krijumčarenja droge i prodiranjem na financijska tržišta.

“Kibernetički kriminal rastuća je prijetnja temeljnim pravima građana i gospodarstvu, kao i razvoju uspješnog jedinstvenog digitalnog tržišta . Uz rast internetskog poslovanja banaka i trgovina, kibernetički kriminal može predstavljati priliku za ostvarenje velike dobiti kriminalcima, a mogućnost velikog gubitka građanima. Počinitelji kibernetičkih kaznenih djela mogu djelovati iz mjesta izvan Unije kako bi oštetili ključne infrastrukture i istovremeno naudili brojnim žrtvama diljem država članica uz minimalan trud i minimalan rizik. Slično tome, u nadolazećim bi se godinama mogle povećati prijetnje poput kibernetičkog terorizma i hibridnih prijetnji. Počinitelji zlorabe tehnike anonimizacije i mehanizme anonimnog plaćanja za nezakonito trgovanje drogama ili oružjem na internetu, nezakonite transakcije i pranje novca. Kibernetički kriminal usko je povezan i sa seksualnim iskorištavanjem djece, uz sve veći i zabrinjavajući trend zlostavljanja djece uz prijenos uživo na internetu”, upozorila je Petir.

Podsjetila je da se susrećemo sa sve više prijetnji i da se moramo  držati zajedno , a Sporazum  između Hrvatske i Izraela u području javne sigurnosti trasira put  kojim Hrvatska i Izrael mogu Europu i “naše dvije zemlje” zaštititi od kriminalnih  i kibernetičkih ugroza i podići javnu sigurnost.

Naš život se sve više seli u digitalnu sferu i zbog toga je potrebo zaštiti sve ono s čime raspolažemo i čime se danas bavimo, a Izrael je tu jedna od vodećih zemalja u svijetu. Broj, ozbiljnost i međunarodna priroda kibernetičkih napada iziskuje od država sve veće napore, inovativnost, ali i suradnju među državama. Suradnja na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini je neophodna za ispravno funkcioniranje i sigurnost digitalnog okruženja pa ovaj sporazum može pridonijeti kibernetičkoj sigurnosti Hrvatske, njenih građana i institucija.

Nacionalni ured za kibernetiku u Izraelu odgovaran  je izravno premijeru i u rangu je s ostalim sigurnosnim institucijama poput obavještajnih službi.
Istražuje nedozvoljene ulaze u računala iz raznih pobuda – od ugroza političkih, gospodarskih i financijskih institucija do mogućih napada na “kritičnu infrastrukturu” poput energetskih i komunalnih postrojenja, ali i zdravstvenog sustava, prometa, plasiranja lažnih vijesti te utjecaja na demokratske i izborne procese.
Prije desetak godina kibernetičke prijetnje odnosile su se uglavnom na upade u elektronsku poštu, no danas ih je mnogo više i usmjerene su čak i na tržišta kripto valuta te GPS sustave kojima se mogu, primjerice, bez ikakvih tragova i upozorenja na upravljačkim sustavima povećati brzina ili skretati putanja zrakoplova.
Kako bi se što uspješnije suočio s kibernetičkim prijetnjama, Izrael je uspostavio jedinstveni centar za cyber napade i uveo hitni broj 119 na koji se uočene prijetnje mogu prijaviti. Česte su situacije, ističu izraelski stručnjaci, da ih na nepravilnosti upozoravaju moralni hakeri svjesni mogućnosti zlouporaba u cyber prostoru.

“Hrvatska i Izrael dijele zajedničke vrijednosti kao i mnogo zajedničkih interesa i u drugim područjima političke, sigurnosne, obrambene, gospodarske, turističke, znanstvene, kulturne, i svekolike bilateralne suradnje te redovno razmjenjuju stajališta o najvažnijim regionalnim i globalnim pitanjima, kao i međusobne podrške gdje god je to moguće. Posebno važnu poveznicu u tim odnosima predstavljaju hrvatski građani koji žive u Izraelu i židovska zajednica u Hrvatskoj, koji dodatno približavaju naša dva društva”, rekla je Petir.

Dodala je kako u odnosima Hrvatske i Izraela, značajnu ulogu ima i potpuna opredijeljenost Republike Hrvatske prema borbi protiv svih oblika netolerancije, pri čemu je borba protiv antisemitizma na vrhu hrvatskih prioriteta. Upravo stoga, RH je izabrana biti predsjedavajućom državom Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust kojeg je preuzela u ožujku ove godine.
Republika Hrvatska je predana nastavku jačanja dugotrajnog i održivog partnerstva s Državom Izrael bilateralno, kao i kroz relevantne regionalne i multilateralne forume.