Petir poručila iz Splita: Okus naše hrane nikog ne ostavlja ravnodušnim | Marijana Petir

Pod pokroviteljstvom Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora u Splitu se danas održava 1. Mediteranski poljoprivredni forum u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.

Predstavnici zakonodavne, izvršne vlasti, strukovnih udruženja, znanstvene i stručne javnosti na Forumu raspravljaju o temama vezanim uz – Mediteran – zajednički prostor življenja, mediteranski identitet i poljoprivredu, brendiranje hrvatskog Mediterana kroz gastronomiju i poljoprivredne proizvode ali i izazove s kojima se hrvatska poljoprivreda suočava.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula je kako mediteranska poljoprivreda, svojim habitusom zbog ograničenih resursa poput poljoprivrednog zemljišta i vode te izloženosti klimatskom utjecaju sušnih i vrućih razdoblja, možda najbolje pokazuje održivo upravljanje u poljoprivredi koje se na mediteranskom području prakticira već stoljećima, ali predstavlja i način života koji nas asocira na zdravo i prirodno.

Referirajući se na hrvatske proizvode zaštićene na europskoj razini, poput Šoltanskog maslinovog ulja, Poljičkog soparnika, Malostonske kamenice, Paške janjetine, Dalmatinskog pršuta i Neretvanske mandarine,  Petir je rekla kako okus naše hrane nikog ne ostavlja ravnodušnim i zato više pažnje trebamo posvećivati njenoj promociji, posebice mediteranskoj prehrani koja je upisana na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine. Društvena, duhovna i materijalna sfera svakodnevnog života, te običaji životnog i godišnjeg ciklusa, temelj su identiteta ljudi koji žive na tom prostoru i nasljeđe raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. U tom smislu, Petir ističe kako je mediteranska prehrana više od hrane i definira način života blizak novim europskim trendovima poput europskog Zelenog plana i Strategije od polja do stola koji od nas zahtijevaju odgovornije ponašanje prema resursima koje koristimo.

„I posljedice pandemije bolesti COVID-19 pokazale su da sektor poljoprivrede, posebno mali i srednji poljoprivredni proizvođači, kao i sektor šumarstva i uz šumu vezanih industrija, koji su izravno vezani uz ruralna područja, pokazuju najveću otpornost, pa je i to razlog da na njima temeljimo razvoj i dugoročno planiramo kako njihove proizvode učiniti tržišno atraktivnijim i dostupnijim krajnjim potrošačima, podižući pri tome svijest o važnosti korištenja održivih poljoprivrednih praksi“, istaknula je Petir.

Zato je važno, upozorila je Petir,  raditi na unutarnjoj koherentnosti mjera otpornosti i njihovom usklađivanju s ciljevima ruralnog razvoja, specijalizacije i digitalne transformacije poljoprivrede, kružne i bio ekonomije – pri donošenju odluka od najviših do najnižih razina upravljanja.

„U ovoj koherentnosti upravo kratki lanci opskrbe hranom mogu doprinijeti povezivanju zelene i plave njive pa je, zbog njihovog malog ugljičnog otiska, važno vrednovati doprinos koji daju borbi protiv klimatskih promjena i istovremenom osiguravanju dostupnosti svježe lokalno proizvedene hrane krajnjim potrošačima i drugim sektorima kao što je to npr. turizam,  ali i jačanju tržišnog položaja samih poljoprivrednika koji hranu proizvode i istovremeno čuvaju ruralni prostor“, rekla je Petir.

Istaknula je da u tom smislu su utjecaj europske i nacionalne trgovinske politike, potreba provođenja edukativnih i informativnih aktivnosti koje bi osigurale prepoznatljivost domaćih proizvoda i skepticizam hrvatskih poljoprivrednika prema bilo koje obliku udruživanja prepreke koje stoje na putu snaženja kratkih lanaca opskrbe hranom i potrebno ih je rješavati.

„Vjerujem kako će i rasprave koje će se provesti u okviru foruma osvjestiti važnost mediteranske poljoprivrede za cjelokupni koncept specifičnog načina života usklađenog s prirodom i dati priliku nekim novim idejama i aktivnostima koje će mediteransku poljoprivredu učiniti privlačnijom za nove i mlade poljoprivrednike, a što će utjecati na zaustavljanje trenda depopulacije ruralnih područja i promjenu stila života“, zaključila je Petir.

U nastavku Foruma, Petir je predstavila Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodom od GMO-a, koju je Odbor za poljoprivredu uputio prošlog tjedna u proceduru usvajanja u Hrvatskom saboru, a kojom se ukazuje na važnost provođenja okolišno osjetljivih poljoprivrednih praksi u poljoprivrednoj proizvodnji, zaštitu i očuvanje prirode i bioraznolikosti u Alpe-Adria-Dunav području i prava država članica Europske Unije na samostalno odlučivanje o uvođenju živih GMO-a u okoliš. Petir je rekla da je Hrvatska zemlja slobodna od GMO-a i da želimo da tako ostane u budućnosti, stoga ova Deklaracija predstavlja podršku tom opredjeljenju kao i poticaj snažnijem razvoju ekološke poljoprivrede i održivim oblicima turizma.