Petir: Površan pristup prema našim šumama potrebno je žurno promijeniti | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir , sudjelovala je, kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića na Stručnom skupu „Politike i zakonodavstvo Europske unije i Republike Hrvatske u potrajnom gospodarenju šumama – izazovi i posljedice“ u organizaciji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika.

„U Hrvatskoj su, zahvaljujući stoljetnoj snažnoj povezanosti i suradnji visokoga školstva, znanosti i struke u šumarstvu, u gospodarenje šumama utkana načela održivoga ili potrajnoga gospodarenja temeljenoga na znanstvenim spoznajama zagrebačke škole uzgajanja šuma, uz prirodnu obnovu šuma i očuvanje klimatogenih šumskih zajednica, te uz istodobno pružanje mnogih općekorisnih usluga šume  cijelomu društvu“, uvodno je istaknuo dekan Šumarskog fakulteta, prof.dr.sc. Tibor Pentek. Ovakav održivi i prirodni pristup gospodarenju šumama u Hrvatskoj, osigurao je ljepotu, prirodnost i stabilnost naših šuma te posljedično njihovu bioraznolikost koja je jedna od najvećih u Europskoj uniji. To je naša posebnost i vrijednost unutar, ali i izvan granica EU-a. „S obzirom na važeće zakonske okvire u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj, ali i nove dokumente EU-a koji su netom doneseni ili su u završnoj fazi donošenja, potpuno se opravdanom čini bojazan hrvatske šumarske struke da se održiv pristup gospodarenju šumama, kakav njegujemo već više od stoljeća, dovodi u pitanje“, rekao je Pentek. On je istaknuo da upravo zbog toga EU treba prepoznati održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse koji treba implementirati na što širem području EU-a, a hrvatski šumarski stručnjaci i njihov „know – how“ u toj im implementaciji može biti od velike pomoći.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir rekla je kako Ugovorom o funkcioniranju Europske Unije nije obuhvaćena zajednička šumarska politika i ista je u nadležnosti država članica. Istaknula je kako novi smjer europskih politika sve više prepoznaje važnost šumarske politike, a što potvrđuju i aktivnosti koje se  poduzimaju na razini Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta iz kojih je moguće iščitati sve značajnije prepoznavanje i vrednovanje utjecaja šuma. Iz  Izvješća Komisije o Novoj strategiji za šume i sektoru temeljenom na šumama iz 2018. godine, ali i svih komunikacija, aktivnosti i dokumenata vezanih uz Zeleni plan, Klimatsku strategiju do 2050., strategije o biogospodarstvu i bioraznolikosti, Strategiju od polja do stola i preuzetih međunarodnih obveza kojih je Unija potpisnica, kao i Rezolucije Europskog parlamenta iz listopada ove godine o europskoj strategiji za šume, moguće je zaključiti, ističe Petir , kako bi uz postojeće financiranje iz mjera programa ruralnog razvoja Zajedničke poljoprivredne politike upravo EU Strategija za šume bila koristan alat za zaustavljanje krčenja i propadanja šuma te obnovu šuma kao i stvaranje održivih mehanizama za poticanje zelenog financiranja za šume. „Uz prepoznavanje poveznica i važnost koordinacija  između sektora koji se temelji na šumama i sektora poljoprivrede, digitalizacije, obrazovanja, istraživanja i inovacija važno je ovdje prepoznati i doprinos koji šume pružaju zaštiti klime, razvoju lokalnih kružnih biogospodarstava i otvaranju radnih mjesta, ponoru CO2, očuvanju ekosustava i biološkoj raznolikosti“, rekla je Petir. Ona je stava kako je novi smjer europskih politika koji u obzir uzima međusobne utjecaje politika i jača njihovu koordinaciju, iako slojevit i složen, jedini koji može biti održiv i dati dodanu vrijednost. Petir je podsjećajući na Inicijativu vezanu uz LULUCF Uredbu i njen utjecaj na praksu gospodarenja šumama, koju je pokrenula u Europskom parlamentu, a za koju je dobila podršku drugih država članica EU, istaknula kako je ista rezultirala izuzećem kojim je Hrvatskoj omogućeno  da svoju referentnu razinu za šume izračuna uzimajući u obzir okupaciju dijela teritorija u razdoblju od 1991 – 1998. i učinke rata na teritoriju RH. „Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, te Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice“, pojasnila je Petir.

Podsjetila je  i na inicijativu koju je iznijela jesenas u okviru Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, o potrebi  inventarizacije šuma, a koju je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo, te u Proračunu za 2021. godinu osiguralo iznos od 7 milijuna kuna namijenjenih Nacionalnoj inventuri šumskih resursa Republike Hrvatske kao i 1,7 milijuna kuna namijenjenih mjerama očuvanja šumskih genetskih resursa. Upravo su ovo dokazi kako je uz europski okvir, važna i nacionalna i međunarodna razmjena informacija i zajednički rad na pitanjima od utjecaja na šume. „Počesto nam se događa da šume uzimamo „zdravo za gotovo“ zaboravljajući njihov višestruki utjecaj na razne segmente društva i zajednice. Reagiramo u kriznim situacijama kao što su to požari, ledolomi i druge elementarne nepogode. Tada je prekasno jer se više nije moguće vratiti na početne pozicije i tek tada postanemo svjesni multifunkcionalne uloge šume“, istaknula je Petir, upozorivši kako je površan pristup prema našim šumama potrebno žurno promijeniti.  Zahvaljujući svim dionicima šumarskog sektora, od lugara u šumi, do prisutnih visoko priznatih stručnjaka i znanstvenika koji vode brigu o potrajnom gospodarenju šumama, a posebno hrvatskim šumarima na organiziranoj provedbi četvrt stoljeća duge tradicije potrajnog  gospodarenja hrvatskim šumama, Petir je sudionicima zaželila uspješan rad Stručnog skupa i pozvala na daljnju suradnju na dobrobit hrvatskih šuma i cijelog šumarskog sektora.

Photo: Hrvatski sabor