Petir pozvala na otklananje prepreka nastavku proizvodnje u Petrokemiji - Marijana Petir

Prošle godine je stupila na snagu Uredba (EU) 2019/1009 od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržište. Ova uredba regulira stavljanje na tržište gnojidbenih proizvoda s oznakom CE  koji će se prodavati na unutarnjem tržištu Europske unije. Uredba je izravno primjenjiva u Hrvatskoj. Međutim, kako u Hrvatskoj ne postoji pravni okvir za ostale gnojidbene proizvode (one koji ne nose oznaku CE), Ministarstvo poljoprivrede u zakonsku proceduru uputilo je prijedlog Zakona o gnojidbenim proizvodima koji, osim prenošenja Uredbe, treba regulirati i pitanje gnojidbenih proizvoda koji ne nose CE oznaku.

Konačnim prijedlogom zakona o gnojidbenim proizvodima osigurava se slobodno kretanje na unutarnjem tržištu EU gnojidbenog proizvoda koji ispunjava zahtjeve Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća i nosi oznaku CE prilikom stavljanja na tržište, ali će se omogućit i stavljanje na hrvatsko tržište i gnojidbenih proizvoda koji ne nose CE oznaku te će se jasnije i preciznije normativno regulirati provedba nacionalnih odredbi o gnojidbenim proizvodima.

Proizvođači će, imati mogućnost odabira načina na koji će stavljati gnojidbene proizvode na tržište – primjenom Uredbe EU kojom će se omogućiti slobodno kretanje na jedinstvenom tržištu ili slijedeći pravila utvrđena na nacionalnoj razini te pridržavajući se pravila uzajamnog priznavanja prilikom plasiranja na tržište u drugoj državi članici EU.

Uvjeti za stavljanje gnojiva na raspolaganje na unutarnjem tržištu djelomice su usklađeni s Uredbom (EZ) br. 2003/2003, koja gotovo isključivo obuhvaća gnojiva od anorganskih materijala dobivenih kemijskim putem ili iz rudnika. Osim toga, postoji potreba za iskorištavanjem recikliranih ili organskih materijala u svrhu gnojidbe. Kao važan preduvjet za daljnju upotrebu gnojiva proizvedenih iz takvih recikliranih ili organskih materijala je utvrđivanje usklađenih uvjeta za njihovo stavljanje na raspolaganje na cijelom unutarnjem tržištu. Takvo poticanje ciklusa hranjiva dodatno bi pospješilo razvoj kružnog gospodarstva i omogućilo resursno učinkovitiju opću upotrebu hranjiva te istodobno smanjilo ovisnost Unije o hranjivima iz trećih zemalja.

“U Hrvatskoj se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prosjeku potroši oko 427 000 tona mineralnih gnojiva. Petrokemija d.d. na domaćem tržištu prodaje oko 260 do 300 tisuća tona mineralnih gnojiva te pokriva cca 60 do 70% domaće potrošnje”, rekla je Marijana Petir i podsjetila kako je Petrokemija d.d. Kutina lider na tržištu mineralnih gnojiva u Hrvatskoj te značajan sudionik na regionalnom tržištu susjednih zemalja. Godišnji kapacitet proizvodnje tvrtke je oko 1,35 milijuna tona mineralnih gnojiva s mogućnosti skladištenja ukupno gotovih proizvoda u rasutom stanju 196.000 tona, od toga u Kutini 184.000 tone i 12.000 tona u Šibeniku (skladište Rogač). U posljednjim godinama Petrokemija je godišnje proizvodila oko milijun tona mineralnih gnojiva, od čega je cca 30% prodavala na domaćem tržištu, a 70% izvozila.

Petir je rekla kako zbog energetskog šoka, volatilnosti energetskog tržišta, porasta cijene plina i nesigurnosti opskrbe plinom koji je glavna sirovina i energent za proizvodnju mineralnih gnojiva, ali i prisutne netržišne konkurencije u nabavci mineralnih gnojiva koja se uvoze iz trećim zemalja, a pri tome ne udovoljavaju kriterijima kojima moraju udovoljiti gnojiva proizvedena u Uniji, poslovanje Petrokemije d.d., jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Republici Hrvatskoj, dovedeno je u pitanje. U proteklom razdoblju Petrokemija je provela optimizaciju i racionalizaciju poslovanja, no gotovo godinu dana u Petrokemiji je obustavljena proizvodnja. “Prije nekoliko dana, startala su energetska postrojenja, Postrojenje za proizvodnju dušične kiseline 1 i Postrojenje za proizvodnju NPK. Ne želeći se mješati u poslovnu politiku vlasnika, želim podsjetiti da 25% proračuna Grada Kutine i Sisačko-moslavačke županije puni se iz Petrokemije te da tamo radi 1200 radnika, i 165 000 poljoprivrednika veže svoje poslovanje uz proizvode te tvrtke, stoga imamo potrebu poručiti da nam je stalo da Petrokemija nastavi s proizvodnjom te da se žurno,  ukoliko postoje, otklone prepreke koje tome stoje na putu”, rekla je Petir.

Ona je podsjetila da je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora tražio u političkom dijalogu od Europske komisije ograničenje cijene plina te pomoć industriji mineralnih gnojiva koja se je prošle godine u cijeloj EU našla u velikom problemu. “Upozorili smo da ukoliko ne dođe do zajedničke rekacije na europskoj razini, sudbina šećerana mogla bi zadesiti i tvornice mineralnih gnojiva”, rekla je Petir. Komisija je reagirala djelomično i regulirala cijene plina, no najavila je i novu Komunikaciju za gnojiva. Komisija je odlučila da neće ukinuti antidampinške mjere za gnojivo velikim izvoznicima, uključujući SAD, Rusiju i druge, što Petir ocjenjuje dobrom odlukom koja ide u cilju zaštite domaće industrije mineralnih gnojiva, a time posredno i prehrambene sigurnosti.

Poljoprivrednici su ipak očekivali financijsku podršku s europske razine zbog visokih cijena gnojiva prošle godine, a koja su nabavljali za ovogodišnju proljetnu sjetvu. Vlada Republike Hrvatske reagirala je paketima pomoći u više navrata, a posljednji proljetni paket pomoći usvojen je prošlog tjedna u vrijednosti od 1,7 milijardi eura u kojem su zastupljeni i poljoprivrednici. “Stava smo da je to dobar potez jer u vremenima krize, moramo imati brze, jasne i učinkovite intervencije štiteći građane, posebno one u riziku siromaštva, štiteći pružanje svih javnih usluga, te pomažući gospodarstvu, poljoprivrednicima, ribarima i drvnoj industriji”, rekla je Petir.

Hrvatska nije utonula u tehničku recesiju nego je u četvrtom tromjesečju stvarila rast no treba biti oprezan i reći da su mjere na to utjecale i da ćemo ih očito i dalje morati raditi provoditi. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj nije padala, neki sektori su se bolje osnažili, dok su neki još uvijek značajno osjetljivi. Posljednje procjene DZS-a pokazuju da je procijenjena vrijednost poljoprivredne proizvodnje premašila 22 milijarde kune.
U 2021. ostvaren je rast od preko 13 posto. Brojke za 2022. još nisu konačne, a procjenjuje se rast od 9,5 posto. Treba biti oprezan i reći da je u 2022. inflacija itekako utjecala na vrijednosti, ali utjecala je i suša koja je smanjila proizvodnju prema registru šteta za preko 3 milijarde kuna.

“Uz sve teškoće s kojima se poljoprivrednici susreću, poseban izazov predstavljaju i klimatske promjene na koje cijeli sektor mora razviti otpornost, no to će biti moguće učiniti samo zajedničkim djelovanjem poljoprivrednika, države i EU”, zaključila je Petir.