Petir protiv prijedloga o reviziji ugovora Svete Stolice i Hrvatske - Marijana Petir

“Kada bih pojednostavila ovaj prijedlog o reviziji ugovora Svete Stolice i Hrvatske kojeg je podnijela Anke Mrak Taritaš, rekla bih da ona želi ukrasti Božić, Crkvu zatvoriti u sakristiju, ukinuti vjeronauk, a vjernicima ukinuti slobodu vjerovanja kao temeljnog ljudskog prava. Sve to za mene je aposlutno neprihvatljivo te ću glasovati protiv ovakvog prijedloga.”, rekla je zastupnica Marijana Petir.

Republika Hrvatska vjerskoj je slobodi i vjerskom pitanju pristupila ustavno i zakonski regulirajući odnose između države i vjerskih zajednica. Prvi i najvažniji korak u tom procesu četiri su sklopljena ugovora s Katoličkom crkvom – o dušobrižništvu u oružanim i redarstvenim snagama, o odgoju i kulturi, o pravnim te o gospodarskim pitanjima  – koji su, što nije nevažno, svojim sadržajem uvelike postali model uređenja odnosa države i s drugim vjerskim zajednicama.

Republika Hrvatska je prihvaćanjem ugovora sa Svetom Stolicom priznala Katoličku crkvu kao ravnopravna sugovornika. Na taj su se način nositelji vlasti u Republici Hrvatskoj izjasnili protiv modela apsolutističke države, koji je blizak političkim strankama izrazite ljevice i desnice, a koji želi određivati i nadzirati sva područja javnoga društvenog djelovanja, nastojeći pritom ograničiti i djelatnost Katoličke crkve te je, po mogućnosti, “zatvoriti u sakristije” ili, u krajnjoj mjeri, potpuno onemogućiti u djelovanju.

U Hrvatskoj postoji visok stupanj vjerskih sloboda, na što možemo biti ponosni te to i dalje unaprjeđivati, tako da ćemo našu djecu i mlade učiti poštovanju prema svima. Nakon prava na život, u vrhu je popisa ljudskih prava sloboda vjere, odnosno nevjere – sloboda čovjeka da javno očituje vjersko uvjerenje, da slobodno sam ili u zajedništvu s drugima izražava ili neizražava i svoj konfesionalno oblikovan i izražen odnos prema Bogu. Stoga je uređenje vjerskoga pitanja za svaku državu jedno od važnih pitanja.

“U prijedlogu Anke Mrak Traitaš nalaze se mnoge tvrdnje koje nisu uzele u obzir važne činjenice i studije koje pokazuju da gotovo u svim državama EU, uz iznimke Slovenije te dijelom Francuske, postoji neki oblik konfesionalnoga vjeronauka ili etike koja je povezana s učenjem o religiji i/ili kršćanstvu”, rekla je zastupnica Petir.

Dodala je kako čudi neupućenost predlagateljice u problematiku vjerskoga obrazovanja u europskom kontekstu, a čežnja za izbacivanjem vjeronauka i vjerskoga odgoja, i to posljedično ne samo katoličkoga, iz javnoga prostora podsjeća na hajku iz Francuske revolucije prema Katoličkoj Crkvi, prenesenu u sadašnji trenutak – u Hrvatsku.

To što Mrak Taritaš niti jednom riječju nije spomenula da ovi ugovori prije svega pridonose karitativnomu radu i dušobrižništvu, Petir smatra izrazom nepoštovanja, jer kako je rekla, u zemlji u kojoj stotine časnih sestara hrane gladne i brinu o starima, nemoćnima i napuštenima, a svećenici i redovnici otvaraju pučke kuhinje i šalju pakete potrebitima, onaj tko to ne spomene nije prijateljski orjentiran, a prijedlog iza kojeg stoji nije civilizacijski.

Pomažući financijski i institucionalno vjerske zajednice uvelike doprinosimo izgradnji pluralističkog društva, promičemo raznolikosti te tako pridonosimo očuvanju identiteta i kulture manjina.

“Religija ima svoje mjesto u javnom prostoru. U krivu su oni koji smatraju da je religija rezervirana samo za vjerske objekte i privatne stanove i žele je tamo zatvoriti. To je intencija i prijedloga zastupnice Mrak Taritaš za revizijom ugovora Svete Stolice i Hrvatske koji predstavlja i odricanje od vrijednosti koje izviru iz tradicije koju dijeli i osjeća golema većina hrvatskih građana, te ga neću podržati.”, zaključila je Marijana Petir.