Petir se zalaže za potpore po pčelinjoj zajednici | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir sudjelovala je u utorak, 6.rujna, uz predstavnike hrvatskog pčelarskog sektora, Ministarstva poljoprivrede i akademske zajednice, na Radionici u organizaciji Odbora za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore pod nazivom „Uloga pčela kao oprašivača u postizanju ciljeva održive biljne i stočarske proizvodnje u okviru novog ZPP-a.“

Govoreći o Izvješću Europskog parlamenta „Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a“, koje je usvojeno 2018. godine Petir kada je ona bila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, kazala je kako je, uz podršku kolega iz EPP, na ovo izvješće podnijela ukupno 43 amandmana koji su usvojeni. Od istih je posebno naglasila njezin zahtjev kojim se Europska komisija obvezala povećati financiranje pčelarstva kako bi se adekvatno poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača i prijedlog za obvezivanje Europske komisije na objavu natječaja za korištenje bespovratnih sredstava za razvoj novog posebnog lijeka za pčele. Petir je predložila da se uvede potpora po pčelinjoj zajednici, što je prihvaćeno na način da se ova potpora uvrsti u program potpore za pčelarstvo u novu Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).

„Pčelarski sektor od ključne je važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog aspekta s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Poseban je njegov značaj s ekološkog aspekta zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti,  jer 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele,“ rekla je Petir. Podsjetila je da Sjedinjene Američke Države godišnje ulažu 2 milijarde eura na umjetno oprašivanje, pa je i to jedan od razloga zbog kojega trebamo  cijeniti doprinos pčela oprašivanju i proizvodnji hrane kao i očuvanju biološke raznolikosti.

Petir je rekla i kako je Parlament pozvao Komisiju da zabrani korištenje aktivnih tvari u pesticidima i temeljem kojega su neonikotionidi zabranjeni.„U Hrvatskoj smo izmijenili Zakon o pesticidima kako bi zaštitili pčele i druge oprašivače, a na prijedlog Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora donesena je Deklaracija  o proglašenju Alpe-Adria-Dunav regije slobodne od GMO-a koja promiče održivu poljoprivredu i turizam“, rekla je Petir. Ona smatra kako je važno osmisliti model kojim bi se nagradila oprašivačka uloga pčela koja je nezamjenjiva te u tom smislu rješenje vidi u potpori po pčelinjoj zajednici, a smatra da treba poticati i sadnju medonosonog bilja.

„Izražavam nezadovoljstvo Direktivom o medu koja ne zahtijeva davanje pune informacije potrošačima o stvarnom podrijetlu meda koji se stavlja na tržište. Takav nedorečeni propis kojim se ne zahtijeva točno navođenje porijekla meda uzrok je i drugih problema s kojima se danas naši pčelari susreću, poput enormnog uvoza meda koji je prepolovio cijene meda u Hrvatskoj, a što otvara prostor za manipulacije i prijevare,“ – rekla je Petir i dodala kako je za borbu protiv patvorina meda potrebno donijeti Peludni atlas i uspostaviti referentni laboratorij za kontrolu kvalitete meda, ali i poticati korištenje hrvatske staklenke meda.

Načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede Mato Čačić je istaknuo kako je pčelarski sektor potrebno valjano urediti i kako je za premošćivanje problema u sektoru u 2021. godini s jednog, iznos za pčelare povećan na tri milijuna kuna, a financijska omotnica za narednih pet godina veća je za gotovo 60%.

„Pčelarima je potrebno osigurati dostupnost državnog poljoprivrednog zemljišta kroz zakup. Uz osiguranje financijskih sredstava za prihranu i saniranje šteta od elementarnih nepogoda i promjena u klimatskim uvjetima, potrebno je raditi na izjednačavanju statusa pčelara sa stočarima, ali i na korištenju zajedničkih sredstava kroz suradnju s ratarima i stočarima kako bi se osigurala sjetva kvalitetnog medonosnog bilja za pčelinju pašu“ – rekao je predsjednik Odbora za pčelarstvo u HPK Željko Vukić. 

Na radionici su sudjelovali i predstavnici znanstvenih institucija prof.dr.sc. Lidija Svečnjak, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagreb, prof. dr.sc. Ivana Tlak Gajger, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, te predstavnici struke i poljoprivrednika – predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Centra za stočarstvo HAPIH dr.sc. Dragan Solić, voditelj Uzgojnog programa sive pčele, Udruga uzgajivača slekcioniranih matica pčela Hrvatske dr.sc. Marin Kovačić i dr.