Petir štiti prava radnica u trgovini - Marijana Petir

Zastupnica u Hrvatskom saboru Marijaan Petir na aktualnom je prijepodnevu održanom 15. siječnja 2024. godine pitala ministra gospodarstva i održivog razvoja Damira Habijana  da joj odgovori koji su dosadašnji učinci Zakona o trgovini te tko su gubitnici, a tko dobitnici ovog Zakona.

Naime, kako je upozorila Petir, naricanja trbuhozboraca krupnog kapitala posljednjih dana zagušuju medijski prostor. Žale se na novi Zakon o trgovini koji je u cjelosti 1. siječnja stupio na snagu.

“Zakonom smo osigurali slobodnu nedjelju i dostojanstveno radno vrijeme za zaposlene u trgovini, kojih većinu čine žene, kako bi one mogle uspostaviti ravnotežu između privatnog i poslovnog života i provesti vrijeme sa svojom obitelji kada je i njihova obitelj kod kuće, a to je nedjeljom”, rekla je Petir.

Ona je dodala da je nedjeljni odmor potreban i poslodavcima koji će umjesto 53 nedjelje, moći birati njih 16 kada će raditi te su oni svi u ravnopravnom položaju.

Općinama i gradovima ostavljena je mogućnost da proglašenjem sajmenog dana koji je za svaku sredinu specifičan, omoguće poljoprivrednicima i obrtnicima prodaju njihovih proizvoda na štandovima i klupicama te je, kako je rekla Petir, iz Zakona potpuno jasno da proglašavanje ‘sajmenog dana’ ne omogućava rad supermarketima, pa one koji su proglasili sve nedjelje i blagdane u godini sajmenim danima, Petir je nazvala prodavačima magle.

“Veći prodavači magle od njih su samo oni koji su tvrdili da će doći do otpuštanja radnika ako uvedemo slobodnu nedjelju, pa kada se to nije dogodilo, sada plaču nad navodnim padom prometa, premda podaci Porezne uprave pokazuju da se promet od nedjelje nije izgubio već se je prelio na druge dane”, rekla je Petir.

“Nitko nije na gubitku zbog nove regulacije rada trgovina nedjeljom, a radnici u trgovini su i na dobitku”, odgovorio joj je minister Habijan koji se je složio s njenim tvrdnjama.

Dodao je kako nova regulacija rada trgovina nedjeljom donosi ravnotežu između privatnog života zaposlenih te njihovih radnih prava i slobode poduzetništva, a da podaci Porezne uprave također pokazuju da zbog ograničavanja rada nedjeljom nema gubitka jer se promet prelio na radne dane.

“U prvih devet dana 2024. broj računa veći je za 817.927, a iznos računa za 95.5 milijuna eura, u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prema izmjenama Zakona o trgovini, trgovci će tijekom godine moći izabrati 16 nedjelja tijekom kojih će moći raditi”, rekao je Habijan.

Sukladno Programu, Vlada RH u dogovoru sa socijalnim partnerima aktivno radi na svim područjima radnog zakonodavstva kako bi se stvorio kvalitetan okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, smanjilo administrativno opterećenje rada i osiguralo dostojanstvene uvjete rada uz maksimalnu zaštitu kako poduzetnika tako i radnika.

U cilju  boljeg položaja obitelji reguliran je rad trgovina nedjeljom u svrhu omogućavanja radnicima da je provedu s obitelji, dok su iznimke propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.

“Radno vrijeme u trgovini regulirano je na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote, određeni su u trajanju do 90 sati.
Uvažavajući činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam koji se pretežito odvija tijekom ljetnih mjeseci, kao i da se potrošnja pojačano odvija u predblagdanskom razdoblju, Zakonom je predviđeno 16 radnih nedjelja prema izboru trgovca”, rekao je Habijan.

Iako je potrebno uzeti u obzir da je do sada proteklo kratko vremensko razdoblje da bi se mogli vidjeti potpuni  učinci primjene izmjene zakona i uvođenje neradne nedjelja, analizirajući podatke iz sustava fiskalizacije, vidljiv je trend prelijevanja potrošnje na dane prije i dan poslije nedjelje.

“Dosta se pričalo i o prigodnoj prodaji i o sajamskim danima pa bi napomenuo kako Zakon predviđa i mogućnost prigodne prodaje na sajamskim manifestacijama, poput tradicionalnih vjerskih (npr. prigodom blagdana Velike Gospe), specifičnih lokalnih manifestacija (npr. Špancirfest).  Stoga bi napomenuo kako se ne radi se o tzv. rupi u Zakonu, već obrnuto, o korištenju mogućnosti koju su Vlada RH i Hrvatski sabor svjesno propisali vodeći računa o tradiciji, običajima i potrebama jedinica lokalne i regionalne samouprave i građana”, zaključio je Habijan.

Petir je izrazila zadovoljstvo što je prihvaćena njena inicijativa da se donese ovaj Zakon jer se je, kako je rekla, od žena zaposlenih u trgovini tražilo da su stalno na raspolaganju i nisu imale mogućnost izbora, a niti  moć da se izbore za sebe, jer nemaju čak niti granski kolektivni ugovor koji bi ih štitio, a o kojem se pregovara punih 15 godina.

“Zato me uvijek i iznova začuđuju tzv.borci za ljudska prava koji su se uprli iz petnih žila govoriti protiv ovog Zakona jer očigledno smatraju da žene u trgovini nisu žene i da one ne moraju imati nikakva prava, uključujući čak niti taj jedan slobodan dan u tjednu koji je u našoj europskoj tradiciji uvijek bio nedjelja”, rekla je Petir.

Podsjetila je kako je međunarodnim ugovorima koje smo ratificirali, propisano da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje. To je u našoj zapadnoj civilizaciji nedjelja.

Ustav Republike Hrvatske radnicima garantira pravo na tjedni odmor, a Hrvatsku definira kao socijalnu državu. “Država je smatrala da je potrebno urediti radno vrijeme trgovina na način da se štite naše ustavne vrednote i to smo i učinili. Nadam se da će ovaj put Ustavni sud  proći na popravnom ispitu i da će ljudsko dostojanstvo i ljudska prava, staviti ispred interesa kapitala”, rekla je Petir.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanjima tijekom nekoliko proteklih godina. 80% njih podržalo je uvođenje slobodne nedjelje u trgovinama. “Ovim Zakonom potvrdili smo volju građana i podržali kulturu rada koja podrazumijeva ritam rada i ritam odmora te smo i radnicima i poslodavcima osigurali slobodnu nedjelju”, zaključila je Marijana Petir.