Petir sudjelovala na panelu o Dugoročnoj viziji za ruralna područja | Marijana Petir

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir sudjelovala je u Panel raspravi o Dugoročnoj viziji za ruralna područja EU i Republici Hrvatskoj koji je održan u sklopu aktivnosti 4. Hrvatskog ruralnog parlamenta održanog u Šibeniku.

U panel raspravi su uz Marijanu Petir sudjelovali i Karlo Ressler, zastupnik RH u Europskom Parlamentu, Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Tatjana Huzak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, Toma Šutić, član Kabineta potpredsjednice Europske Komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice te Alexandre Martin ispred Generalne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske Komisije.

Demografske promjene, niski prihodi, ograničeni pristup uslugama, slaba povezanost, osjećaj zanemarenosti i nedostatak otpornosti neki su od izazova u ruralnim područjima, istaknuo je Alexandre Martin, predstavljajući Dugoročnu viziju za ruralna područja. Vizija je prepoznala i mogućnosti razvoja za ruralna područja, posebno one vezane uz zelenu i digitalnu  tranziciju i korištenje potencijala biogospodarstva. Nesrazmjer između potencijala  ruralnih područja i upravljanja njima ukazuju na potrebu financiranja potreba ruralnih područja iz više europskih izvora, a što se Akcijskim planom za ruralna područja želi postići.

„Europska ruralna područja nemaju iste potrebe zato je u planiranje mjera koje će se provoditi u okviru Vizije potrebno uključiti stanovnike ruralnih područja i poljoprivrednike te ih pitati  za njihove potrebe“ rekla je Marijana Petir, istaknuvši kako stanovnike sela trebamo pitati što im treba da bi ostali živjeti na selu, a poljoprivrednike što njima treba da bi se bavili poljoprivredom i nastavili proizvoditi hranu za nas. Podsjetila je da je 80% teritorija Hrvatske ruralno područje i njegov razvoj nije moguće financirati samo iz jednog fonda već je potrebno višeizvorsko financiranje. Petir je upozorila da je nužno  uspostaviti komunikaciju između državnih tijela i jačati administrativne kapacitete, posebno u okviru savjetodavne službe, razvojnih agencija i Agencije za plaćanje u poljoprivredi kako bi se prepoznale prioritetne potrebe i pomoglo stanovnicima sela i poljoprivrednicima da njihovi projekti budu podržani i realizirani. „Nije dobro prepoznat prioritet razvoja ruralnog područja ako i dalje favoriziramo financiranje projekata koji predstavljaju nadstandard (poput biciklističkih staza), dok nismo osigurali dostupnost osnovnih usluga na ruralnim područjima poput obnove prometnica, dostupnosti širokopojasnog interneta, usluga pošte, banake, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi“,  rekla je Petir. Ona je izrazila nadu kako će višeizvorsko financiranje koje se predlaže Vizijom pokrenuti projekte koji će ojačati ruralna područja, zaustaviti njihovu depopulaciju i osigurati njihovu privlačnost za postojeće ali i nove stanovnike sela. Podsjetila je i kako je uz administrativno rasterećenje, korisnicima potrebno omogućiti korištenje financijskih sredstava za predfinanciranje projekata iz mjera ruralnog razvoja, posebice kada je riječ o potresom stradalim područjima na kojima poljoprivredici nemaju dovoljno vlastitih sredstava kako bi mjeru za obnovu poljoprivrednih gospodarstava financirali sami, a potom čekali povrat iz Europskog fonda za ruralni razvoj.

Zajednička koordinacija svih tijela državne i javne uprave i svih sudionika regionalnog razvoja nužna je za ostvarenje ciljeva Vizije, rekla je Tatjana Huzak. Hrvatska je poučena dosadašnjim  iskustvima uvela „Integrirani teritorijalni program“ koji bi trebao prepoznati i riješiti specifične potrebe i probleme ruralnih područja i financirati mjere kroz višeizvorsko financiranje. U tom smislu osigurana je koordinacija s regionalnim i lokalnim zajednicama i lokalnim akcijskim grupama koje sudjeluju u radnim skupinama koje je pokrenulo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Uz prepoznavanje razlika između ruralnih i urbanih područja, potrebno je uvažiti i integrirati sve sudionike regionalnog i ruralnog razvoja kako bi se prepoznale potrebe, prioriteti i uvjeti ruralnih područja i osigurala razvojna ravnoteža, rekao je Karlo Ressler.

Toma Šutić rekao je kako postoji svjesnost o negativnim demografskim trendovima na što je nova Europska komisija posebno stavila naglasak jer je prvi put u povijesti osnovala taj portfelj i odlučila izraditi Atlas demografije. Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja predloženi su s ciljem da ruralna područja postanu snažnija, povezana, otporna i prosperitetna te je dodao kako je bit u osnaživanju ruralnih područja da postanu atraktivnija za život od urbanih sredina, a da za to postoji potencijal bilo je vidljivo tijeko pojave bolesti COVID 19.

 

U raspravi u kojoj su sudjelovali predstavnici Hrvatske mreže za ruralni razvoj i LEADER mreže istaknuta je važnost višeizvorskog financiranja lokalnih akcijskih grupa i decentralizacija u upravljanju sredstvima kojima raspolažu lokalne akcijske grupe. Pohvalili su dosadašnju suradnju s Ministarstvom poljoprivrede ali i pozvali druge resore da slijede isti primjer.  Zdravko Tušek rekao je da je uloga LAG-ova u realizaciji projekata važnih za razvoj ruralnih područja važna te da Ministarstvo podržava njihove aktivnosti. Osvrnuvši se na pitanje predfinanciranja, rekao je kako sredstva za predfinanciranje provedbe projekata nisu osigurana, no podsjetio je na Sporazum o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanje i HBOR-a s ciljem provedbe financijskog instrumenta „Obrtna sredstva za ruralni razvoj“ što bi poljoprivrednicima trebalo pomoći u provedbi projekata važnih za obnovu njihovih poljoprivrednih gospodarstava.

Da podsjetimo, Odbor za poljoprivredu Hrvastkog sabora bio je pokrovitelj održavanja 4. Hrvatskog uralnog parlamenta i 19.Mediteranskog sajma u Šibeniku. Oba događaja otvorila je predsjednica Odbora Marijana Petir koja je zajedno s članovima/icama obišla poljoprivredne proizvođače koji su tamo izložili svoje proizvode te je tom prilikom Odbor održao i tematsku sjednicu o Strategiji od polja do stola i kratkim lancima opskrbe hranom. Kao primjer dobre prakse, zastupnici su posjetili Etnoland Dalmati u Pakovom selu, najnagrđivaniju turističku atrakciju u Hrvatskoj gdje se nude isključivo proizvodi lokalnih proizvođača.