Petir traži jače kontrole uvoza voća i povrća iz trećih zemalja zbog korištnja pesticida zabranjenih u EU | Marijana Petir

Pesticidi koji se upotrebljavaju u poljoprivredi i šumarstvu za zaštitu usjeva i ostalog bilja od štetnih organizama i bolesti potrebni su za postizanje ciljeva u pogledu zdravlja bilja i sigurnosti opskrbe hranom.

Međutim, prekomjerna upotreba i ostale neprimjerene upotrebe pesticida mogu negativno utjecati na tlo, vodu i poljoprivrednu bioraznolikost. To može imati štetan učinak i na zdravlje bilja, životinja i ljudi. Stoga je upotreba sredstava za zaštitu bilja uređena strogim propisima EU-a o pesticidima.

U okviru strategije „od polja do stola”, jednog od središnjih stupova europskog zelenog plana, Europska komisija postavila je veće ciljeve za održivu upotrebu pesticida. Jedan je od tih ciljeva smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih i opasnijih pesticida u EU-u za 50 % do 2030.

“Zajednička poljoprivredna politika temelj je za održivu upotrebu pesticida u poljoprivredi tako što poljoprivrednicima pomaže zaštititi njihove usjeve i održati prinose te ujedno očuvati poljoprivredne ekološke sustave”, rekla je zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir.

Novi ZPP obuhvaća novu zelenu arhitekturu kojom će se omogućiti alternative štetnim pesticidima. Primjerice, u okviru poboljšane uvjetovanosti novog ZPP-a stvorit će se jača osnova za pravne standarde za ispravnu upotrebu pesticida. Osim toga, znatan dio proračuna za ZPP bit će namijenjen za programe za ekologiju, kojima se mogu podržati dobrovoljne prakse poljoprivrednika i pridonijeti održivoj upotrebi pesticida. Osim toga, plaćanja za upravljanje zemljištem, ulaganja, stjecanja znanja, inovacije i suradnja bitni za održivu upotrebu pesticida i dalje će se financirati u okviru potpore za ruralni razvoj.

“Europska komisija je u analizi koju je izradila za Nacionalni strateški plan Hrvatske istaknula kako je trend smanjenja rizika povezanih s upotrebom pesticida u Hrvatskoj izraženiji  nego na razini EU što vrijedi i za trend antimikrobnih  sredstava te da Hrvatska ima dobro opće stanje i zaštitu prirodnih resursa kao i najveći potencijal u Europi za razvoj biogospodarstva. No, to ne znači da prostora za napredak u području održive uporabe pesticide nema”, istaknula je Petir.

Zahvalila je predlagatelju na prihvaćanju primjedbi izrečenih pri raspravi o Prijedlogu ovog zakona. Usvojen je njen prijedlog da se članak 33. nomotehnički doradi, pojasni i uskladi s odredbama Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja jer je taj članak izazivao zabrinutost da poljoprivrednici neće moći sami kupovati pesticide za tretiranje sjemena kao profesionalni korisnici pesticida, obzirom da su neki pesticidi za tretiranje sjemena rješenjem određeni za uporabu samo profesionalnim korisnicima za profesionalnu primjenu. Ministarstvo je u članku 17. Konačnog prijedloga zakona dodalo da „za obavljanje poslova primjene pesticida na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu, posebice tretiranja sjemena, osoba mora biti punoljetna i imati završenu najmanje osnovnu školu“ što je kriterij za profesionalne korisnike i jasno propisuje da poljoprivrednici mogu sami nabaviti pesticide namijenjene profesionalnim korisnicima i tretirati sjeme proizvedeno na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu.

“Također pozdravljam jasnije definiranje pojma „pružanja usluge tretiranja“, oko čega sam imala primjedbe  u prvom čitanju, jer se iz teksta moglo zaključiti da će poljoprivrednici biti u obvezi zapošljavati osobu s potrebnim kvalifikacijama za tretiranje svojih usjeva, što bi zahtijevalo i dodatne troškove. Jasnijim definiranjem, ta je dvojba sada otklonjena. Pozdravljam i novi članak o pružanju usluge tretiranja bez naknade, a koji će omogućiti nesmetano obavljanje poljoprivredne djelatnosti za osobe koje nisu u mogućnosti proći propisanu izobrazbu ili nemaju uređaje za primjenu pesticide, što je posebno značajno za naša staračka domaćinstva”, rekla je Petir. Pohvalila je prijedlog zabrane primjene pesticida opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura i propisivanje prekršajnih odredbi za nepoštivanje istog. Dopuna ove odredbe na način da se zabranjuje primjena pesticida opasnih za pčele, „uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele“, trebala bi poslati još jasniju poruku ove zabrane i naglasiti koliko su  nam oprašivači važni u proizvodnji hrane te da moramo učiniti sve kako bi ih zaštitili od negativnih utjecaja.

Izvješće Europskog revizorskog suda iz 2020. godine o Održivoj uporabi sredstava za zaštitu bilja ukazuje da je  ostvaren ograničen napredak u mjerenju i smanjivanju rizika, korištenja sredstava za zaštitu bilja. Poljoprivrednici su obvezni primjenjivati integriranu zaštitu bilja, ali to nije uvjet za dobivanje plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike te Sud smatra kako je to razlog što se ne poduzimaju odgovarajuće mjere kojima bi se zajamčilo da poljoprivrednici primjenjuju tu praksu.

Primjena načela integrirane zaštite bilja obvezna je za korisnike, ali su provjere ispunjavanja ove obveze u državama članicama ograničenog opsega. “Pravila Zajedničke poljoprivredne politike od država članica zahtijevaju i uspostavu savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva, kao i pružanje savjeta o integriranoj zaštiti bilja svim poljoprivrednicima. Zbog toga ću još jednom apelirati da se savjetodavna služba kapacitira jer danas jedan savjetnik dolazi na 585 poljoprivrednih gospodarstava što je nedostatno, a potrebno je ulagati i u stalno stjecanje znanja savjetnika kako bi oni mogli ispravno savjetovati poljoprivrednike”, rekla je Petir.

Ukratko, nejasno definirani kriteriji, rokovi, procedure monitoringa, ali i nedovoljna prilagodba javnih službi koje bi trebale biti potpora poljoprivrednicima u procesu smanjenja upotrebe sredstava za zaštitu bilja, razlog su koji ograničava punu primjenu načela integrirane zaštite bilja, pa time i smanjenja uporabe pesticida. I to je problem koji pogađa cijelu Europsku Uniju i na koji odgovor moraju dati nadležne institucije EU uključivanjem mjerljivih kriterija povezanih s integriranom zaštitom bilja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, ali i provjerom prijenosa ovih pravila i praksi u državama članicama. To je bitno zbog održive poljoprivredne proizvodnje, ublažavanja negativnog utjecaja pesticida na okoliš kao i na ljudsko zdravlje.

Kada govorimo o utjecaju na ljudsko zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija ukazala je kako visoko opasni herbicidi mogu imati akutne ili kronične toksične učinke, a poseban rizik predstavljaju za djecu, te se radi o problemu koji izaziva globalnu zabrinutost, pa bi smjernice i pravni okviri o uporabi, upravljanju i prometu pesticida, ali i njihovom skladištenju i rukovanju trebali biti dostupni svima.

Iako su nam pesticidi pomogli u smanjenju pojavnosti bolesti biljaka i osiguranju stabilnosti poljoprivredne proizvodnje, zanemarili smo tijekom vremena one štetne elemente koji proizlaze iz njihove uporabe. Uz zdravstveni aspekt moramo se usmjeriti i prema onom okolišnom, tj. utjecaju koji uporaba pesticida ima na biljni i životinjski svijet u koji se ispuštaju, a kojim se narušavaju prirodni procesi u okolišu.

“Posebnu pažnju treba posvetiti kontroli poljoprivrednih proizvoda koji dolaze iz trećih zemalja u kojima su dozvoljena zaštitna sredstva koja nisu dozvoljena u Hrvatskoj i EU. Takvi proizvodi predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje potrošača, a ujedno su i nelojalna konkurencija proizvodima našim poljoprivrednim proizvođačima i zato, ovim putem još jednom pozivamo na učestalije inspekcijske kontrole voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja na hrvatsko tržište”, zaključila je Petir.