Petir uputila čestitku povodom Međunarodnog dana šuma - Marijana Petir

„Dok obnavljamo šume sudjelujemo u aktivnostima koja su direktno vezane uz naše i zdravlje budućih generacija, smanjujemo pritisak na klimu, poboljšavamo kvalitetu vode koju pijemo, hrane koju jedemo i zraka koji dišemo, ali i okoliša u kojem stvaramo staništa za biljne i životinjske vrste i resurse za gospodarske aktivnosti, ukratko stvaramo bolju budućnost“, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknuvši kako su upravo te aktivnosti tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma: „Obnova šuma: put do oporavka i blagostanja“ koji se obilježava 21.ožujka.

Premda je šumarstvo u nadležnosti država članica,  razne politike Europske Unije direktno su ili indirektno povezane s gospodarenjem šumama i sve se više prepoznaje multifunkcionalna uloga šuma. Petir ističe kako širok spektar usluga koje šume nude, kao što su staništa za vrste, sekvestracija ugljika, izvor sirovinskih resursa, poboljšanje kvalitete zraka i tla, čista voda, obnova podzemnih voda, kontrola erozije, zaštita od suša, poplava i lavina, gospodarske aktivnosti, rekreativne aktivnosti, korištenje nedrvnih šumskih proizvoda, potpora razvoju lokalnih, kružnih biogospodarstava Unije i mnoge druge, usko su povezane i s ciljevima i aktivnostima koje se predlažu europskim Zelenim planom, Strategijom EU o bioraznolikosti i planiranim ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. godine.

„Zbog gospodarenja zavičajnim vrstama na način prirodnog pomlađivanja u hrvatskim šumama, glavna karakteristika hrvatskih šuma upravo je prirodnost njihovog sastava. Ovaj način gospodarenja ne koriste sve države članice Unije, pa se hrvatsko šumarstvo itekako može ponositi ovim potrajnim načinom gospodarenja šumama“, rekla je Marijana Petir. Aktivnosti vrijednih hrvatskih šumara odavno su prerasle nacionalne okvire, pa se treba prisjetiti kako su Ujedinjeni narodi, upravo na inicijativu koju je Republika Hrvatska pokrenula 2006. godine, 2011. godinu proglasili Međunarodnom godinom šuma.

Šume i druga šumska zemljišta zauzimaju oko 43% površina EU,  a u na šumama utemeljenim sektorima uposleno je oko 500 000 osoba, dok neizravno o njemu ovisi više od 2,6 milijuna radnih mjesta u Uniji. U Republici Hrvatskoj šumska zemljišta zauzimaju 47% površina, u sektoru je zaposleno izravno 13 000, a neizravno oko 50 000 osoba.

„Ove brojke treba shvatiti ozbiljno i raditi na politikama koje će osigurati održavanje ove razine zaposlenosti i jačati otpornost na šumi temeljenih industrija. Zato je potrebno pružati potporu vlasnicima šuma i sektoru biogospodarstva za buduće otvaranje zelenih radnih mjesta koja će uzročno posljedično utjecati i na očuvanje i napredak ruralnih područja“, istaknula je Petir. Za zelena radna mjesta osim odgovornog upravljanja šumskim ekosustavima i resursima, koja odgovornost leži na vlasnicima šuma, potrebno je osigurati i svu prateću infrastrukturu, od one prometne i društvene do osiguranja svih vrsta skrbi kako bi se ova radna mjesta učinila što privlačnijima i pozitivno utjecalo na donošenje odluke o životu u ruralnim područjima. „Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za ovo programsko razdoblje programirano je ulaganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, a iskreno vjerujem kako će važnost multifunkcionalne uloga šuma biti prepoznata i pri izradi nacionalnog Strateškog plana Republike Hrvatske u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za naredno razdoblje“, istaknula je Petir.

Govoreći o trendu smanjenja površine šuma, kako na europskoj, tako i na svjetskoj razini, ali i u Hrvatskoj, Petir je upozorila kako su krčenje i degradacija šuma ozbiljan problem kojemu je potrebno pristupiti odgovorno, između ostaloga i onemogućavanjem prometovanja nelegalno posječenim drvetom. Rješenje se nalazi u održivom upravljanju šumama koje će pripomoći ublažavanju klimatskih promjena i podupirati šumarstvo i na šumi temeljen sektor. Ako želimo očuvati naše šume potrebne su nam sveobuhvatne analize, pregled mogućnosti i potreba sektora, koje će slijediti izrada konkretnih strategija, planova gospodarenja šumama, razvojnih strategija i programiranje dostatnih financijskih potpora. Kao što je uloga šuma multifunkcionalna, tako su i njene potrebe multifunkcionalne, pa je u planiranju ovih aktivnosti potrebno razmišljati o potrebama šuma vezanim uz očuvanje bioraznolikosti, osiguranje kvalificirane radne snage, informiranja i edukacije javnosti o značaju i svim ulogama šuma, digitalizacije i informatizacije, ali i potrebama drugih gospodarskih aktivnosti, pa time i poljoprivrede i ruralnih područja u kojima su šume smještene.

„Pred nama je velik posao, zato hrvatskim šumarima ali i svima onima koji svojim odgovornim ponašanjem doprinose očuvanosti hrvatskih šuma, upućujem čestitku povodom Međunarodnog dana šuma“, zaključila je Petir.

Treba podsjetiti kako se zastupnica Marijana Petir na europskoj razini izborila za izuzeće za Hrvatsku  u okviru Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine tzv. LULUCF. Time je Hrvatska dobila prvi put u jednom od europskih propisa  izuzeće kojim se omogućava da svoju referentnu razinu za šume izračunavamo uzimajući u obzir okupaciju dijela hrvatskog teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na našem teritoriju. Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, a Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice.

Također, Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske dogovorena je i tzv. „minska omotnica.“ Za razminiranje poljoprivrednih površina unutar 1. stupa ZPP-a osigurana je posebna omotnica za izravna plaćanja razminiranog zemljišta od 9,6 milijuna eura.  I pitanje razminiranja Hrvatske i potpore EU za tu aktivnost Marijana Petir stavila je u fokus EU politika, te je zatražila  od Komisije da se ispoštuje puni iznos predviđen Ugovorom o pristupanju koji je namijenjen razminiranju preostalih minski sumnjivih površina.