PETIR: Voljela bih da Hrvati u Srbiji imaju isti položaj kao Srbi u Hrvatskoj | Marijana Petir

„Voljela bih da Hrvati u Srbiji imaju isti položaj kao Srbi u Hrvatskoj. Grijeh koji Srbija čini prema Hrvatima u kategoriji je teškog i ako se tako nastavi, neće biti dovoljna samo diplomatska nota već će Hrvatska morati poduzeti oštrije mjere a Srbija neće moći nastaviti svoj EU put“, rekla je zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir prilikom rasprave o Izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske.

Ona se je osvrnula na nedavno izglasavanje odluke o promjeni Statuta Grada Subotice, kojom se omogućuje uvođenje »bunjevačkog jezika« i rekla je da to ne kritizira samo ona u Hrvatskom saboru već i svi razumni ljudi. Citirala je subotičkog redatelja Zoltána Siflisa koji je Mađar a koji je rekao da je „teško prihvatiti drugu konstataciju osim one da bunjevački jezik kao samostalni ne postoji. Ne može biti predmet rasprave da ne postoji prihvatljiva gramatika niti normirani pravopis, te da do sada nijedna državna akademija znanosti niti druge relevantne znanstvene i jezikoslovne institucije nisu bunjevački proglasili kao posebni jezik. Blisko istini je samo to da je on samo jedan od dijalekata“.

„U konstantnom sam  kontaktu s Hrvatima koji žive u Vojvodini te sam vrlo dobro upoznata s njihovim problemima“, rekla je Petir istaknuvši da je pogađa to što su Hrvati u Srbiji izvrgnuti svakodnevnoj diskriminaciji i neprijateljstvu. Ona je rekla da je kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu redovito upozoravala na probleme s kojima se suočava hrvatska nacionalna manjina u Republici Srbiji, kao i na neprocesuiranje ratnih zločina počinjenih protiv Hrvata. Petir je od Europske komisije zahtijevala da se zaštiti pravo Hrvata u Vojvodini na jezik, kulturu i obrazovanje na materinjem jeziku. Komisiju je upozorila i na gašenje Radio Subotice, kao i na fizičko nasilje nad pripadnicima hrvatske nacionalnosti. Upozoravala je na govor mržnje prisutan u srbijanskim medijima te općenito u javnom diskursu. Reagirala je i na prijetnje i uvrede ratnog zločinca i zastupnika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja upućene predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

„Odluka srbijanskog tužiteljstva o odbacivanju kaznene prijave koju je podnio Fond za humanitarno pravo u slučaju braće Abjanović nastavak je neprocesuiranja zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na teritoriju današnje Republike Srbije protiv Hrvata“, ustvrdila je Petir koja je o tome izvijestila Europsku Komisiju. Upravo posredstvom njenih amandmana u Izvješće o napretku Srbije Europskog parlamenta ugrađena je odredba da Srbija mora izmijeniti sporni Zakon kojim si je uzela ovlasti „malog Haaga“. Podsjetila je da je pravna analiza tog Zakona koju su izradili stručnjaci Hrvatske akademije pravnih znanosti, napravljena na njen zahtjev a ta je analiza pokazala da je člankom 2. i 3. ZORZ-a Republika Srbija upotrijebila proizvoljnu konstrukciju – u teoriji i praksi poredbenog i međunarodnog kaznenog prava – nepoznatog hibrida načela primjene kaznenog zakonodavstva u prostoru koje po sadržaju i suštini ne odgovara načelu univerzalne jurisdikcije, kao niti jednom drugom poznatom načelu važenja kaznenog zakonodavstva u prostoru.

„Očekujem da hrvatska Vlada upotrijebi mehanizme koji joj stoje na raspolaganju i zatraži od Srbije rješavanje otvorenih pitanja prije zatvaranja pregovaračkih poglavlja Srbije i EU, kada to već nije učinila Vlada Zorana Milanovića koja je trebala postaviti Srbiji uvjete za otvaranje pregovora“, rekla je Marijana Petir. Ona je podsjetila da Hrvata nema u predstavničkim tijelima Srbije niti su zastupljeni u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini. „Za razliku od Hrvatske, u Srbiji ne postoji institut zajamčenih mandata na koji se Srbija obvezala međudržavnim sporazumom 2004. godine ali ga do danas nije primijenila. Političko zastupanje Hrvata u Srbiji mora biti riješeno onako kako je riješeno za Srbe u Hrvatskoj“, rekla je Petir.