PETIR: Za zaštitu domaće proizvodnje trebaju nam hrabre i kreativne političke odluke | Marijana Petir

Hrvatski sabor raspravio je danas Konačni prijedlog zakona o izmjenama  i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kojim se u bitnome proširuje obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, osigurava dosljedno usklađivanje s europskim pravnim okvirom u terminološkom i suštinskom smislu, preciznije propisuju pravila vezana uz obvezu sklapanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača, proširuje obuhvat adresata primjene zakona, te se predlaže da to budu svi kupci s prometom iznad 15 milijuna kuna, definiraju se tržišno osjetljivi poljoprivredno prehrambeni proizvodi, razrađuju se postupanja vezana uz nenajavljene kontrole i osigurava se snažnija zaštita prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi.

 

Predsjednica Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru Marijana Petir rekla je da je nepoštena trgovačka praksa jedan od najozbiljnijih problema s kojim se suočavaju poljoprivrednici diljem Europe pa tako i Hrvatske. Podsjetila je da je Hrvatska među prvima u EU donijela Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi i da se među prvima usklađujemo s odredbama europske direktive, te da proširujemo obuhvat nepoštenih trgovačkih na čak 43 nepoštene trgovačke prakse, što je jasan znak da je problem prepoznat i da ga želimo rješiti.

 

Ona je upozorila da se to sasvim sigurno neće dogoditi preko noći niti je riječ o laganom procesu, imajući u vidu da je Hrvatska dio zajedničkog europskog tržišta pa se onda cijene koje su po svakom svom učinku dampinške, tako ne tretiraju ako proizvod dolazi iz EU, dok se za utvrđivanje predatorskih cijena traže toliko zahtjevni dokazi da je na razini cijele EU pokrenuto tek nekoliko postupaka.

 

„Zato smatram da obrazloženje predlagatelja Zakona kako su dampinške i predatorske cijene regulirane drugim propisima te da se prodaja proizvoda po takvim cijenama iz tog razloga ovim zakonom neće propisati kao nepoštena trgovačka praksa ne rješava problem. Kada bi u Zakonu o trgovini i Zakonu o tržišnom natjecanju postojali pravi mehanizmi i sankcioniraju takve pojave, onda mi ne bi imali tržište poljoprivrednih proizvoda preplavljeno proizvodima po takvim cijenama“, rekla je Petir.

 

Također je zbunjujućim ocijenila obrazloženje predlagatelja Zakona da se kao nepoštena trgovačka praksa ne može odrediti prodaja proizvoda po cijenama nižim od proizvođačkih jer ne postoji matematički model niti metodologija kojom bi se ta cijena izračunala. „Prema meni dostupnim informacijama, u Hrvatskoj te kalkulacije radi savjetodavna služba a na razini EU postoje posebni observatoriji za mlijeko, meso, žitarice, voće, povrće i vino koji objavljuju usporedne podatke cijena država članica u EU. Osim toga i Državni zavod za statistiku objavljuje prosječne proizvođačke cijene iz istraživanja otkupa i prodaje koje se računaju na temelju prikupljenih podataka o količini i vrijednosti poljoprivrednih proizvoda”, rekla je Petir.

 

Ona je naglasila da razumije bojazan predlagatelja ovog Zakona vezano uz zaštitu tržišnog natjecanja te je dodala kako ne poziva da Hrvatska, poput nekih drugih država članica, zaobiđe u izradi ovog Zakona svoju Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja. “Ono na što pozivam jesu hrabre i kreativne političke odluke koje će zaštiti domaću proizvodnju”, rekla je Marijana Petir.

 

Istaknula je i da je točno da na EU razini nije propisana zajednička minimalna cijena poljoprivrednih proizvoda ali je podsjetila da postoje tržišne mjere koje propisuje ZPP kako bi se pomoglo poljoprivrednicima, a  Europska komisija uspostavila je i sustav monitoringa cijena  poljoprivrednih proizvoda koje se objavljuju mjesečno. “Neke države članice  propisale su u okviru svog nacionalnog zakonodavstva minimalne cijene poljoprivrednih proizvoda kako bi zaštitile svoju poljoprivrednu proizvodnju a neke čak i uvode posebne pravobranitelje za pitanje nepoštenih trgovačkih praksi”, rekla je Petir.

 

Odredba kojom se ovim Zakonom definiraju proizvodno i tržišno osjetljivi proizvodi prema njenoj ocjeni jest korak prema naprijed u nastojanju da se upravo u području koje je danas najviše na udaru, uvedu zaštitne mjere. “Smatram da paralelno trebamo raditi na osiguravanju infrastrukture na poljoprivrednim gospodarstvima koja je potrebna da bi mogli kroz kratke lance opskrbe hranom utjecati na bolji plasman domaćih proizvoda i smanjenje uvoza”, rekla je Petir istaknuvši da je zato važno da kroz programiranje koje nam slijedi za korištenje gotovo 5 milijardi eura osiguranih u EU proračunu uvrstimo ove mjere kako bi zaštitili domaću proizvodnju i ispunili cijleve iz Strategije od polja do stola i Zelenog plana.

 

“Smatram da je ovaj Zakon ključan kako bi se uveo red na tržište, zato uz sve pozitivne mjere koje on donosi, moramo u praksi prepoznati i utvrđivati one točke koje su najproblematičnije, pratiti učinke ovog zakona i otklanjati probleme kako bi se omogućilo poljoprivrednicima da napokon prodišu i da mogu normalno poslovati”, zaključila je Petir ocjenivši da donošenje ovog Zakona ne vidi kao konačni proces, već smatra da je zadaća svih kontinuirano i iznova tražiti rješenja kojima će se nepoštene trgovačke prakse svesti na minimum.