Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja - Marijana Petir
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjelovala je na Konferenciji „Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja – strategije, inovacije i održivost“, koja je u organizaciji LAG-a Zeleni bregi, održana 25. listopada 2022. godine u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije.
Predsjednik LAG – a Zeleni bregi Žarko Miholić rekao je kako je LAG Zeleni bregi u fazi izrade lokalne razvojne strategije za razdoblje 2023. – 2027. i upravo ova konferencija treba dati odgovor na to na koji način i kako gledamo poljoprivrednu politku u narednom periodu, a isto tako da učinimo iskorak u izradi strategije i sve što je bitno i potrebno i uskladivo s politikom koja se provodi ugradimo u nju, kako bi pripremili cjelokupan prostor koji LAG priprema za što uspješniju aplikaciju u narednom periodu.
„Važno je da se sve potrebe hrvatskog ruralnog prostora čuju na način da polaze od onih koji tu doista žive i osjećaju te izazove najbolje i da onda sučelimo taj pristup sa svime što imamo kako bismo na najbolji način odgovorili takvih potrebama putem primjene ovog pristupa iz programa ruralnog razvoja. Do sada je LAG – ovima koji djeluju na području Zagorja dano 27 milijuna kuna, a do današnjeg dana isplaćeno je više od 22 milijuna kuna.“ – istaknula je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
Marijana Petir rekla je kako ju veseli što je u 2022. godini – Europskoj godini mladih, Krapinsko-zagorska županija prepoznala važnost uključivanja mladih u postizanje ciljeva koji se planiraju za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatskog Zagorja. Podsjetila je na preporuke Europske komisije za izradu nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, kojima je upozoreno na potrebu prepoznavanja mladih poljoprivrednika, kao glavnih čimbenika procesa konsolidacije hrvatske poljoprivrede.
„Jasno je da su mladi poljoprivrednici ovdje posebno istaknuti zato što su tehnički učinkovitiji i otvoreni prema primjeni novih znanja i tehnologija, a znamo da je nova Zajednička poljoprivredna politike usmjerenija prema rezultatima, ali i prema korištenju tehničkih, znanstvenih i stručnih dostignuća kojima se nastoji reverzibilizirati postupak utjecaja na prirodu i okoliš i smanjiti utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu“ – istaknula je Petir.
Upravo su to, rekla je, razlozi zbog kojih mladi poljoprivrednici nose ključeve razvoja i unapređenja poljoprivrede, ne samo hrvatske, već i europske. Dodala je kako u Republici Hrvatskoj prevladavaju stariji nositelji poljoprivrednih gospodarstava čija znanja i iskustava mladi poljoprivrednici trebaju prepoznati i cijeniti, ali još važnije – trebaju ih nadograditi kako bi se očuvali osnovni resursi za proizvodnju hrane i zaštitili naši nacionalni interesi, u koje se svakako ubraja i osiguranje dovoljnih količina hrane za naše građane, po priuštivim cijenama. Ona je podsjetila i na prepreke koje stoje na putu ulasku mladih poljoprivrednika u poljoprivredu, poput ograničenog pristupa poljoprivrednom zemljištu, nepokrivenosti svih ruralnih područja širokopojasnim Internetom, dostupnost financijskih i kreditnih sredstava za pokretanje proizvodnje, kao i na ograničenja koja su vezana uz gospodarsku, prometnu, komunalnu, socijalnu i društvenu infrastrukturu.
„Uz sve navedeno, moramo razgovarati i o mogućnostima formalnog, stručnog i visokoškolskog obrazovanja, ali i drugih oblika savjetovanja i edukacije, koje su mladim ljudima dostupne na ruralnim područjima. Udio poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem u Hrvatskoj i dalje je za 52% ispod prosjeka EU. Jedan savjetodavac u Hrvatskoj dolazi na 585 gospodarstava što je nedovoljno pa savjetodavnu službu treba kapacitirati i ulagati u znanja i vještine savjetnika, a osim javne, potrebno je financirati i privatnu savjetodavnu službu.“ – istaknula je.
„Sve ovo utječe na ostanak mladih u poljoprivredi i na ruralnim područjima. Ako mladima ne damo alate da od proizvodnje koju već obavljaju ili koju planiraju raditi u budućnosti stvore dodanu vrijednost, onda nećemo daleko stići. Puno je posla pred nama. I dok EU izdvaja 2% BDP-a za inovacije i razvoj, mi izdvajamo svega 0,81%, stoga projekcija u Strategiji poljoprivrede da ćemo do 2030. izdvajati 2,5% BDP-a budi nadu da ćemo povećati produktivnost poljoprivredne radne snage u Hrvatskoj te da ćemo se više okrenuti preradi poljoprivrednih proizvoda“, rekla je Petr i dodala da ćemo otklanjanjem prepoznatih prepreka, mladima olakšati odluku da ostanu na hrvatskom selu, ili onima koji su otišli, da se vrate.