Poljoprivrednici se boje prijaviti nepoštene trgovačke prakse | Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je na svojoj 6.sjednici o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom. Raspravu o ovoj temi predsjednica Marijana Petir je organizirala nakon što je Odbor zatražio i dobio izvješće Državnog inspektorata koje su zastupnici ocijenili općenitim i u okviru kojeg nisu dobili odgovore na pitanja koja su postavili. Zastupnike je zanimalo kako se u Hrvatskoj provodi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom ocijenivši da je upravo nepoštena trgovačka praksa jedan od glavnih problema koji muči poljoprivrednike.
Uvodno je Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, istaknuo kako je tijekom 2019. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, u postupcima koje se odnose na nepoštene trgovačke prakse, riješila 62 predmeta, od toga 9 upravnih i 53 neupravna. Agencija je u upravnim postupcima obradila i veliki broj ugovora sklopljenih s dobavljačima trgovaca, otkupljivača i prerađivača i priloga aneksa, te općih uvjeta poslovanja. Od ukupno 9 okončanih upravnih predmeta koji su svi pokrenuti po službenoj dužnosti, povod za pokretanje 5 upravnih predmeta bila su saznanja iz anonimnih prijava, a 4 su pokrenuta na temelju istraživanja stanja na tržištu. Tijekom 2019. godine dovršeno je istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem pokrenuto 2018. godine koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača. Cerovac ističe kako primarni cilj Zakona nije kažnjavanje već uspostava pozitivnog poslovnog ozračja i poštivanja poštenih trgovačkih praksi.
Problem nepoštenih trgovačkih praksi gorući je problem ne samo hrvatske, već i europske poljoprivrede, istaknula je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora i podsjetila kako je za donošenje Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama Europskom parlamentu bio potreban gotovo cijeli mandat zbog otpora koji je dolazio od strane trgovaca i otkupljivača ali i nekih zastupnika. Republika Hrvatska jedna je od država članica koja je ovaj Zakon usvojila i prije donošenja europske Direktive, no Petir je stava da nismo postigli željeni učinak što potvrđuje i Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja iz kojeg se prema malom broju prijava može iščitati strah poljoprivrednika od potencijalnog raskida ugovora od strane trgovaca ili otkupljivača u slučaju prijave nepoštenih trgovačkih praksi. Problem predstavljaju i kriteriji prihodovnih cenzusa (100 milijuna kuna za trgovce i 50 milijuna kuna za prerađivače) kao uvjeta za pokretanje upravnog postupka kojim se ove prakse utvrđuju. „Čini se da nepoštene trgovačke prakse, koje su nastale u poslovanju s tvrtkama s manjim prihodovnim cenzusom, prolaze bez sankcija“, rekla je Petir upitavši Mladena Cerovca o postojanju zakonskih osnova kojima bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja o ovim vrstama prekršaja izvještavala Državni inspektorat koji bi po istima postupao u skladu sa Zakonom o trgovini. Petir je upozorila na probleme vezane uz kalibriranje, neizdavanje otkupnog bloka i/ili otkup proizvoda po cijenama koja je niža od cijene za klasu koja se isporučuje na što se posebno žale proizvođači mandarina. Ona je podsjetila i na prodaju tovne junadi iz drugih država članica po dampinškim cijenama istaknuvši kao se ovaj problem odnosi i na druge sektore (svinjogojstvo, voće, povrće, mlijeko,…), a može se riješiti snažnijim kontrolama, nedvosmislenim sankcijama i provođenjem zelenih javnih nabava ili plasiranjem domaćih proizvoda na tržište kroz kratke lance opskrbe. „Nije dobro stalno se pozivati na pravila unutarnjeg europskog tržišta i ne činiti ništa. Upravo je zbog toga potrebna snažnija suradnja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata, ali i resornog Ministarstva, carine te policije“, istaknula je Petir podsjetivši kako je prema izvješću Državnog inspektorata tržišna inspekcija utvrdila da je svaki 4 nadzirani subjekt kršio neki od propisa. „Ovo su poražavajući podatci, potrebna je hitna reakcija jer će proizvođači zbog nepoštenih trgovačkih praksi koje se ne sankcioniraju odustajati od proizvodnje, a za par godina pitat ćemo se zašto ne možemo kupiti jabuku koju je proizveo naš poljoprivrednik ili popiti domaće mlijeko“, zaključila je Petir.
Cerovac je odgovarajući na pitanja istaknuo kako veliki poduzetnici u odnosu na koje se vode postupci koji se odnose na kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja i odugovlače s plaćanjem dok ih mali poduzetnici plaćaju u rokovima, a od utvrđenih povreda u iznosu od 3,5 milijuna kuna, ukupno je naplaćeno 434.000,00 kuna. Vezano uz međuresornu i suradnju s nadležnim ministarstvima naglasio je kako Agencija surađuje s Ministarstvom poljoprivrede, a do sada je u dva navrata surađivala s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske. Nepravilnosti vezane uz kalibriranje teško je utvrditi, a što se tiče propisivanja standarda kvalitete proizvoda istaknuo je kako bi se isti mogli propisati i vjeruje da bi to bilo prema njegovim saznanjima u skladu s pravilima Unije. Uz problem dampinških cijena naglasio je kako je zabranjena prodaja proizvoda ispod najniže cijene u nabavnom lancu. Zbog postojanja disbalansa između trgovaca, otkupljivača i prerađivača donesen je ovaj Zakon kako bi se sankcionirale nepoštene trgovačke prakse i istim je bilo potrebno odrediti prihodovni cenzus. Razina cenzusa može se izmijeniti kroz izmjene Zakona koje su najavljene a kako Agencija nema mogućnost nenajavljenih nadzora i pretraga to bi također bilo potrebno izmijeniti. Kao najpozitivniji učinak Zakona istaknuo je osiguranje likvidnosti i ubrzanja plaćanja.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da su izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom pripremljene te su upućene drugim državnim tijelima na mišljenje a nakon usvajanja na Vladi biti će upućene u javno savjetovanje.