Poljoprivredno zemljište najskuplje u Nizozemskoj, a najjeftinije u Hrvatskoj | Marijana Petir

„Prema posljednjim podacima EUROSTATA, ako promatramo države članice, prosječna cijena kupnje jednog hektara obradivog zemljišta bila je najskuplja u Nizozemskoj (prosječno 69 632 eura u 2019.). Cijena obradivog zemljišta u svakoj regiji Nizozemske bila je iznad svih ostalih dostupnih nacionalnih prosjeka u EU. Međutim, među regijama EU-a za koje su dostupni podaci, najskuplje cijene obradivog zemljišta bile su u španjolskoj regiji Canarias (prosječno 120 477 eura po hektaru 2020.). Obradivo zemljište bilo je najjeftinije u Hrvatskoj, a hektar je 2020. koštao u prosjeku 3 440 €“, rekla je zastupnica Marijana Petir i upozorila da nam zato što prije trebaju Zakon o komasaciji radi okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta i Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji će omogućiti da poljoprivredno zemljište dođe u ruke hrvatskih poljoprivrednika kako ne bi završilo u rukama stranaca već slijedeće godine kada izlazi moratorij.

Kako važeći Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta nije rezultirao očekivanim učincima vezanim uz okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta pristupilo se izradi  novog zakona kako bi se stvorile pretpostavke da se male i nepravilne površine poljoprivrednog zemljišta okrupne što bi dovelo do povećanja poljoprivredne proizvodnje, boljih uvjeta za obrađivanje zemljišta, stvaranja dodane vrijednosti na zemljištu, rješavanja neriješenih imovinsko pravnih odnosa, te bi se unaprijedila ruralna područja u kojima se komasacija provodi. Ovim zakonom predlaže se smanjenje administrativnih ograničenja, ubrzavanje postupaka stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju, te se propisuje korištenje informacijskih tehnologija za planiranje, provedbu, nadzor i trajno praćenje stanja komasiranog zemljišta. Propisuje se da se komasacija provodi u interesu Republike Hrvatske, te su svi postupci koji se provode za potrebe komasacije hitni postupci. Ukupno će se iz sredstava Državnog proračuna i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za poslove komasacije poljoprivrednog zemljišta uložiti 313 milijuna kuna.

Petir je podsjetila da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ograničeni prirodni resurs te ga je potrebno koristiti na način kojim se ne ugrožava njegova dugoročna održivost. Usprkos značajnim površinama poljoprivrednog zemljišta, Republika Hrvatska je ispod prosjeka EU-a po produktivnosti prirodnih resursa i po učinkovitosti kojom ih koriste poljoprivredna gospodarstva. Učinkovito korištene poljoprivrednog zemljišta na velikom dijelu površina ograničeno je i zbog toga što postoji znatan broj usitnjenih, međusobno udaljenih, obradivih površina.

I u samoj Strategiji poljoprivrede koju smo nedavno usvojili, istaknuto je kako u  postizanju cilja dugoročne održivosti korištenja poljoprivrednog zemljišta, osim okrupnjavanja važnu ulogu ima primjena postupaka komasacije na privatnom i državnom poljoprivrednom zemljištu, kao i trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta“, rekla je Petir. Navedenim postupcima stvaraju se preduvjeti za primjenu suvremenih metoda obrade poljoprivrednog zemljišta, za izgradnju infrastrukture (mreže poljskih puteva i kanala), za rješavanje imovinsko pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu, za veću produktivnost, u konačnici i za podizanje konkurentnosti i ponude proizvoda.

U okviru unaprjeđenja održivosti gospodarenja poljoprivrednim zemljištem potrebno je voditi računa o mogućnosti privođenja zaraslog i nekorištenog poljoprivrednog zemljišta prvobitnoj namjeni.

Hrvatski poljoprivredni sektor prolazi kroz strukturne promjene: broj se poljoprivrednih gospodarstava smanjuje, a njihova prosječna veličina povećava, što upućuje na postupak okrupnjavanja. Strukture poljoprivrednih gospodarstava izrazito su polarizirane, odnosno „nedostaje sredina”: prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva iznosi 10 hektara, ali gotovo je 70 % njih manje od 5 hektara, dok se 1 % gospodarstava prostire na 100 ili više hektara

„Iako se Hrvatska svrstava među zemlje s najbogatijom bioraznolikošću u Europi, poljoprivredni ekosustavi koji su ključni za bioraznolikost, kao što su ekstenzivna zemljišta pod usjevima i poljoprivredni mozaici, mogu biti ugroženi su postupcima okrupnjavanja zemljišta i intenziviranja poljoprivredne proizvodnje te i to treba imati na umu kod provedbe postupaka komasacije“, zaključila je Petir.