Potrebno je promicati korištenje vode iz slavine - Marijana Petir

Konačnim prijedlogom zakona o vodama osigurava se usklađenost nacionalnog zakonodavstva s  Direktivom (EU) 2020/2184. U pogledu osiguranja pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju propisuje se obveza poboljšanja pristupa za sve stanovnike u Republici Hrvatskoj, a posebno za ranjive i marginalizirane skupine, kako su definirane ovim Konačnim prijedlogom zakona. Uvodi se obveza provođenja procjene rizika za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju, te obveza Hrvatskih voda da u elektroničkom obliku uspostave, vode i stavljaju na raspolaganje Europskoj komisiji skupove podataka koji će sadržavati informacije o mjerama poduzetima za poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i za promicanje korištenja takve vode. Uvodi se i obveza provedbe procjene gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe, u svrhu smanjenja gubitaka na prihvatljivu razinu.

„Pravo na vodu, prije svega dostupnost vode za piće, pripremu hrane, obavljanje osobne higijene, sanitarnu uporabu i odvodnju, jedan je od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje prava na dostojanstven život svake osobe. To znači da bi svatko trebao imati pristup dovoljnoj količini zdravstveno ispravne vode za zadovoljavanje osnovnih fizičkih potreba.“, rekla je zastupnica u Hrvatskom saboru, Marijana Petir, prilikom rasprave o Zakonu o vodama.

Podsjetila je kako prema podacima UN-a, pravo na vodu ne ostvaruje 2,2 milijarde ljudi širom svijeta što pokazuje da se radi o globalnoj krizi za čije je rješavanje potrebno sustavno i zajednički djelovati. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije zbog nedostupnosti vode za ljudsku potrošnju godišnje umre 1,4 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj, mogućnost priključenja na sustave javne vodoopskrbe ima 94 posto stanovništva, dok se ostali vodom opskrbljuju iz bunara ili lokalnih vodovoda što može predstavljati rizik za zdravlje građana jer im se voda isporučuje bez ikakve obrade, pa i bez dezinfekcije, odnosno ne testira se prije korištenja pa njezina zdravstvena ispravnost nije sigurna.

„Bolji pristup vodi za ljudsku potrošnju cjelokupnom stanovništvu, a pogotovo marginaliziranim skupinama, što je i obveza u skladu sa šestim ciljem u okviru ciljeva održivog razvoja Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., može se omogućiti kroz sustav javnih slavina postavljenih u javnim prostorima, razmjerno potrebama i u skladu s lokalnim uvjetima. Promicanje korištenja vode iz javnih slavina moguće je i u javnim upravama i zgradama, te, primjerice, besplatno ili uz nisku naknadu u ugostiteljstvu, što su bitne pretpostavke za osiguranje jednakog pristupa zdravstveno ispravnoj vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju najširem krugu građana“, rekla je zastupnica Petir.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja oko 57 posto stanovništva naše zemlje ima mogućnost priključenja na sustave javne odvodnje, dok bi ostali trebali imati, individualne sustave i sabirne jame.

Funkcionalan sustav javne odvodnje je nužan za očuvanje zdravlja ljudi i zaštitu okoliša pa je njegov razvoj prioritetan, pogotovo u turističkim područjima gdje tijekom sezone dolazi do značajnijeg povećanja pritiska na postojeću infrastrukturu.

„Pohvalila bih Ministarstvo i Hrvatske vode koji intenzivno rade na izgradnji sustava javne vodoopskrbe i odvodnje. U pripremi je 60 aglomeracijskih projekata u vrijednosti od 3,45 milijardi eura, od kojih 2 milijarde EU sredstava. S namjerom podizanja energetske učinkovitosti potiče se solarizacija sustava javne vodoopskrbe i odvodnje, kako bi se smanjili troškovi poslovanja pružatelja vodnih usluga. Za vodno komunalne djelatnosti iz NPOO planirana je provedba projekata u vrijednosti od 700 milijuna eura, a završetak aktivnosti koje se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost trebao bi za 200.000 stanovnika Republike Hrvatske osigurati priključenost na sustave javne odvodnje i za njih 45.000 na sustav javne vodoopskrbe“, rekla je Petir.

Ona je upozoila da Hrvatska bilježi još uvijek visoke gubitke vode koji iznose oko 50%  i da je cilj da se oni smanje na 20%. Već 4 godine Hrvatske vode imaju natječaj za smanjenje gubitaka u iznosu od 100 milijuna kuna kojima se javni isporučitelji pridružuju s 20 milijuna kuna. Gubici vode bi se mogli smanjiti kada bi isporučitelji vode, plaćali cijenu zahvaćene, umjesto isporučene vode o čemu je donesena odluka na razini Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.